Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Predsjednički izbori u Peruu: Kandidat radikalne ljevice prešao u vodstvo
Predsjednički izbori u Peruu: Kandidat radikalne ljevice prešao u vodstvo
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NEIZVJESNOST je u ponedjeljak bila na vrhuncu u završnici predsjedničkih izbora u Peruu: kandidat radikalne ljevice Pedro Castillo prešao je prvi put u vodstvo nakon prebrojavanja 94,355 posto glasova.
Bivši učitelj je u 12.00 sati po mjesnom vremenu (19.00 sati po srednjoeuropskom) vodio ispred populističke desničarke Keiko Fujimori za 39.164 glasa (50,11 posto) a šest sati ranije imao je 72.000 glasova manje, navodi Nacionalni ured za izborne procese (ONPE).
Nakon prvih djelomičnih rezultata s 42 posto birališta, Castillo je pomalo nadoknađivao zaostajanje za šest postotnih bodova potvrđeno u nedjelju navečer.
Glasovi s ruralnih i udaljenih područja u amazonskoj prašumi skloni kandidatu koji ističe svoje seosko podrijetlo, omogućili su mu da pretekne kćer bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija (1990. - 2000.).
Glasovi milijun Peruanaca koji žive u inozemstvu mogli bi preokrenuti trend, upozoravaju stručnjaci.
Potonji i ONPE opetuju poziv na oprez. "Rezultati su još neizvjesni", rekao je u ponedjeljak analitičar Fernando Tuesta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Napetost je u obama taborima na vrhuncu te je Castillo pozvao na "suzdržljivost", zatraživši od pristaša da se "ne daju provocirati" i da će "samo narod spasiti narod".
Zasad nijedan kandidat nije osporio rezultate, što bi u slučaju tako izjednačenog ishoda moglo odgoditi službeno proglašenje.
Promatrači Organizacije američkih država (OAS) sve dosad su podupirali rad peruanskih izbornih vlasti.
U zemlji u kojoj se ne izlazak na birališta novčano kažnjava, od 23.262.475 upisanih birača glasovalo ih je 17.803.306. Više od milijun listića je proglašeno nevaljanim, a više od 100.000 hiljada nije zaokružilo nijednog kandidata.
0 ( + )
*
SAD razmatra zatvaranje zloglasnog zatvora Guantanamo
SAD razmatra zatvaranje zloglasnog zatvora Guantanamo
Hina
Foto: EPA
AMERIČKA administracija "aktivno razmatra" ponovno uvođenje dužnosti izaslanika za zatvaranje zatvora u pomorskoj bazi u zaljevu Guantanamo na Kubi, kazao je američki državni tajnik Antony Blinken u ponedjeljak.
Zatvor, koji je formiran za strance nakon terorističkih napada 11. rujna 2021., postao je simbol američkog "rata protiv terorizma" zbog oštrih metoda ispitivanja osumnjičenih za terorizam, koje neki kritičari ocjenjuju kao mučenje.
Bivši demokratski predsjednik Barack Obama uredbom je naložio ukidanje zatvora, ali se to nije ostvarilo u njegovom mandatu, a odluku je poništio republikanski predsjednik Donald Trump.
Biden podržava zatvaranje, Trump bio protiv
Biden, koji je bio Obamin potpredsjednik, podržava zatvaranje Guantanama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Želim biti siguran da odjel ima ono što mu treba, kako u pogledu resursa tako i osoblja, uključujući i nekoga tko se može usredotočiti u potpunosti na to. Dakle, radimo na tome, da", rekao je Biden na saslušanju pred odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma.
Nekoć je u zatvoru pod upravom američke vojske bilo 800 zatvorenika. Sada ih je ostalo četrdesetak, a devetero će se prebaciti u druge zemlje.
0 ( + )
*
SAD prvi put u 20 godina odobrio novi lijek za Alzheimerovu bolest
SAD prvi put u 20 godina odobrio novi lijek za Alzheimerovu bolest
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKI regulator saopštio je u ponedjeljak da je odobrio novi lijek za Alzheimerovu bolest, što je prvi takav slučaj u zadnjih gotovo dvadeset godina.
"Ovo odobrenje je važno zbog više razloga", priopćila je Američka agencija za lijekove (FDA). Lijek koji pod nazivom Aduhelm proizvodi farmaceutska tvrtka Biogen, "prvi je lijek za Alzheimerovu bolest odobren nakon 2003.", istaknula je agencija.
Ovo je ujedno prvi lijek koji je usmjeren na uzrok bolesti, "prisutnost beta-amiloidnog plaka u mozgu", a ne samo na simptome koje ona uzrokuje, dodala je.
"Sretni smo zbog te povijesne odluke", reagirala je na Twitteru američka organizacija Alzheimer Association.
U studenom se stručni odbor ipak očitovao protiv odobravanja tog lijeka ocijenivši da nema dovoljno dokaza o njegovoj djelotvornosti. To mišljenje ne obvezuje, ali je rijetkost da ga FDA zanemari.
Proučavali dvije studije
Odbor je proučavao podatke dviju studija: veliko kliničko ispitivanje zaključilo je da je Biogenov lijek djelotvoran, a drugo je dalo negativne rezultate.
No "FDA je zaključila da postoje jaki dokazi da Aduhelm smanjuje beta-amiloidni plak u mozgu i da je razumno očekivati da smanjenje plaka donese veću korist pacijentu", rekla je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tako je agencija "zaključila da je korist (...) veća od rizika" uzimanja lijeka, dodala je.
FDA se koristila ubrzanom procedurom koja proizvodu daje tek uvjetno odobrenje, što je mogućnost koju odbor nije ispitao.
"FDA traži od Biogena da obavi klinička ispitivanja nakon odobrenja kako bi utvrdila kliničku korisnost lijeka", dodao je američki regulator. "Ne bude li lijek djelovao kao što je predviđeno, donijet ćemo mjere kako bismo ga povukli s tržišta".
Gotovo 6 milijuna Amerikanaca živi s Alzheimerom, koji je šesti uzrok smrti u Sjedinjenim Državama. Oboljeli od te bolesti postupno gube pamćenje, a u završnoj fazi bolesti ne mogu obavljati svakodnevne obveze ni razgovarati.
No neki stručnjaci su u ponedjeljak izrazili sumnju u korisnost lijeka.
"Premda sam sretan zbog odobrenja aducanumaba, mora nam biti jasno da će ovaj lijek u najboljem slučaju imati malu korist i pomoći će samo nekim, pažljivo odabranim pacijentima", rekao je John Hardy, profesor neurologije na londonskom sveučilištu College. "U budućnosti će nam trebati bolji lijekovi", rekao je.
0 ( + )
*
Rusija pozvala SAD da ukine sankcije, u zamjenu im nude ostanak u ISS-u
Rusija pozvala SAD da ukine sankcije, u zamjenu im nude ostanak u ISS-u
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MOSKVA želi ukidanje američkih sankcija protiv ruskih kompanija u zamjenu za nastavak sudjelovanja u radu Međunarodne svemirske postaje (ISS) nakon 2025., poručio je u ponedjeljak čelnik ruske svemirske agencije.
"Ako ćemo surađivati, sankcije se odmah moraju povući", kazao je Dmitrij Rogozin, čelnik ruske svemirske agencije, prenosi Interfax.
Rusija će se, ako SAD ne povuče sankcije, osloniti na vlastitu svemirsku postaju, kazao je šef Roskosmosa.
Moskva je nedavno dovela u pitanje svoje sudjelovanje u upravljanju 20-godina starom Međunarodnom svemirskom postajom (ISS) nakon 2025.
Rogozin je u travnju kazao da je Rusija počela graditi svoju svemirsku postaju. Nekoliko ruskih svemirskih kompanija je pod američkim sankcijama, koje su uvedene zbog ruske podrške separatistima na istoku Ukrajine i aneksije Krima.
Američko ministarstvo obrane je pak objavilo da više ne želi koristiti ruske rakete za lansiranje satelita.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Roskosmos se žalio da zbog sankcija ruske tvrtke slabe na međunarodnom tržištu.
Washington snosi odgovornost, ako zadrži sankcije, za rusko povlačenje iz ISS-a, kazao je Rogozin na saslušanju u Dumi.
Dodao je da Rusija želi odlučiti o "daljnjoj sudbini ISS-a" nakon što SAD povuče sankcije.
Rogozin je izjavio i da je Rusija već započela izgradnju prvog segmenta svemirske postaje te da će Energija, tvornica za proizvodnju raketa, pripremiti lansiranje u roku od četiri godine.
ISS je zajednički projekt američke NASA-e, Roscosmosa, japanske JAXA-e, Europske svemirske agencije (ESA) te kanadske CSA.
0 ( + )
*
Izraelski parlament u sljedećih tjedan dana će izglasati novu vladu
Izraelski parlament u sljedećih tjedan dana će izglasati novu vladu
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GLASANJE u izraelskom parlamentu o potvrđivanju nove vlade, koja će okončati dugogodišnju vladavinu premijera Benjamina Netanyahua, održat će se u sljedećih tjedan dana, rekao je u ponedjeljak predsjednik izraelskog parlamenta, ne navodeći određen datum.
Naftali Bennett, nacionalistički političar i bivši dužnosnik glavne organizacije za židovsko naseljavanje na Zapadnoj obali, koji će zamijeniti izraelskog čelnika s najdužim stažem, pozvao je Netanyahua u nedjelju da odustane od svih napora kako bi potaknuo rušenje nove koalicije i omeo inauguraciju nove vlade.
Bennett je pozvao predsjednika Knesseta Yariva Levina, koji je lojalan Netanyahuu, da bez daljnjih odgađanja ove srijede održi glasanje o povjerenju, kako bi vlada sastavljena od lijevih, desnih, centrističkih i arapskih stranaka mogla prisegnuti.
U službenoj objavi Levin je pak naveo da je oporbeni čelnik Yair Lapid obavijestio njega i izraelskog predsjednika da je "koalicija dogovorena" te da će se glasanje o njezinu odobravanju održati u zakonskom roku, odnosno do 14. lipnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Datum zasjedanja na kojem će se uspostaviti naša 36. vlada uskoro će biti poznat članovima parlamenta", rekao je Levin, ostavljajući otvorenu mogućnost Netanyahuu da u tjedan dana pokuša nešto promijeniti.
Ako vlada Lapida i Bennetta ne uspije osvojiti većinu u parlamentu, u Izraelu će se vjerojatno održati peti izbori u manje od dvije godine.
Oni posljednji održali su se 23. ožujka.
0 ( + )
*
Suđenje zbog rušenja zrakoplova MH17 nad Ukrajinom ulazi u ključnu fazu
Suđenje zbog rušenja zrakoplova MH17 nad Ukrajinom ulazi u ključnu fazu
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
GOTOVO sedam godina nakon rušenja putničkog zrakoplova MH17 iznad istočne Ukrajine, suđenje nekolicini optuženih za njegovo obaranje ulazi u ponedjeljak u novu ključnu fazu.
Četiri muškarca - tri Rusa i jedan Ukrajinac - optuženi su zbog umiješanosti u rušenje zrakoplova, zbog čega je poginulo svih 298 putnika.
Svi optuženi su bjegunci i sudi im se u odsustvu u posebno osiguranoj zgradi blizu amsterdamske Zračne luke Schiphol.
Predsjedavajući sudac Hendrik Steenhuis otvorio je novu fazu suđenja, obećavši da će sud neutralno razmotriti dokaze. Očekuje se da presuda neće biti donijeta do kraja godine.
Opširni dokazni materijal, na preko 60 hiljada stranica, uz mnoštvo video i audio materijala, fotografija i telekomunikacijskih podataka, bit će predstavljan na sudu od utorka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zrakoplov Boeing 777 Malaysia Airlinesa putovao je iz Amsterdama prema Kuala Lumpuru kada je srušen iznad teritorija pod kontrolom proruskih separatista na istoku Ukrajine 17. srpnja 2014.
Istraživački tim, pod nizozemskim vodstvom, povezao je rušenje zrakoplova s protuzračnim raketnim sustavom Buk, za koji se vjeruje da je prebačen u područje sukoba iz susjedne Rusije.
Ruska je vlada opetovano odbacila optužbe za umiješanost u incident. Ruski predsjednik tvrdi da je Ukrajina jedini krivac za katastrofu.
Budući da je većina žrtava iz Nizozemske, suđenje se odvija u toj zemlji. Nakon više godina istrage, preliminarna su saslušanja započela prošle godine.
0 ( + )
*
Grčka uvodi zabranu azila migrantima koji dođu preko Turske
Grčka uvodi zabranu azila migrantima koji dođu preko Turske
Hina
Ilustracija: EPA
LJUDI iz Afganistana, Bangladeša, Pakistana i Sirije više neće smjeti zatražiti azil u Grčkoj ako dođu preko Turske, rekao je ponedjeljak grčki ministar za migracije Notis Mitarachi.
"Ovo je važan korak u borbi protiv ilegalnih migracija i kriminala povezanog s krijumčarenjem ljudi", kazao je Mitarakis dodajući da je Turska sigurna zemlja u kojoj ljudi mogu podnijeti zahtjev za azil.
Nova politika se temelji na dogovoru između Turske i EU iz 2016. prema kojem se Turska nastoji boriti protiv nezakonitih migracija u EU, a Grčka smije Turskoj slati migrante koji bez dopuštenja dolaze na Egejske otoke.
Zauzvrat, za svakog Sirijca koji na ovaj način bude vraćen u Tursku, EU će dopustiti dolazak u EU jednog sirijskog migranta iz turskih kampova. Europska unija je također potpisala da će pružiti financijsku pomoć Turskoj u skrbi o izbjeglicama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvori grčke Obalne straže izjavili su da najnovija objava treba pojedincima iz navedenih zemalja jasno dati do znanja da neće smjeti ući u EU bez prethodnog dopuštenja.
Broj migranata koji žive u izbjegličkim kampovima na grčkim otocima opada. Najnoviji podaci pokazuju da na otocima Lesbos, Chios, Kos, Leros i Samos živi manje od 9.000 ljudi. Prošle je godine taj broj bio veći od 40.000.