Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Centar Hamburga, u kojem se održava G20 summit, poznat je po svojoj ekstremno ljevičarskoj sceni, piše New York Times. Među oko 12.000 protestanata, njih oko 1000 bili su pripadnici poznatog kolektiva "Black Bloc" (Crni blok), anarhisti odjeveni u crno, lica prekrivenih maramama ili balaklavama, naoružani palicama, Molotovljevim koktelima i sličnim arsenalom i s buntovničko-huliganskim porivom za uništavanje imovine i nasilni sukob s policijom (ili desničarskim protuprosvjednicima).
Black Bloc je dio pokreta u sklopu antiglobalističkih prosvjeda koji se redovito održavaju prilikom summita G7, G20, IMF-a, WTO-a, Svjetskog gospodarskog foruma ili Svjetske banke još od čuvenih demonstracija 1999. u Seattleu, kada je summit Svjetske trgovinske organizacije zaista prekinut.
Prosvjedi su jučer navečer i postali nasilni kad je policija pokušala odvojiti ovu grupu od ostatka protestanata jer je u Njemačkoj prikrivanje lica zabranjeno za vrijeme javnih demonstracija. Osim toga, prosvjednici su jutros pokušali probiti policijske kordone, upasti u ograđenu zonu unutar koje se održava summit i prekinuti ga. Mnoge ulice u centru grada bile su blokirane za promet, iako su obližnje stanice javnog prijevoza ostale otvorene. Policija je na kraju rastjerala prosvjednike jer je blokirala promet suzavcem i vodenim topovima.
"Radikalno, besmisleno, obijesno nasilje"
Više od stotinu policajaca ozlijeđeno je u današnjim i jučerašnjim sukobima koje je gradski ministar unutarnjih poslova Andy Grote opisao kao "radikalno, besmisleno, obijesno nasilje". Iako Hamburgom patrolira od 15 do 20.000 policajaca, gradske vlasti pozvale su dodatna pojačanja iz drugih dijelova zemlje.
Naziv ljevičarskih demonstracija protiv G20 summita, "Welcome to Hell" (Dobrodošli u pakao), dobro odražava militantnost protestanata i agresivni doček koji su naumili prirediti svjetskim državnicima. Ali ubrzo je postalo jasno da i policija namjerava jednako agresivno odgovoriti na nasilne nerede. Eskalacija je bila predodređena, piše Der Spiegel. Mnogi prosvjednici protumačili su enormni broj policajaca na terenu kao potvrdu da policija želi zaustaviti prosvjedni marš na samom startu, iako većina sudionika nije bila nasilna. No prema tvrdnji policijskog glasnogovornika Thomasa Zilla, među njima se nalazilo 3500 ekstremista koji su prethodno dali do znanja da namjeravaju počiniti kriminalna djela i policija je odlučila da im neće dozvoliti marširanje s maskiranim licima. Međutim, u kaotičnom sukobu koji je uslijedio čini se da se policija jednako okomila i na nasilne i na nenasilne demonstrante. Iako su organizatori "Welcome To Hell" obustavili marš, uslijedili su brojni spontani prosvjedi. Oni gorljiviji aktivisti ipak nisu namjeravali odustati tek tako.
Socijalistički i anarhistički prosvjednici, čiji broj bi se prema procjenama do sutra mogao popeti i na 100.000, žele sabotirati summit koji vide kao isprazno okupljanje međunarodne, desne političke elite odgovorne za globalnu ekonomsku nejednakost. Glavna meta njihova bijesa je populistički američki predsjednik Donald Trump, prvenstveno zbog njegove skandalozne odluke da povuče SAD iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. No ako mislite da su ovi, uglavnom njemački demonstranti zbog toga naklonjeni Angeli Merkel, sve otvorenijoj Trumpovoj protivnici, varate se. "Ona predstavlja sve veze i sav rad s lobistima, automobilskom industrijom i vojnom industrijom. Ona je također predstavnik lobizma i kapitalizma", prozvao je njemačku kancelarku jedan prosvjednik za Voice of America.
Što zapravo žele anarhisti?
Što aktivisti ustvari traže od okupljenih na summitu, objasnio je u ime inicijative Global Justice Now njen direktor Nick Dearden. Ova organizacija odbacuje obje strane američko-europskog spora oko klimatskih promjena, migracija i slobodne trgovine i proziva agendu G20 summita kao "iste otrcane i promašene politike koje su i stvorile čudovišta poput Trumpa". Umjesto toga traže fundamentalne promjene kako bi se porazila opasnost desnog populizma koju predstavlja Trump.
"Unatoč svim lijepim govorima o klimatskim promjenama i pomoći Africi, G20 nudi ista rješenja koja su tako gadno podbacila pri stvaranju održivijeg i jednakijeg svijeta u zadnjih 20 godina. 'Više tržišta, više velikog biznisa, više financija i nekoliko naštimavanja koji će ublažiti probleme.' Ali treba nam više od naštimavanja - cijeli model je pokvaren", tvrdi Dearden na stranicama inicijative. Politika slobodne trgovine toliko je potkopala demokraciju i povjerenje u političke institucije da ekstremist poput Trumpa sada sjedi u Bijeloj kući, smatra on i zagovara novi model koji bi vrednovao ljudski život iznad profita superbogatih: "Trebamo regulirati velike korporacije, kontrolirati kapital i distribuirati dobrobiti tehnologije kroz čitavo globalno društvo."
Dearden kritizira i nedovoljnu borbu protiv klimatskih promjena, odnosno smanjenje emisija stakleničkih plinova te nejednakost, nezaposlenost, ekonomske krize, invazije i ratove koje su, kaže, uzrokovale zapadne politike, a posljedica svega toga su migracije ljudi koje Trump i EU sada pokušavaju zaustaviti. "Kako možemo i dalje živjeti u tvrđavi i praviti se da nam je stalo do budućnosti Afrike?" pita se ovaj aktivist, aludirajući na ustaljeni ljevičarski termin "tvrđava Europa" kojim se kritizira kontrola njenih vanjskih granica.
I Srećko Horvat u Hamburgu: "Mi smo i protiv Trumpa i protiv Angele Merkel"
U Hamburgu se nalazi i naš ljevičarski aktivist, autor i organizator Filozofskog teatra Srećko Horvat koji je u intervjuu za Democracy Now dao svoje viđenje G20 summita i prosvjeda protiv njega. I on smatra kako je potrebno prosvjedovati ne samo protiv Trumpa i "novih diktatora poput Putina, Erdogana, Saudijaca i Kineza", nego i protiv takozvanih "lidera slobodnog svijeta, Macrona, Therese May ili Angele Merkel". Horvat smatra da politika štednje i Washingtonski konsenzus koji je G20 usvojio 1999. hrani neofašizam koji je porastao svuda po svijetu i umjesto te "dvostruke ocjene" zagovara stvaranje "trećeg prostora, što može biti samo progresivni, radikalni, internacionalni pokret". Što se Europe tiče, kazao je Horvat, takvo rješenje nudi njegova inicijativa (Horvat je suosnivač uz Janisa Varufakisa) Diem25 - Democracy in Europe Movement i fundamentalna reforma EU-a pod sloganom "European New Deal".
Naravno, ideološki neistomišljenici će im unatoč svegmu navedenom svejedno prigovoriti da su besciljni destruktivci koji ne znaju za što se bore. Kaotične scene iz Hamburga, nažalost, samo će im poslužiti kao potvrda tih stavova.
Putin letio za Hamburg 500 kilometara duže da izbjegne Poljsku i baltičke zemlje
Putin letio za Hamburg 500 kilometara duže da izbjegne Poljsku i baltičke zemlje
Screenshot Youtube
ZRAKOPLOV ruskog predsjednika Vladimira Putina na letu za summit G20 u Njemačkoj letio je 500 kilometara duže kako ne bi prošao kroz zračni prostor članica NATO-a Poljske i baltičkih država, pokazuju tehnički podaci.
Prema internetskoj stranici FlightRadar24, zrakoplov je na letu iz Moskve prema Hamburgu skrenuo s izravne rute preko Bjelorusije i Poljske, nekoć članice sovjetskog bloka koja se nakon pada komunizma priključila Sjevernoatlanskom savezu.
Dulja ruta
Umjesto toga, Putinov Iljušin je letio preko Baltičkog mora, neutralne Finske i Švedske prije nego što je ušao u zračni prostor članica NATO-a Danske i Njemačke.
Putin je preko istočnih članica NATO-a ranije letio nekoliko puta. Stoga nije jasno zašto je ovoga puta zrakoplov letio duljom rutom kojom je također izbjegao zračne prostore baltičkih država, bivših sovjetskih republika koje su, poput Poljske, članice EU-a i NATO-a.
Poljska, Litva, Latvija i Estonija posebno su kritične prema Moskvi otkako je Rusija pripojila 2014. ukrajinski poluotok Krim.
Ta je regija u središtu napetosti između Rusije i zapadnih saveznika, jer su u njoj, na nezadovoljstvo Moskve, rapoređeni američki i vojnici NATO-a.
*
VIDEO Bugar koji je gurnuo ženu niz stepenice dobio gotovo tri godine zatvora
VIDEO Bugar koji je gurnuo ženu niz stepenice dobio gotovo tri godine zatvora
Bugar je zbog neljudskog čina guranja žene niz stepenice osuđen na dvije godine i 11 mjeseci zatvora. Podsjetimo, njegovo nedjelo uhvaćeno je kamerom, te je obišlo svijet. Nesretna 26-godišnja žena je u tom brutalnom napadu slomila ruku, te pretrpjela još nekoliko lakših ozljeda.
Svetoslav je, nakon što je snimka njegovog napada obišla cijeli svijet, pobjegao u Francusku, ali se vratio u Njemačku prije Božića, te je uhapšen na autobusnoj stanici čim se vratio u zemlju.
*
Silovana tinejdžerica osuđena na 30 godina zatvora jer je imala spontani pobačaj
Silovana tinejdžerica osuđena na 30 godina zatvora jer je imala spontani pobačaj
Screenshot: Twitter (El Salvador Times)
SILOVANA tinejdžerica iz El Salvadora u dobi od 19 godina osuđena je na 30 godina zatvorske kazne nakon što je doživjela spontani pobačaj, kako tvrde njezini odvjetnici.
El Salvador je zemlja koja ima jedan od najstrožih zakona o reproduktivnim pravima te je tako sud presudio kako je silovana Evelyn Beatriz Hernandez Cruz ubila svoju bebu tako što ju je bacila u jamu po rođenju. Osuđena je za teško ubojstvo, piše Independent.
Dobila 30 godina zatvora
Aktivisti kažu kako je kazna koju je dobila samo jedna u nizu kazni u kojima su žene poslane u zatvor na 30 ili 40 godina nakon što su doživjele spontani pobačaj. Odvjetnici tinejdžerice će se žaliti na presudu.
"Presuda kojom je Evelyn osuđena na 30 godina zatvora samo pokazuje kako se pravda u El Salvadoru primjenjuje bez direktnih dokaza, bez dovoljno dokaza koji bi razjasnili što je žena točno napravila", izjavila je Morena Herrera, izvršna direktorica grupe građana za dekriminalizaciju abortusa.
"U ovom slučaju Evelyn nije ubila svoje dijete. Doživjela je pobačaj, a tužitelji su pogrešno interpretirali činjenice, dok sudac nažalost nije poslušao svjedoke koji su rekli kako nema direktnih dokaza", dodala je.
Oko 600 žena zatvoreno sa sličnim optužbama
Tužitelji su rekli sudu kako je tinejdžerica abortirala fetus i bacila ga u jamu u svojem domu. Jedan od njezinih odvjetnika izjavio je kako je njegova klijentica rodila van bolnice jer nije niti znala da je trudna i zamijenila je bolove u trbuhu s bolovima pri porodu.
"Mislimo kako je važno da se zna o ovoj nepravdi u El Salvadoru, jer vas se tamo osuđuje zbog predrasuda, točnije zbog toga što ste žena i što imate mrtvorođenče, nad čime nemate kontrolu", poručila je Muñoz.
Pobačaj je u El Salvadoru bio dozvoljen do 1998. godine i to u slučajevima silovanja, incesta, ozljede fetusa ili u trenutku kada je majčin život ugrožen. Kasnije je pod pritiskom crkve i političara s desnice zakon promijenjen, piše Independent.
Prema procjenama, oko 600 žena je zatvoreno od 1998. godine do 2013. godine jer su počinile abortus.
VIDEO Održan povijesni sastanak Trumpa i Putina, pričali su dulje od dva sata
VIDEO Održan povijesni sastanak Trumpa i Putina, pričali su dulje od dva sata
AMERIČKI predsjednik Donald Trump "pritisnuo" je u petak u Hamburgu ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ruskog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016., rekao je Trumpov državni tajnik Rex Tillerson.
Putin je ranije zanijekao bilo kakvo uplitanje u izborni proces u SAD-u, a Moskva je zatražila dokaze za te optužbe.
Trump je tokom predizborne kampanje obećao obnovu veza s Moskvom. No, na tom planu nije puno postigao, jer je njegova administracija suočena s istragama oko ruskog mješanja u izbore i veza između Trumpove kampanje s Moskvom.
Trump je u više navrata ustvrdio da nije "petljao" s Rusijom.
Govoreći na marginama summita G20 u Hamburgu, Tillerson je rekao da su dvojica čelnika imala "vrlo snažnu i dugu razmjenu mišljenja o toj temi. Predsjednik (Trump) je više puta pritisnuo predsjednika Putina u vezi s ruskim uplitanjem", rekao je.
"Dvojica čelnika suglasila su se da je to ključna prepreka napretku američko-ruskih odnosa", istaknuo je Tillerson.
Složili su se da će se obvezati na "nemješanje u unutarnje stvari SAD-a i naše demokratske procese, kao i one u drugim zemljama", dodao je.
Moskva tvrdi da je Trump prihvatio Putinove tvrdnje o ruskom (ne)miješanju u izbore
No, ruski ministar vanjskih poslova Lavrov kasnije je istaknuo kako je Trump prihvatio Putinovu ocijenu da optužbe za rusko mješanje u američke izbore nisu istinite.
Tillerson je ocijenio da se dvije države možda nikada neće složiti oko toga što se zapravo dogodilo. "Mislim da je u ovome trenutku predsjednik Trump s pravom fokusiran kako krenuti naprijed od nečega oko čega se u ovome trenutku ne možemo složiti", rekao je američki državi tajnik.
Susret Trumpa i Putina na marginama summita G20 u Hamburgu bio je jedan od najiščekivanijih susreta neke dvojice političara posljednjih godina.
Uz pomoć prevoditelja i u društvu svojih ministara vanjskih poslova razgovarali su šest minuta prije nego što su kamermani zamoljeni da napuste dvoranu.
"Čast je naći se s vama", rekao je Trump na početku sastanka.
"Drago mi je da sam vas sreo osobno", dodao je Putin, naglasivši kako se nada da će sastanak donijeti rezultate.
Pričali dulje od dva sata
Razgovor je trajao dulje od dva sata, a prva dama SAD-a Melania Trump je u jednom je trenutku ušla u dvoranu i zamolila ih da već jednom završe, rekao je Tillerson.
"Imali smo vrlo dugi razgovor", rekao je Putin nakon sastanka. "Bilo je puno tema za raspravu, uključujući Ukrajinu, Siriju i druge probleme, kao i bilateralna pitanja", dodao je ruski predsjednik. "Nekoliko puta smo se vraćali borbi protiv terorizma i cyber sigurnosti".
Tillerson tvrdi da su "dobro kliknuli"
Tillerson je kazao da su Putin i Trump "dobro kliknuli" i da je "kemija bila pozitivna".
Dodao je da su dvojica predsjednika razgovarala o budućnosti Sirije, složivši se "oko toga što bi trebao biti ishod", iako imaju različite ideje kako to postići.
Dogovorili prekid vatre na jugozapadu Sirije
Ipak, uspjeli su dogovoriti prekid vatre na jugozapadu Sirije uz granicu s Jordanom koji stupa na snagu u nedjelju, potvrdili su i Tillerson i Lavrov.
SAD i Rusija u tajnosti su razgovarali o proglašenju "zona deeskalacije" na jugu Sirije, rekli su početkom lipnja zapadni diplomati i regionalni dužnosnici.
Razmatrali su prekid neprijateljstava u provinciji Dera, na jordanskoj granici i Quneitri, uz Golansku visoravan koju je okupirao Izrael.
Rusija i Iran glavni su međunarodni sponzori sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, dok Washington podupire neke pobunjeničke skupine koje ga žele svrgnuti s vlasti.
*
Što se to događa u Hamburgu? Demokracija na njemački način
Što se to događa u Hamburgu? Demokracija na njemački način
Dijelovi sjevernonjemačke metropole izgledaju poput ratne zone, gore mnogi auti i posvuda se razbijaju izlozi, no bilo bi pogrešno sve to tumačiti isključivo kao nemotivirano huliganstvo (koje nitko ne podržava), jer su protesti na hamburškim ulicama ujedno i nepatvoreni praznik demokracije.
Demokracija se događa (i) na ulicama
Naime, iako se u Hrvatskoj voli frazirati o izborima kao "prazniku demokracije", oni su zapravo onaj dosadniji dio iste, pravo da se kroz predstavnička tijela izaberu ljudi koji će upravljati društvom na određeni vremenski period. Mnogo važnije za zdravlje i snagu jedne demokracije je sve ono što se događa između izbora, a najviše ulični prosvjedi, koji su zapravo pulsirajuće srce demokracije. U Njemačkoj se to itekako zna, te se na ulicama prosvjeduje često i obilato, zbog lokalnih tema (npr. poput izgradnje basnoslovno skupe željezničke stanice u Stuttgartuprije nekoliko godina), kao i zbog globalnih, primjerice kada je sto hiljada ljudi izašlo na ulice Berlina protiv u međuvremenu pokojnog TTIP-a.
Neki su prosvjedi već tradicionalni, kakav je primjerice onaj berlinski za 1. maj, tokom kojeg neki kvartovi ne izgledaju pretjerano drugačije nego Hamburg danas. U Njemačkoj na takvim prosvjedima sudjeluju i zastupnici u Bundestagu, a nije ništa neuobičajeno ni da se njemački prosvjednici primjerice lancima zavežu za prugu kada žele zaustaviti vlačni transport nuklearnog otpada. U Frankfurtu su pak deseci hiljada ljudi sudjelovali prije dvije godine u blokadi zgrade Europske centralne banke.
Prosvjedi se ne demoniziraju u njemačkim medijima
Stoga su i njemačko društvo i njemački mediji odavno naučili da prosvjede građana ne demoniziraju, osim kada je riječ o ispadima neonacizma i ksenofobije, a to se vidi i po današnjem izvještavanju njemačkih medija o ratu na hamburškim ulicama. Pažljivo se naglašava da postoje mirni i za nasilje spremni prosvjednici, te se prve ne provlači kroz blato zbog ponašanja drugih, koje se naravno osuđuje. Detaljno se objašnjava da valjanih razloga za proteste protiv summita G20 itekako ima, te se kritički propituje i ponašanje policije kao predstavnika državnog monopola sile s obzirom da je nekim svojim potezima (poput pravno spornih racija u kampu mirnih protestanata) dala svoj doprinos eskalaciji nasilja na ulicama Hamburga. Puko pendrečenje se u njemačkom društvu ne smatra dobrim policijskim djelovanjem.
Savršen primjer takvog društvenog stava je tjednik Der Spiegel, dakle najveći mogući medijski mainstream Njemačke, koji je na svojem sajtu danas objavio komentar u kojem summit G20 proglašava "farsom" na kojem se neće ništa značajno postići "u svjetskoj borbi protiv gladi, siromaštva i klimatskih promjena u svijetu", kao i analizu u kojoj se njemačko gospodarstvo kao uzor proglašava "problematičnim". U Hrvatskoj bi to izazvalo krikove u stilu da se "opet mrzi sve hrvatsko", u Njemačkoj je uobičajena praksa. Također, danas su u Hamburgu organizirani stotine odvjetnika koji pro bono rade na tome da policija poštuje sva prava protestanata, uključujući i one koji su uhapšeni zbog razbijanja.
Ne treba zaboraviti ni da je Hamburg jedan od najbogatijih gradova svijeta, u kojemu se bez problema potrošilo 700 milijuna eura na novu zgradu filharmonije, te su ovi protesti i izraz toga da kad ti je toliko dobro da možeš u ime globalne solidarnosti i promjene svjetske ekonomske paradigme zapaliti parsto automobila (koji su, naravno, svi osigurani) i porazbijati hiljadu izloga bez nekih trajnijih ekonomskih posljedica. Ne treba ni zaboraviti kako organizacija summita G20 košta po medijskim procjenama (službenih brojki nema) oko 100 milijuna eura, a rezultira tek neobavezujućim zaključcima, što je možda prevelika cijena za platiti za jedno dvodnevno superluksuzno druženje ionako najmoćnijih političara svijeta koji svaki dan provode u takvom luksuzu. Tj. ne mogu crnoblokovski razbijači demolirati ni približno toliko koliko će biti potrošeno samo na sve svečane večere tokom summita.
Crni blok
Nitko naravno ne podržava divljanje crnoblokovskih huligana, ponajmanje mirni prosvjednici protiv G20. Crni blok se politički ne uzima kao ozbiljne kritičare, nego se prvenstveno tumači da uživaju u orgiji nasilja, što svi osuđuju. Istovremeno, crnoblokovsko razbijanje se ne koristi kako bi se omalovažilo utemeljene kritike summita G20, jer bi to bilo intelektualno nepošteno.
Dakle, ono što se danas događa u Hamburgu može iz daljine izgledati vrlo dramatično, no za standarde njemačke prosvjedne kulture to je manje-više uobičajena praksa, pa čak i kad je riječ o paljenju automobila i razbijanju izloga. Zbog svega toga njemačka demokracija nije nimalo slabija, nego je snažnija i to je lekcija koju treba naučiti iz današnjih događaja u Hamburgu.
*
VIDEO Pogledajte ovu snimku iz Hamburga, grad izgleda kao scena iz postapokaliptičnog filma
VIDEO Pogledajte ovu snimku iz Hamburga, grad izgleda kao scena iz postapokaliptičnog filma
Screenshot: YouTube
VEĆ dva dana u Hamburgu traju žestoki okršaji između policije i protestanata koji se protive skupu G20 koji je danas počeo. Demonstracije su prilično nasilne, a zapaljeno je na desetke automobila. Prosvjednici su jutros napali policijsku postaju u četvrti Altona, zapalili policijska patrolna vozila i bacali zapaljiva sredstva u blizini željezničke stanice, nakon čega je policija uputila upozorenje građanima da izbjegavaju to područje i drže se podalje od protestanata.
U međuvremenu su stotine protestanata okružilo i hotel u kojem se nalazi Melania Trump koja je unutra praktički zatočena. Društvenim mrežama kruži snimka jedne ulice kroz koju su prošli prosvjednici, a koja izgleda kao kulisa nekog filma o apokalipsi.