Uz nosač aviona, SAD u Perzijski zaljev poslao i teške bombardere
Uz nosač aviona, SAD u Perzijski zaljev poslao i teške bombardere
HINA
Foto: EPA
SJEDINJENE Države su objavile da su u Perzijski zaljev poslale nekoliko bombardera B-52 kao odgovor na eventualni iranski "napad".
Slanje bombardera temelji se na "jasnim nedavnim znacima koji pokazuju da se iranske snage i njihovi pristaše pripremaju za mogući napad na američke snage", istaknuo je Pentagon.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je još u nedjelju najavio slanje nosača zrakoplova s flotom i bombardera.
Američki ministar obrane Patrick Shanahan rekao je u ponedjeljak da je odobrio slanje skupine nosača zrakoplova i bombardera na Bliski istok zbog "uvjerljive prijetnje snaga iranskoga režima", ali nije iznio pojedinosti o tome na kojim se obavještajnim podacima temelji njegova odluka.
Teški bombarderi
B-52 su teški bombarderi velikog dometa a mogu prevoziti krstareće rakete i atomsko oružje.
Donald Trump se prije godinu dana, 8. svibnja 2018., povukao iz međunarodnog ugovora potpisanog 2015. koji treba spriječiti Teheran da proizvede atomsku bombu, ocijenivši ga suviše popustljivim prema Iranu.
Od tada američki predsjednik, na veliku žalost svojih europskih saveznika koji su i dalje privrženi ugovoru, neprestano pojačava "kampanju najvećeg mogućeg pritiska" na iranski režim.
Vrhovno iransko vijeće sigurnosti umanjilo je važnost američke odluke o slanju nosača zrakoplova i bombardera na Bliski istok i smatra da je to samo "psihološki rat" protiv Irana, prenijela je u utorak poluslužbena novinska agencija Tasnim.
Napetosti rastu uoči godišnjice američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma što ga je 2015. šest svjetskih sila sklopilo s Iranom. Teheran je k tomu neslužbeno objavio da će aktivirati dio svog nuklearnog programa zamrznutog prema odredbama toga sporazuma iz kojeg se ne kani povući.
"Ni spremni ni sposobni"
Iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif napisao je na Twitteru "ako se SAD i klijenti ne osjećaju sigurnima, to je jer ih narod u regiji prezire - i neće im pomoći ako za to okrive Iran".
Vojni savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija ocijenio je da Sjedinjene Države "nisu ni spremne ni sposobne" za vojnu akciju protiv Irana.
Prošli tjedan je američki predsjednik Donald Trump objavio da ukida izuzeća za zemlje koje su unatoč sankcijama mogle nastaviti kupovati iransku sirovu naftu. Trump planira iranski naftni izvor svesti na nulu kako bi dotukao iransko gospodarstvo. Washington je k tomu na popis terorističkih organizacija uvrstio iransku elitnu vojnu formaciju Čuvari revolucije.
Iran je prošli mjesec rekao da je spreman na američku odluku o ukidanju izuzeća za uvoz nafte koje su do 1. svibnja uživale Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Turska, Italija, Grčka. Najavio je da će on odgovoriti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog prolaza za trgovinu nafte jer se njime odvija 30 posto svjetskog transporta nafte.
0 ( + )
*
SAD i EU zabrinuti zbog odluke o ponavljanju izbora u Istanbulu
SAD i EU zabrinuti zbog odluke o ponavljanju izbora u Istanbulu
Hina
Foto: FAH
SJEDINJENE Države, Europska unija i druge zapadne saveznice Turske izrazile su u utorak zabrinutost zbog odluke izbornog povjerenstva da poništi izborne rezultate u Istanbulu i poručile da je slobodan, pošten i transparentan proces ključan za demokraciju.
Tursko vrhovno izborno vijeće (YSK) u ponedjeljak je poništilo rezultate izbora za gradonačelnika Istanbula i odredilo nove izbore 23. lipnja čime je udovoljilo zahtjevu vladajuće stranke Pravda i razvoj (AKP) predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koja upozorava da je bilo "nepravilnosti".
"Osigurati slobodan, pošten i transparentan izborni proces ključno je za svaku demokraciju i za odnose Europske unije i Turske", rekla je visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini.
Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da je primio na znanje odluku o ponavljanju izbora i da prati situaciju u Turskoj, no nije se izrijekom očitovao o samoj odluci.
Sjedinjene Države žele da "izborni proces u Turskoj bude slobodan, pravedan i transparentan i da ga potpuno poštuju svi sudionici kako bi se u rezultatima odrazila volja birača", rekao je.
Zabrinutost Zapada
Kandidat oporbene stranke Republikanske narodne stranke (CHP) Ekrem Imamoglu tijesno je pobijedio na izborima u ožujku i dobio je u travnju mandat za gradonačelnika.
Predsjednik Saveza liberala i demokrata u Europskom parlamentu Guy Verhofstadt porukom na Twitteru podsjetio je Tursku na njezin put prema članstvu u Europskoj uniji.
Odluka o ponavljanju izbora prijeti da "onemogući" pregovore o procesu pristupanja Turske Europskoj uniji, napisao je Verhofstadt.
I druge zapadne saveznice Turske izrazile su zabrinutost zbog poništenja izbora.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je da ta odluka nije transparentna ni shvatljiva.
"Odluka visokog izbornog povjerenstva da proglasi nevažećima rezultate lokalnih izbora u Istanbulu i da naloži nove izbore nije transparentna niti je nama shvatljiva."
Francuska vlada pozvala je turske vlasti da pokažu "poštovanje za demokratska načela, pluralizam, poštenje i transparentnost".
23. lipnja novi runda istih kandidata
Nakon odluka o ponavljanju izbora CHP je rekao da će se ponovno natjecati i predsjednik CHP-a Kemal Kilicdaroglu uvjeren je da će Imamoglu, koji će opet biti njihov kandidat, pobijediti i 23. lipnja te je u obraćanju svojim zastupnicima rekao da izborno povjerenstvo šteti zakonima, pravosuđu i pravdi.
Erdogan je u utorak objavio da će kandidat AKP-a opet biti bivši turski premijer Binali Yildirim, koji je tijesno izgubio u utrci za prvog čovjeka Istanbula.
Iako je Erdoganova stranka AKP proglasila pobjedu diljem države na lokalnim izborima 1. ožujka, izgubila je politički ključne i psihološki važne utrke za gradonačelnike u Ankari i Istanbulu. Za Erdogana je to najveći poraz u 16 godina njegove vladavine. Prvi put u 25 godina turska prijestolnica i Istanbul, grad u kojem je 1994. pobijedio na izborima za gradonačelnika, ne bi bio pod vlašću islamskih konzervativaca.
AKP je već 16. travnja podnio "izvanredni prigovor" na izbore za istanbulskog gradonačelnika i pozvao da se izbori ponište zbog "nepravilnosti", no dan poslije lokalno izborno vijeće uručilo je Imamogluu službeni mandat istanbulskog gradonačelnika.
Francuska agencija France Presse prenosi, pozivajući se na tursku agenciju Anadolu, kako vladajući tvrde da su pronašli veze između voditelja biračkih mjesta na izborima u Ankari s "terorističkom organizacijom".
Anadolu piše da su turski istražitelji utvrdili da su 43 voditelja biračkih mjesta imala kontakte s mrežom propovjednika Fethullaha Gulena, a njega predsjednik Erdogan optužuje da je orkestrirao neuspjeli državni udar u srpnju 2016. iz svog egzila u Sjedinjenim Državama.
0 ( + )
*
Nakon 47 godina riješeno ubojstvo studentice čije je tijelo nađeno u prtljažniku
Nakon 47 godina riješeno ubojstvo studentice čije je tijelo nađeno u prtljažniku
R.I.
Screenshot: NBC
VLASTI američke savezne države Indiane objavile su kako su uspjele riješiti slučaj ubojstva 19-godišnje studentice iz 1972. godine, javlja NBC.
Vlasti su kao ubojicu tada 19-godišnje Pamele Milam identificirale Jeffreyja Lynna Handa. Lynn Hand je ubijen u okršaju s policijom 1978. godine tokom pokušaja otmice, kazao je šef policije Shawn Keen na konferenciji za medije.
"Prošlo je dugih 46 godina, sedam mjeseci i 20 dana", kazala je sestra ubijene djevojke na pressici. "Mnogi od nas, kako je vrijeme prolazilo, smo bili uvjereni da nikada nećemo doznati tko je ubio moju sestru", dodala je. "Drago nam je što smo doznali da ubojica nije živio sretnim životom ovih proteklih 47 godina", zaključila je.
Tijelo pronađeno u prtljažniku auta
Pamela Milam posljednji je put viđena 15. rujna 1972. godine na Sveučilištu Indiana u gradu Terre Haute. Njezino je tijelo pronađeno u prtljažniku automobila drugu večer. Bila je zavezana.
"Nismo imali svjedoke ni opis počinitelja", kazao je šef policije. Policija je isprva za ubojstvo sumnjičila Roberta Waynea Austina koji je imao više prijava zbog seksualnih napada na kampusu sveučilišta koje je pohađala Pamela. 2008. godine DNK analizom je utvrđeno da on nikako nije povezan s ubojstvom.
Prošle godine policija je započela suradnju s Parabon NanoLabsom, kompanijom koja se bavi rješavanjem policijskih slučajeva secirajući gene. Keen je slučaj predao kompaniji koja je u svojoj bazi DNA suzila izbor mogućih ubojica Pamele.
Usporedili su DNK Handa s DNK-om koji su pronašli na mjestu zločina i dobili rezultat koji je pokazao da su šanse da je upravo on ubojica 99,9 posto.
0 ( + )
*
Iran: SAD nije ni spreman ni sposoban za rat protiv nas
Iran: SAD nije ni spreman ni sposoban za rat protiv nas
HINA
Foto: EPA
VRHOVNO iransko vijeće sigurnosti umanjilo je važnost američke odluke o slanju nosača zrakoplova i bombardera na Bliski istok i smatra da je to samo "psihološki rat" protiv Irana, prenijela je u utorak poluslužbena novinska agencija Tasnim.
Napetosti rastu uoči godišnjice američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma što ga je 2015. šest svjetskih sila sklopilo s Iranom. Teheran je k tomu neslužbeno objavio da će aktivirati dio svog nuklearnog programa zamrznutog prema odredbama toga sporazuma iz kojeg se ne kani povući.
Poslan nosač zrakoplova
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton objavio je u nedjelju da SAD šalje nosač zrakoplova Abraham Lincoln i bombardere na Bliski istok. Dan poslije ministar obrane Patrick Shanahan objavio je da je slanje odobrio zbog "uvjerljive prijetnje snaga iranskoga režima", ali nije objasnio na kojim se obavještajnim podacima temelji ta odluka.
"Boltonova je izjava nespretno korištenje događaja koji se već zbio u svrhu psihološkog rata", rekao je glasnogovornik Vrhovnog nacionalnog vijeća sigurnosti Keyvan Khosravi i objasnio da je nosač zrakoplova, ima tome već više tjedana, uplovio u Mediteran.
Iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif napisao je na Twitteru da "ako se SAD i klijenti ne osjećaju sigurnima, to je jer ih narod u regiji prezire - i neće im pomoći ako za to okrive Iran".
"Čini se da se raspoređivanje (borbene skupine) provodi po redovitom rasporedu američke mornarice, a Bolton sada time samo pokušava trgovati", izvijestila je ranije iranska državna televizija.
"Ni spremne ni sposobne"
Vojni savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija ocijenio je da Sjedinjene Države "nisu ni spremne ni sposobne" za vojnu akciju protiv Irana, izvijestila je novinska agencija ISNA.
Brigadni general Hosein Dehgan rekao je da će Washington teško uvjeriti svjetsko mnijenje i države u regiji u opravdanost rata protiv Irana i teško će mobilizirati sredstva za takav sukob.
Iranski tisak i komentatori odbacili su američku objavu kao "blef" i "šuplju retoriku".
Međutim, kako nervoza verbalnog rata raste, iranska valuta opet je pala u utorak, pokazuju podaci s burze.
Iranski rijal je pao na 154,000 za dolar u utorak, a dan ranije iznosio je 150,500 i tako je na najnižoj vrijednosti od oktobara 2018., prema portalu Bonbast.com.
Ukidanje izuzeća
Prošli tjedan je američki predsjednik Donald Trump objavio da ukida izuzeća za zemlje koje su unatoč sankcijama mogle nastaviti kupovati iransku sirovu naftu. Trump planira iranski naftni izvor svesti na nulu kako bi dotukao iransko gospodarstvo. Washington je k tomu na popis terorističkih organizacija uvrstio iransku elitnu vojnu formaciju Čuvare revolucije.
Iran je prošli mjesec rekao da je spreman na američku odluku o ukidanju izuzeća za uvoz nafte, koje su do 1. svibnja uživale Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Turska, Italija, Grčka. Najavio je da će on odgovoriti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog prolaza za trgovinu nafte jer se njime odvija 30 posto svjetskog transporta nafte.
Premda ni Shanahan ni Bolton nisu iznijeli pojedinosti o obavještajnim podacima, drugi američki dužnosnici rekli su za Reuters da postoje "višestruke, uvjerljive prijetnje" Irana američkim snagama na kopnu, uključujući i one u Iraku, i na moru.
0 ( + )
*
UN traži oslobađanje tisuća migranata zatočenih u Jemenu
UN traži oslobađanje hiljada migranata zatočenih u Jemenu
HINA
Foto: EPA
MEĐUNARODNA organizacija za migracije (IOM) zatražila je danas da se oslobodi više od 3000 migranata, uglavnom Etiopljana, koje vlasti drže u nehumanim uvjetima u dva centra u južnom Jemenu.
Zatočeni su već dva tjedna u gradu Adenu i u susjednoj pokrajini Ladž koji su pod kontrolom međunarodno priznate vlade koju podržavaju Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Koalicija se bori protiv pobunjenih Hutija povezanih s Iranom koji kontroliraju glavni grad Sanu i druge velike urbane centre nakon više od četiri godine rata.
"Oko 3000 migranata i dalje je zatočeno u dva privremena centra u Adenu i Abidžanu", rekao je glasnogovornik IOM-a Joel Millman na konferenciji za novinare u Ženevi.
To uključuje oko 2500 ljudi na nogometnom igralištu u Adenu gdje se humanitarci bore protiv izbijanja bolesti, rekao je.
Najmanje 14 migranata umrlo od proljeva
IOM je prošli tjedan rekao da su stražari 30. travnja pucali na migrante zatočene na sportskom stadionu, da su dva migranta zadobila rane od metaka, zbog čega će tinejdžer vjerojatno ostati doživotno paraliziran.
"IOM je iznimno zabrinut za ljude koji se drže u nehumanim uvjetima u Adenu i Abidžanu", rekao je Millman.
Organizacija je razgovarala s vlastima u pokušaju da ih se oslobodi, dodao je. Dobili su izvješće da je zadnjih dana oslobođeno više od 1400 ljudi zatočenih u vojnom logoru Ladžu.
Najmanje 14 migranata umrlo je od izbijanja akutne dijareje.
Tisuće migranata svake godine dolaze u Jemen s Roga Afrike, bježeći od suše i nezaposlenosti i nadajući se plaćama dostupnim u zaljevskim zemljama.
"Tisuće migranata zatočene su na drugim lokacijama širom Jemena", rekao je Millman.
0 ( + )
*
Porsche kažnjen s pola milijarde eura zbog štetnih tvari iz dizelskih vozila
Porsche kažnjen s pola milijarde eura zbog štetnih tvari iz dizelskih vozila
HINA
Foto: EPA
NJEMAČKI proizvođač sportskih automobila Porsche mora platiti novčanu kaznu od 535 milijuna eura zbog dizelskih vozila koja su emitirala više štetnih tvari nego što je dopušteno, saopštio je danas ured državnog tužitelja u Stuttgartu.
"Ured državnog tužitelja u Stuttgartu izrekao je kaznu od 535 milijuna eura Porsche AG-u zbog nemara u kontroli kvalitete", objavili su iz ureda državnog tužitelja.
Porsche neće pravno osporavati tu odluku, dodaju.
Najnovija kazna zbog Dieselgatea
Kazna Porscheu najnovija je u nizu globa izrečenih krovnoj Porscheovoj kompaniji Volkswagen zbog skandala Dieselgate koji je izbio nakon što su američke vlasti utvrdile da je softver ugrađen u VW-ove dizelaše omogućio krivotvorenje podataka o emisiji štetnih plinova.
VW je 2015. godine priznao da je njegov softver u 11 milijuna automobila diljem svijeta omogućio manipulaciju podacima kako bi na laboratorijskim testovima ispuštali manje štetnih plinova nego u vožnji.
Nakon kazni VW-u, Audiju i sada Porscheu više nema otvorenih istraga o "administrativnim prekršajima" te grupe, izjavio je glasnogovornik.
Još se vode sudski postupci protiv pojedinaca, uključujući bivšeg izvršnog direktora Martina Winterkorna.
Troškovi Dieselgatea dosežu oko 30 milijardi eura
Paralelno su hiljade investitora tužile kompaniju zbog gubitaka proizišlih iz pada cijena njezinih dionica nakon izbijanja skandala. Stotine hiljada vozača također potražuju odštetu od kompanije.
Porsche u priopćenju navodi da je nemar, koji su tužitelji kaznili, identificiran "nekoliko razina ispod uprave". Trošak kazne uključen je u VW-ove rezervacije za rizike od oko milijardu eura u prvom kvartalu ove godine, dodaju.
Ukupni troškovi Dieselgatea trenutno dosežu oko 30 milijardi eura, napominje agencija AFP.
0 ( + )
*
Orban se idući tjedan sastaje s Trumpom u Bijeloj kući
Orban se idući tjedan sastaje s Trumpom u Bijeloj kući
HINA
Foto: EPA
MAĐARSKI premijer Viktor Orban sastat će se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom sljedeći tjedan u ponedjeljak u Bijeloj kući.
Bijela kuća je u izjavi rekla da će se susret održati u vrijeme kad Mađarska obilježava 20. obljetnicu u NATO-u te da će razgovori biti usredotočeni na trgovinu, energetiku i kibernetičku sigurnost.
Razgovore je prije toga najavila mađarska strana. I Trump i Orban zauzeli su tvrdo stajalište o ograničenju imigracije i kritičari ih optužuju da njeguju predrasude protiv muslimana.
Orban je nacionalistički čelnik koji se često sukobljava s Europskom unijom zbog svojih antiimigracijskih kampanja i pravosudnih reformi. Sukobljavao se i s administracijom bivšeg američkog demokratskog predsjednika Baracka Obame.