TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
ARHIVA
08.10.2016.
Guccifer 2.0 tvrdi da je hakirao Zakladu Clinton, činjenice govore suprotno
Guccifer 2.0 tvrdi da je hakirao Zakladu Clinton, činjenice govore suprotno
Foto: 123rf
HAKER poznat po pseudonimu Guccifer 2.0 objavio je u utorak dokumente za koje tvrdi da ih je pribavio hakiranjem servera Zaklade Clinton, humanitarne organizacije Billa i Hillary Clinton.
Guccifer je svoj posljednji pothvat obznanio u postu na svom blogu: "Mnogi od vas su čekali ovo, neki su me i pitali da to napravim. Dakle, trenutak je došao. Hakirao sam server Zaklade Clinton i skinuo stotine hiljada dokumenata i baza podataka s popisom donatora."
Izgleda da se radi o potpunoj fabrikaciji
Guccifer je tako na neki način nadmašio Juliana Assangea, koji je istog dana trebao objaviti dokumente koji su također vezani uz predsjedničku kandidatkinju Hillary Clinton. Assange je razočarao fanove, no kako stvari stoje s Gucciferovim hakiranim dokumentima?
Ne najbolje. Naime kako piše Vice, izgleda da se radi o potpunoj fabrikaciji. Za početak, donatori na objavljenom popisu uopće ne odgovaraju javno dostupnim podacima Zaklade Clinton. Ustvari se radi o donatorima Odboru za kampanje Demokratske stranke.
Guccifer je inače postao poznat preuzimanjem odgovornosti za hakiranje ovog demokratskog odbora prije nekoliko mjeseci. Po svemu sudeći, ovaj put je samo još jednom iskoristio već objavljene dokumente i zapakirao ih kao novo otkriće.
Clinton kritizirana zbog donacija njenoj zakladi
Zatim, iz same zaklade opovrgnuli su da su hakirana: "Nemamo dokaza da je sustav Zaklade Clinton napadnut, niti nas je policija obavijestila o ičemu sličnom. Nijedan objavljen dokument nije iz Zaklade Clinton."
Naposljetku, čak je i desničarska stranica Daily Caller, koja teško da je sklona Clinton, komentirala kako "novi dokumenti ne otkrivaju nikakve informacije o zakladi Clinton".
Guccifer, međutim, tvrdi da je ovo samo "mali dio fajlova koje je izvukao iz njihovog servera."
Hillary Clinton je već duže vrijeme podvrgnuta kritikama da njena zaklada funkcionira kao poligon za lobiranje, odnosno da su donatori imali olakšan pristup njenom uredu dok je bila državna tajnica.
Je li Guccifer podvala ruskih tajnih službi?
Guccifer je, inače, zanimljiva ličnost iz više razloga. Prvi je činjenica da je dokumente demokratskog odbora poslao upravo Assangeu, odnosno Wikileaksu da ih objavi. Drugi razlog je prilično pouzdana procjena američkih obavještajnih službi i cyber-security tvrtki da iza hakiranja stoje ruske obavještajne službe, a da je Guccifer 2.0. lažni identitet koji su Rusi konstruirali da bi prikrili svoju odgovornost. Naime, Guccifer tvrdi da je Rumunj koji djeluje sam i ima za cilj razotkriti "iluminate". Ali u intervjuu za Vice, ispostavilo se da uopće ne priča rumunjski.
Ako Guccifer nije stvaran i ako iza svega zaista stoje ruski špijuni, radi se dosad najalarmantnijem ruskom pokušaju intervencije u demokratske procese drugih država.
Broj mrtvih zbog uragana Matthew popeo se na 843
Broj mrtvih zbog uragana Matthew popeo se na 843
Foto: FAH
URAGAN Matthew, s vjetrovima jačine 195 kilometara na sat pogodio je u petak središnju Floridu gdje je uzeo jedan život u svome kretanju prema sjeveru i prijeti novim razaranjima nakon što je na Haitiju usmrtio 842 osobe, prema novim podacima.
Oko 600.000 kućanstava na Floridi ostalo je bez struje, rekao je guverner Rich Scott na konferenciji za novinare dok se oluja približava toj saveznoj državi Sjedinjenih Država nakon smrtonosnog pohoda po Haitiju.
Scott je rekao da zemlji prijete poplave u području Jacksonvillea i upozorio je sugrađane: "Najgori dio tek dolazi".
Agencija AFP prenosi da je žena stara pedesetak godina dobila srčani udar no zbog nevremena nije mogla biti prevezena do bolnice te je umrla.
Matthew je prvi veliki uragan koji u više od deset godina izravno prijeti Sjedinjenim Državama i zbog njega su provedene masovne evakuacije stanovništva s obale Floride preko država Georgije i Južne te Sjeverne Karoline.
Broj mrtvih na Haitiju - 842
Na Haitiju je ovaj tjedan Matthew poharao ruralna naselja te je broj mrtvih, prema zadnjim podacima lokalnih dužnosnika, narastao na 842, prenosi Daily Mail. Upravo ta najsiromašnija država najteže je pogođena od svih karipskih država kojima je Matthew prošao. Četiri žrtve prijavljene su u Dominikanskoj Republici, dok je na Kubi i Bahamima, zasad prijavljena samo materijalna šteta.
U 14 sati po srednjoeuropskom vremenu centar uragana bio je 55 kilometara od Cape Canaverala na Floridi, mjestu odakle se lansiraju svemirske rakete i prema dojavama uništio je krov postrojenja lansirnog centra NASA-e (Američke svemirske agencije).
Apokaliptične scene opisao je Jeff Pitrowski iz Tulse u Oklahomi koji je bio blizu Cape Canaverala rano u petak.
"Vjetrovi su upravo sada podivljali" i oluja ruši dalekovodne stupove i drveće te uništava jumbo-plakate, rekao je.
Američka nacionalna meteorološka služba procijenila je da bi oluja mogla biti najsnažnija koja je pogodila Floridu u zadnjih 118 godina. Upozorenje na uragan prošireno je od južne Floride prema saveznim državama Georgiji i Južnoj Karolini.
Ruska Duma ratificirala sporazum o prisustvu ruskih zrakoplova u Siriji
Ruska Duma ratificirala sporazum o prisustvu ruskih zrakoplova u Siriji
Foto: 123rf
DUMA, donji dom ruskog parlamenta, ratificirala je u petak sporazum s Damaskom o raspoređivanje "na neodređeno vrijeme" ruskih zrakoplovnih snaga na vojnom aerodromu Hmeimi, na zapadu Sirije.
Sporazum potpisan 26. augusta 2015., ratificiran je s 446 glasova od 450 zastupnika Dume.
Taj sporazum, valjan za na neodređeno vrijeme, omogućuje stalno raspoređivanje ruskih zrakoplovnih snaga na aerodromu Hmeimim.
Rusija ima već pomorsku bazu u Tartousu, na sjeverozapadu Sirije. Njezino zrakoplovstvo od 30. rujna 2015. na sirijskom teritoriju izvodi napade na terorističke mete, kako bi podržala svog saveznika, predsjednika Bashara al-Assada.
U Siriji oko 4300 ruskih vojnika
Sporazum, koji treba ratificirati Vijeće federacije, određuje da su ruske zrakoplovne snage raspoređene u Hmeimu pošteđene poreza i carinskih kontrola. Ruski vojnici i njihove obitelji uživaju diplomatski imunitet, precizirao je on. Više od godinu dana nakon početka vojne intervencije, Rusija i dalje pojačava svoju vojnu prisustvo i arsenal u Siriji i vode zračne napade u Alepu, unatoč kritika Zapada koji ju optužuje da sudjeluje u ratnim zločinima.
Oko 4300 ruskih vojnika raspoređeno je u Siriji i stacionirani su u većini u zračnoj bazi Hmeimim.
Baza Hmeimim je primila u 12 mjeseci bombardere i borbene zrakoplove na tlu. Ruska vojska također ima više desetaka borbenih helikoptera. U Hmeimimu su u studenom raspoređeni sustavi protuzračne obrane S-400.
Izaslanik UN-a nudi borcima al-Nusre da ih osobno isprati iz Alepa kako bi spasio grad
Izaslanik UN-a nudi borcima al-Nusre da ih osobno isprati iz Alepa kako bi spasio grad
Foto: Hina
POSEBNI izaslanik Ujedinjenih naroda Staffan de Mistura odlučio se na očajnički pokušaj da spasi Alep od uništenja: ponudio je militantima al-Nusre, koja je povezana s al-Kaidom, da ih osobno isprati iz opkoljenog istočnog dijela grada.
Njegov poziv dolazi kao reakcija na bjesomučno bombardiranje istočnog Alepa od strane Rusije i sirijskog režima. Prema procjenama, 275 hiljada ljudi, uključujući 100 hiljada djece, opkoljeno je već mjesecima u dijelu grada pod kontrolom pobunjenika.
Asad ponudio garanciju sigurnosti svim pobunjenicima koji su spremni napustiti grad
Sirijski predsjednik Bašar Asad i njegovi ruski saveznici opravdavaju zračne udare tvrdnjom da ciljaju "teroriste" al-Nusre. Asad je čak ponudio garanciju sigurnosti svim pobunjenicima koji su spremni položiti oružje i napustiti grad.
Stoga ga je de Mistura upravo izazvao da stane iza svojih riječi: "Htio bih zamoliti rusku i sirijsku vladu: molim vas, pogledajte me u oči i u oči svijeta. Jeste li zaista spremni nastaviti ovaj način borbe, koristeći ovakvu vrstu oružja, i de facto uništiti cijeli istočni Alep, drevni grad Alep, s njegovih 275 hiljada ljudi, da bi eliminirali hiljadu - hiljadu - boraca al-Nusre? Ili ste spremni najaviti neodložni i potpuni prekid bombardiranja ako al-Nusra ode?"
Borcima al-Nusre poručio je sljedeće: "Mi ne komuniciramo međusobno. Vi to znate, mi to znamo. Ali možete li molim vas pogledati me u oči i u oči stanovnika Alepa, 275 hiljada ljudi koji se nalaze tu gdje se vi nalazite, i samopouzdano im reći da odbijate napustiti grad? Jer vas hiljadu odlučuje o sudbini 275 hiljada civila...A ako odlučite otići, dostojanstveno i zadržavajući svoje oružje, u Idlib ili gdje god želite, ja osobno sam spreman fizički vas otpratiti."
Svatko tko se protivi Asadovoj vlasti je meta
Kako piše Vox, nije za očekivati da će Asad zaista dopustiti al-Nusri da ode, budući da onda ne bi imao opravdanje da nastavi s bombardiranjem grada. Ovdje se, unatoč Asadovoj retorici, ne radi zaista o plemenitoj borbi protiv terorizma. Režim želi uništiti sve pobunjenike, bez obzira jesu li povezani s al-Kaidom, ISIS-om ili nekom sličnom terorističkom organizacijom.
Svatko tko se protivi Asadovoj vlasti je meta. Isto se odnosi i na humanitarne radnike, liječnike i ostale koji pružaju medicinsku skrb pobunjenicima, čak i ako su neutralni.
Ali, u tome i jest poanta de Misturine ponude. On zna da Asad blefira, kao što to znaju i Rusi. Na ovaj način, de Mistura javno razotkriva laž iza ofenzive na Alep. Kritičari često predbacuju UN-u da ne čini ništa konkretno da zaustavi ratove, da samo šalje impotentne izjave. Ipak, ponekad i same izjave mogu biti moćne.
SAD traži da se Rusiju i Siriju istraži zbog ratnih zločina u Alepu
SAD traži da se Rusiju i Siriju istraži zbog ratnih zločina u Alepu
Foto: FAH
AMERIČKI državni tajnik John Kerry zatražio je u petak istragu za ratne zločine u Siriji koje su, kako navodi Kerry, počinili sirijski režim i Rusija u novom napadu na bolnicu u gradu Alepu.
"Prošlu noć režim je ponovno napao bolnicu i ubijeno je 20 osoba, a 100 ranjeno. Rusija i režim duguju svijetu više od objašnjenja o razlozima stalnih napada na bolnice, medicinsku infrastrukturu, napada na djecu i žene", rekao je Kerry.
Pred novinarima je zatražio da nadležna tijela provedu "primjerenu istragu ratnih zločina".
"Oni koji počine takve (zločine) moraju za to odgovarati. To nije samo nesreća. To je ciljana strategija teroriziranja civila i svih onih koji se nađu na putu ostvarenja njihovih vojnih ciljeva", rekao je američki šef diplomacije.
Time je Kerry zaoštrio ton nakon što je Washington nedavno službeno prekinuo dijalog s Moskvom o uspostavi primirja u Siriji.
Ayrault: Glasanje će biti trenutak istine
Kerry je konferenciju za novinare održao s francuskim kolegom Jean-Marcom Ayraultom koji je doputovao u Washington nakon posjeta Moskvi, a obim je prijestolnicama predstavio nacrt rezolucije o Siriji namijenjen Vijeće sigurnosti UN-a.
Taj tekst, o kojemu bi zemlje članice Vijeća sigurnosti UN-a mogle glasati već u subotu, predviđa prekid vatre u Alepu kako bi se omogućio dostup humanitarne pomoći opkoljenom stanovništvu.
Ayrault je rekao da je glasovanje VS-a "trenutak istine". "Sutra će biti trenutak istine za sve članice Vijeća sigurnosti", rekao je. "Pitanje će biti samo želite li primirje u Alepu ili ne. A pitanje će prije svih biti upućeno našem ruskom partneru", rekao je Ayrault.
Kako se čini, Rusiji je francuski prijedlog o primirju u Alepu neprihvatljiv jer sadrži brojne neprihvatljive točke i politizira pitanje humanitarne pomoći, javile su ruske agencije.
Identificiran treći komad malezijskog aviona MH370
Identificiran treći komad malezijskog aviona MH370
Foto: Hina
FRAGMENT krila koji je u svibnju otkriven na Mauricijusu dio je srušenog aviona Malaysia Airlines MH370, potvrdio je Australski zavod za sigurnost u transportu (ATSB) danas.
To je već treća krhotina za koju je definitivno utvrđeno da pripada MH370, javlja CNN. Međutim, kako napominje australski ministar prometa Darren Chester, "Krhotine ne pružaju informaciju koja bi se mogla iskoristiti kako bi točno locirali avion."
Malaysia Airlines MH370 nestao je 8. ožujka 2014. na letu iz Kuala Lumpura prema Pekingu s 239 ljudi. Istraga o njegovom nestanku još uvijek traje.
Još dva komada aviona pronađena su u različitim državama: prvi na francuskom otoku Reunion u srpnju 2015. i drugi u Tanzaniji u lipnju ove godine.
Još nekoliko komada se smatra da su "gotovo sigurno" s MH370: dva nađena na obali Mozambika te jedan na Madagaskaru.
Opasno je dati pravo glasa običnom čovjeku
Opasno je dati pravo glasa običnom čovjeku
Ilustracija: Vedran Tolić/Index
"NAROD kreće. Moram ga slijediti, jer sam njegov vođa", navodno je rekao francuski političar Alexandre-Auguste Ledru-Rollin. Čak i ukoliko citat nije njegov, postoji razlog zašto toliko ljudi vjeruje u suprotno. On predstavlja stil vlasti koji je bio u modi tokom njegova razdoblja.
Ledru-Rollin postao je poznat tokom revolucija 1848. godine. Europa je bila zahvaćena nemirima: u zemljama diljem kontinenta je dolazilo do pobuna protiv monarhija koje su u nekim slučajevima bile na vlasti stoljećima, od Sicilije do Mađarske. Došlo je do eksplozije narodnog sudjelovanja u politici te su političari poput Ledru-Rollina stekli moć u trenutku kad stara pravila vladanja nisu više vrijedila. Umjesto da preuzmu vlast i počnu donositi odluke, okrenuli su se plebiscitima. Tijekom zbunjujućih desetljeća nakon 1848. godine, posvuda su se održavali referendumi - u Francuskoj da Napoleonov nećak postane car, u Italiji da se zemlja ujedini. Došlo je do zatišja prije Prvog svjetskog rata, ali u godinama nakon rata opet je došlo do vala referenduma, osobito na spornim granicama između Njemačke i njenih susjeda, Danske i Poljske.
Korištenje referenduma je općenito karakteristično za vremena velikih promjena, za razdoblja u kojima su elite nesigurne u potporu stanovništva. Referendumi su održani nakon Francuske revolucije, Ruske revolucije, Drugog svjetskog rata te pada komunizma. Održavani su i nakon ponovne uspostave demokracija u Grčkoj 1974. i Španjolskoj 1976. godine.
Referendumi koji se obijaju o glavu
Problem je taj što, u vremenima kada nastupa promjena, takvi plebisciti imaju jednaku šansu podbaciti, kao i osigurati potporu političarima. To se pokazalo istinitim za Napoleona I., Charlesa de Gaullea, Davida Camerona - i sad se obistinilo za referendume predsjednika Juana Manuela Santosa iz Kolumbije i Viktora Orbana iz Mađarske. U kolumbijskom referendumu od glasača je zatraženo da podrže mirovni sporazum između kolumbijskih revolucionarnih snaga (FARC-a) i vlade, što su glasači odbili. U mađarskom slučaju, vlada je zatražila od glasača da odbiju plan EU-a da se izbjeglice rasporede diljem EU. Glasači su to i odbili, ali se nisu odazvali na referendum u dostatnom broju da bi on bio valjan.
U stabilnim vremenima politički vođe poznaju svoju publiku i svoje sljedbenike. Između 1970-ih i 1990-ih političke su se elite općenito osjećale ugodno na vlasti. Podržavale su ih relativno ujedinjene stranke. Svijet je bio uredno podijeljen na lijevo i desno. Njima se - opet, općenito govoreći - vjerovalo pri donošenju odluka.
I oni su donosili odluke, uključujući odluke veoma slične onima koju je Santos povjerio glasačima prošli mjesec. Nije bilo referenduma o mirovnom sporazumu iz Esquipulasa, kojim su 1987. godine okončane dugogodišnje borbe u Nikaragvi. Nije bilo referenduma o ni o Anglo-irskom sporazumu iz 1986. godine, bitnom koraku u sjevernoirskom mirovnom procesu (iako će se 12 godina kasnije održati plebisciti kako bi se odobrio Sporazum na Veliki petak). Općenito, čini se vjerojatno da je kolumbijska vlada mogla okončati svoj pedesetogodišnji sukob s FARC-om da se za to odlučila prije nekoliko desetljeća. Tada im za to ne bi trebalo odobrenje glasača.
Preplašeni političari
U ovom trenutku, svijet i politika se mijenjaju. Ne, to ne znači da opet prolazimo kroz vrijeme istovjetno onom nakon revolucija 1848. godine, ali dugotrajne podjele lijevo-desno koje su desetljećima uzimane zdravo za gotovo, više ne vrijede. Samo uzmite u obzir nedavnu studiju koju je proveo švedski akademik Sören Holmberg, a koja je pokazala da se glasači slažu samo s otprilike 70 posto programa “njihove” stranke. Kao rezultat toga, nesigurni se političari okreću referendumima. Čak i Škotska narodna stranka (SNP), okupljena oko škotske neovisnosti, održala je referendum 2014. godine usprkos tome što je tri godine ranije osvojila većinu (i zaista, kad ih se pitalo, većina je Škota glasovala protiv neovisnosti). Ako SNP više ne gleda na svoju većinu kao na mandat da traži neovisnost, možda ne bismo trebali biti iznenađeni da je Santos smatrao da nije politički održivo sklopiti mir s FARC-om bez prethodnog odobrenja glasača.
Iz perspektive političara koji ih organiziraju, postoji problem s referendumima. Političari nemaju kontrolu nad ishodom referenduma. Ponekad stranka na vlasti može neočekivano izgubiti, što se i dogodilo u Kolumbiji, gdje je većina očekivala da će mirovni sporazum glatko proći. U slučaju Orbana, koji je održao referendum koji nije privukao dovoljan broj ljudi na birališta, vladajući mogu pobijediti na referendumu, ali ne na način na koji to vlada želi.
Činjenica da ishod referenduma nije predodređen ne znači da referendumi nisu predvidljivi. Iako politika nije egzaktna znanost, uzorci koji se ponavljaju su poučni. Glavni je faktor taj da su referendumi često glasanja o povjerenju ili nepovjerenju vladi. O referendumima znamo to da ih češće gube vlade koje su dugo na vlasti - prosjeku svaka vlada gubi 1,5 potpore potpore na referendumu za svaku godinu koju je provela na vlasti. Drugim riječima, građani gube vjeru u političare koji nisu “friško” izabrani na vlast. Santos - predsjednik kojemu je ovo drugi mandat - je možda bio na vlasti predugo da bi se nadao sigurnoj pobjedi.
Recept za izgubiti na referendumu
Drugi stalni faktor je taj da se referendumi gube ako je političar od povjerenja na strani koja se protivi vladi. 2015. godine u Francuskoj, tokom referenduma o europskom Ustavu, bivši premijer Laurent Fabius je izjavio da će glasovati protiv te je time onemogućio da predsjednik Jacques Chirac i strana koja je bila za referendum sve protivnike Ustava proglasi ekstremistima. Isto možda vrijedi i za Kolumbiju - teško je prikazati protivnike mirovnog sporazuma kao ekstremiste nakon što je bivši, ali još uvijek poštovani, predsjednik Álvaro Uribe sebe svrstao među protivnike. U stvari, dok su anketari očekivali pobjedu opcije mira u Kolumbiji, politička je znanost zapravo ukazivala na to da referendum vjerojatno neće uspjeti.
Rezultate kolumbijskog referenduma anketari vjerojatno nisu mogli predvidjeti. Iz perspektive političkih znanosti, rezultat u Kolumbiji i nije bio iznenađenje. Uz Santosovo vrijeme provedeno na vlasti i Uribeovu potporu, bila je to skoro pa gotova stvar.
Sada je jasno, političke elite moraju nešto promijeniti - osim ako ne odluče održati još jedan referendum s istim pitanjem. Povijesno gledano, imale bi razloga za optimizam. Postoji tendencija da ponovljeni referendumi često uspiju. To je, na primjer, lekcija Danske, Kenije i Irske, zemljama u kojima su glasači prvo stavili veto na prijedloge, pa ih zatim podržali nakon što su iz njih izbačeni kontroverzni elementi.
Naravno, postoji još jedna mogućnost. Možda bi političari u Kolumbiji i Mađarskoj trebali biti hrabriji. Možda bi trebali predstaviti hrabrije politike tokom budućih izbornih kampanja i prihvatiti odluke glasača o tim programima kao mandat da provedu te ambiciozne politike. A možda bi - samo možda - trebali dvaput razmisliti prije nego opet odluče održati referendum.
Matt Qvortrup,Foreign Policy/S engleskog prevodi agencija TLP
Preuzeto sa portala INDEX.HR
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu
Umro je Peter Higgs
Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024
Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje
Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele
Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?
SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi
Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv
SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024
Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu
Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno
Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu
Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim
Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima
Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024
Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane
Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti
Uhićena Greta Thunberg
Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika
Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi
Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju
Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatočene
06.04.2024
Kuba pokušava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci
Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i željezničkom prometu
Europol: Europskoj uniji prijeti više od 800 kriminalnih mreža
EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi
Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru
Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024
World Central Kitchen i španjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem
Huti: Ubijeno 37 ljudi u američkim i britanskim napadima na Jemen
Kineskinja ukrala 5.8 milijardi eura, htjela doći u Hrvatsku i vladati Liberlandom
Veliki Bidenov zaokret, SAD poslao najžešće upozorenje Izraelu dosad
Vođa Hamasa: U prijedlogu Egipta o prekidu vatre ništa novo. Neprihvatljiv je
Održao govor na kiši, razbolio se i umro. Predsjednik SAD-a bio je mjesec dana
Za vikend izvedena jedna od najvećih pljački u povijesti Los Angelesa
04.04.2024
Zelenski: Rusi pripremaju mobilizaciju 300.000 ljudi do lipnja. Peskov: Nije istina
Ukrajinska fronta je pred urušavanjem. Časnici: Skoro ništa nam više ne može pomoći
UN obustavlja noćno dopremanje pomoći u Gazu nakon smrti humanitaraca
Milanović: Danas je bilo nevjerojatno slušati što Plenković govori
Na Tajvanu traje velika potraga. Urušen otok, nagnute zgrade, nastale goleme rupe
Nakon prosvjeda u Turskoj priznata pobjeda kurdskog gradonačelnika
Plenković: Putin je najveći poticatelj proširenja EU
03.04.2024
Bijela kuća: SAD nije umiješan u napad na iransko veleposlanstvo u Damasku
Tisuće Izraelaca i dalje prosvjeduju protiv vlade, došli s bakljama pred parlament
Predsjednik Izraela ispričao se nakon smrti sedam hu
|