Sprema se novi rat: Amerika je izdala Kurde, a Turska ide u invaziju Sirije
Sprema se novi rat: Amerika je izdala Kurde, a Turska ide u invaziju Sirije
Petar Stošić
Foto: EPA
IZDAJA je teška riječ, ali još teže ju je ne iskoristiti za najnoviji obrat u osmogodišnjem ratu u Siriji. Američka vojska, koja je prisutna u Siriji već godinama, gdje je pomogla lokalnim kurdskim borcima uništiti Islamsku državu, sad je prepustila svoje saveznike na milost i nemilost svojoj drugoj saveznici, Turskoj.
Naime, američke snage su se povukle s tursko-sirijske granice nakon što je Turska najavila da će uskoro krenuti sa svojom dugo planiranom operacijom u sjevernoj Siriji, a Bijela kuća to je sinoć potvrdila.
Vodstvo sirijskih Kurda ovo je nazvalo "iznenađenjem" i "nožem u leđa" od Amerikanaca. No Bijela kuća u svojoj izjavi o nadolazećoj vojnoj operaciji nije ni spomenula svoje kurdske saveznike. Naglasila je samo da "američke oružane snage neće podržati ili biti uključene u operaciju", perući na taj način ruke od onoga što će uslijediti.
Turska planira u sjeveroistočnoj Siriji, koja je pod kontrolom Sirijskih demokratskih snaga (SDF), silom uspostaviti još jednu "sigurnu zonu", po uzoru na onu koju je već uspostavila na sjeverozapadu Sirije. Taj je teritorij zauzela, uz pomoć vlastitih lokalnih saveznika iz Slobodne sirijske vojske, prvo tako što je istjerala Islamsku državu s tog područja, a potom i napadom na kurdsku enklavu oko grada Afrina.
SAD ne bi pobijedio ISIS bez Kurda kao vojske na tlu
Bez saveza s borcima SDF-a koji su hrabro i požrtvovno oslobađali grad po grad, selo po selo i ulicu po ulicu od terorista ISIS-a, sve dok njihovo posljednje uporište nije oslobođeno u ožujku ove godine, koalicija predvođena SAD-om sigurno ne bi uništila samozvani kalifat u Siriji.
Za tako nešto bi bila potrebna kopnena invazija desetaka hiljada američkih i drugih savezničkih vojnika - ili savez s brutalnim režimom Bašara al-Asada i američkim neprijateljima Rusijom i Iranom, što baš i nije bio realan, a ni preporučljiv scenarij, u najmanju ruku.
S druge strane, ni Kurdi sasvim sigurno ne bi pobijedili ISIS bez zračne, logističke, obavještajne i terenske podrške Amerikanaca i ostatka anti-ISIS koalicije. Štoviše, SDF je i osnovan na američku inicijativu kao savez za borbu protiv ISIS-a, sačinjen pretežno od kurdskih boraca iz Jedinica narodne obrane (YPG) - vojnog krila kurdske Partije demokratskog jedinstva (PYD) - i, u manjoj mjeri, arapskih pobunjenika koji su se ranije uglavnom borili u Slobodnoj Sirijskoj vojsci (FSA) protiv Asadova režima.
A sada jedan američki NATO saveznik najavljuje da će "svakog trenutka" početi vojnu ofenzivu na drugog američkog saveznika - opet. Dogovor koji je dosad vrijedio, da će Turska i sirijski pobunjenici kojima zapovijeda držati zapadne strane Eufrata, a da će SDF ostati na istočnoj strani, prekršila je Turska kad je odlučila uspostaviti "sigurnu zonu", odnosno tampon-zonu u rasponu od 32 kilometra (20 milja) uz tursko-sirijsku granicu.
Turska smatra i kurdske borce i ISIS teroristima
Turska, naime, s dobrim razlogom smatra kurdski PYD i njihovo vojno krilo YPG sirijskim ogrankom Kurdske radničke partije (PKK). A ta je kurdska stranka zabranjena i proglašena terorističkom organizacijom u Turskoj zbog građanskog rata koji je desetljećima vodila s turskom državom u borbi za neovisnu kurdsku državu - Kurdistan.
Da paradoks bude veći, i SAD drži PKK za terorističku organizaciju, no iz pragmatičnih razloga negira njegovu očitu povezanost s kurdskim borcima i vlastima na sjeverozapadu Sirije, u pokrajini koju Kurdi zovu Rožava.
Pod vodstvom sve autoritarnijeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Turska je posljednjih godina cinično povlačila znak jednakosti između ISIS-a i kurdskih boraca koji su ih pobijedili na bojnom polju, predstavljajući oboje kao teroriste koji jednako ugrožavaju tursku nacionalnu sigurnost.
Osim "borbe s teroristima", Ankara tvrdi i da će se u ovu "sigurnu" zonu moći poslati sirijske izbjeglice koje se u strahu za vlastiti život i slobodu ne žele vratiti na teritorij pod kontrolom Asadova režima, odgovornog za daleki najveći udio poginulih civila u osmogodišnjem ratu. Ne treba zaboraviti ni da se u Turskoj nalazi 3.5 milijuna izbjeglica, daleko više nego što ih je u cijeloj Europskoj uniji. No osim što se te izbjeglice ne bi vratile u svoje, već nečije tuđe domove u Siriji, Kurdi tvrde da se radi o politici namjerne zamjene stanovništva kako bi se većinski kurdski teritorij pretvorio u većinski arapski.
Trump odlučio pustiti saveznicima da se međusobno pobiju
Takva je proturječna situacija neko vrijeme funkcionirala, ali prije ili kasnije moralo je doći do prelamanja. Washington je morao birati između svoja dva saveznika i na kraju je odabrao Ankaru. Odnosno, odabrao je, kako je kaotični američki predsjednik Donald Trump to pokušao objasniti na Twitteru, povući se i pustiti svojim saveznicima da se međusobno obračunaju.
"Kurdi su se borili uz nas, ali su plaćeni golemim količinama novca i oružja za to. Oni se bore protiv Turaka desetljećima. Odgađao sam ovaj sukob gotovo 3 godine, ali vrijeme je da iziđemo iz ovih smiješnih beskrajnih ratova, od kojih su mnogi plemenski, i dovedemo svoje vojnike kući. Borit ćemo se u svoju korist i samo da pobijedimo. Turska, Europa, Sirija, Iran, Irak, Rusija i Kurdi će sad morati smisliti što dalje i što žele učiniti sa zarobljenim borcima ISIS-a u svom 'susjedstvu'", napisao je Trump u nevjerojatnoj ciničnoj seriji tvitova, priznajući da ostavlja kurdske saveznike na cjedilu i da ga uopće ne zanima kako spriječiti da ISIS ponovo oživi u ovoj anarhičnoj i ratom poharanoj zemlji. O sprečavanju daljnjeg krvoprolića i sukoba s nepredvidivim posljedicama da ne govorimo.
"The Kurds fought with us, but were paid massive amounts of money and equipment to do so."
Trump really reduces everything to money, projecting his lack of principles and morality onto others. https://t.co/rX93eO5m7M
"Trump zaista svodi sve na novac, projicirajući svoj nedostatak principa i moralnosti na druge", komentirala je njegovo objašnjenje izraelska novinarka i istraživačica Foreign Policy Instituta Elizabeth Tsurkov.
Pentagon ‘completely blindsided’ by White House order to pull U.S. forces back from northern Syria green-lighting Turkish invasion: U.S. officials
Hoće li ISIS-ovci iskoristiti kaos i pobjeći iz zatvora?
Koliko god cinična i šokantna bila, Trumpova odluka ima određenu logiku i u skladu je s njegovim predizbornim obećanjima o povlačenju vojske s Bliskog istoka i okretanju SAD-a sebi i svojim neposrednim interesima. Na kraju krajeva, Trump je već lani naprasno najavio potpuno povlačenje iz Sirije, da bi ga njegovi savjetnici i dužnosnici na kraju urazumili i nagovorili da odustane od tog plana. No kako javlja novinar Fox Newsa Lucas Tomlinson, pozivajući se na američke dužnosnike, Pentagon je ostao "potpuno zatečen" naredbom iz Bijele kuće o povlačenju.
Look, SDF is going to emphasize this stuff for obvious reasons. But that doesn’t mean it isn’t going to happen. YPG close ranks and defend their own. See Afrin, where SDF forces went to fight against US instructions not to. https://t.co/qbhj4E6jvL
Sve su glasnija i upozorenja da bi sukob između Kurda i Turske, odnosno turskih saveznika, mogao dati zarobljenim militantima ISIS-a i njihovim obiteljima priliku da organiziraju masovni bijeg iz zatvora i kampova kojima upravlja SDF. Glasnogovornik SDF-a Mustafa Bali već je izjavio da su "prisiljeni povući neke od snaga koje čuvaju zatvorene teroriste ISIS-a kako bi se suoočili s turskom invazijom".
No posebno razornu kritiku Trumpove odluke iznio je nitko drugi nego bivši američki izaslanik za koaliciju protiv ISIS-a Brett McGurk.
Donald Trump is not a Commander-in-Chief. He makes impulsive decisions with no knowledge or deliberation. He sends military personnel into harm’s way with no backing. He blusters and then leaves our allies exposed when adversaries call his bluff or he confronts a hard phone call.
"Donald Trump nije vrhovni zapovjednik. On donosi impulzivne odluke bez znanja ili razmatranja. On šalje vojno osoblje u opasnost bez potpore. On blefira i onda ostavlja naše saveznike izloženima kad protivnici prozru njegov blef ili kad dobije oštar telefonski poziv", napisao je McGurk na Twitteru. Nažalost, izgleda da se upravo to dogodilo s Trumpom, Erdoganom i Kurdima koje je ovaj prvi prepustio ovom drugom.
0 ( + )
*
Američki sudac naredio Trumpu da mora predati porezne prijave
Američki sudac naredio Trumpu da mora predati porezne prijave
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI savezni sudac Victor Marrero odlučio je danas da predsjednik Donald Trump mora tužiteljima u New Yorku predati porezne prijave za osam godina, odbivši tako predsjednikovu tvrdnju da je zaštićen od kaznenog progona.
Trumpovo pozivanje na imunitet je "u suprotnosti sa strukturom nacionalne vlasti i ustavnim vrednotama", napisao je sudac Marrero u odluci na 75 stranica.
"Sud ne može prihvatiti ideju predsjedničkog imuniteta po kojoj bi predsjednik bio iznad zakona", istaknuo je.
Trump je ubrzo podnio izvanrednu žalbu sudu na Manhattanu koja sprječava postupanje po obvezujućem nalogu državnog odvjetnika Cyrusa Vancea, obrazlažući je "iznimnim prilikama".
Marrerova odluka bi inače prisilila dugogodišnju Trumpovu računovodstvenu tvrtku Mazars USA da već danas popodne počne dostavljati dokumente.
Njegova odluka dodatno komplicira Trumpove pokušaje da spriječi objavu svojih poreznih prijava, unatoč tome što je u kampanji 2016. obećao da će to učiniti.
Trump kaže da se ovo nije događalo nijednom američkom predsjedniku prije njega
Vance, demokrat, zatražio je osobne i poslovne porezne prijave od 2011. do 2018. te ostale dokumente Mazarsa, u sklopu istrage o poslovanju predsjednika i njegove obitelji.
"Radikalni lijevi demokrati pali su na svim frontovima i sada tjeraju lokalne vlasti New Yorka i državne tužitelje demokrate u lov na predsjednika Trumpa", napisao je republikanac Trump na Twitteru nakon Morrerove odluke.
"Ovakve stvari nisu se događale nijednom američkom predsjedniku. Ni izbliza!" dodao je.
Ustav ne govori ništa o tome može li se podići optužnica protiv aktualnog predsjednika i Vrhovni sud još nije odlučio o tome pitanju.
Savezni tužitelji ne mogu optužiti aktualnog predsjednika, tvrdi ministarstvo pravosuđa, jer predsjednik ima privremeni imunitet. No, to ne sprječava državne odvjetnike na razini saveznih država kao što je Vince ili čak savezne tužitelje da otvore istrage.
Vance je obvezujući nalog izdao prije četiri tjedna, nakon što je još jednu subpoenu izdao Trumpovoj organizaciji za dostavu dokumenata o tajnim isplatama, uključujući isplate dvjema ženama prije predsjedničkih izbora 2016. koje su tvrdile da su s njime bile u ljubavnoj vezi, što Trump niječe.
0 ( + )
*
Spašeni Ukrajinci otkrili dragocjenu informaciju o potonuću Bourbon Rhodea
Spašeni Ukrajinci otkrili dragocjenu informaciju o potonuću Bourbon Rhodea
V. Mt.
Foto: Bourbon offshore, privatni album
ŠIBENSKI pomorac Dino Miškić nestao je 26. rujna na Atlantiku nakon potonuća Bourbon Rhodea, broda na kojem je bio kapetan. No francuske vlasti nedavno su obustavile aktivnu potragu pa se za splavima za spašavanje s Bourbon Rhodea traga tek pasivno. Naime, svi brodovi koji prolaze tim područjem dobili su uputu da obrate pažnju na splavi za spašavanje i odmah obavijeste nadležne službe ako ih uoče.
"Zar su zbilja zbog nekog svog roka poslali ljude u smrt?"
Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, ukazuje na neizbježna pitanja u sljedećoj etapi, a to će biti istraga o uzrocima nesreće. Brod je ušao u uragan Lorenzo i potonuo na Atlantiku oko 2000 kilometara od francuskog otoka Martiniquea.
"Istraga mora odgovoriti na pitanje zašto se ovo dogodilo. Ona će biti vrlo zanimljiva jer prema svim informacijama koje smo vidjeli i dobili taj brod nije trebao uopće ići preko Atlantika, a kamoli u uvjetima kakvi su bili. Nije to da je prognoza bila pogrešna, da su krivo procijenili putanju uragana. Naprotiv, sve je bilo profesionalno odrađeno i stvarno je pitanje zašto. Zar su zbilja zbog nekog svog roka poslali ljude u smrt?" pita se Miškić.
Podsjećamo, Index je objavio izvještaj o tehničkoj inspekciji broda iz svibnja ove godine koji svjedoči da je bio u lošem stanju.
Unatoč svemu, Melvan vjeruje u povoljan ishod potrage za Miškićem, a prenosi i informaciju da je pomorčeva obitelj također optimistična.
"Obitelj je fajterski raspoložena. Njegova supruga je zaista koncentrirana na to da nešto napravi i pomogne svom suprugu. Kod nje je vrlo pozitivna emocija koja joj drži glavu iznad vode", ističe Melvan te dodaje kako trenutno nema novih informacija. Ipak, uz nadu ima dosta i strepnje, naročito nakon što su francuske vlasti obustavile potragu.
"Ako predsjednica ne bude nešto mogla učiniti, neće ni Sindikat pomoraca"
"Pokrenuli smo akciju i prema francuskoj vladi, to je jedina adresa kojoj se sada ima smisla obraćati. Tvrtka niti sudjeluje u akciji, niti je koordinira, niti vodi. Ona je bitna kasnije kada se bude vodila istraga o svim svinjarijama koje vidimo na internetu, a mislim ponajprije na to kako je brod izgledao i na što je sve to skupa sličilo. Uglavnom, francuska je vlada najbitnija, oni drže taj dio Atlantika, njihova je mornarica radila potragu i spašavanje. Uključili su se i naša vlada, Ministarstvo vanjskih poslova, predsjednica države... Kvragu, ako predsjednica ne bude mogla nešto učiniti, neće ni Sindikat pomoraca, ali radimo što možemo", ističe Melvan.
Dragocjene informacije od trojice spašenih
Nadu budi i informacija da su spašeni dva Ukrajinca i jedan Rus koji su plovili na istom brodu. Kontaktira li Sindikat pomoraca s njima?
"Razgovarali smo s kolegom iz ukrajinskog sindikata pomoraca koji je kontaktirao sa spašenim kolegama. Od njih smo dobili dragocjenu informaciju da su sve splavi bile spuštene. Oni, naravno, u tim uvjetima nisu mogli vidjeti tko se sve ukrcao, ali upravo na tome što smo od njih doznali baziramo vjeru da šansa postoji. Više od tih ljudi ne možemo očekivati. Oni su skočili u more, vidjeli što su mogli vidjeti, pazite, tu su valovi bili deset metara", naglašava Melvan.
0 ( + )
*
Borci za klimu prosvjedovali diljem svijeta, uhićene stotine ljudi
Borci za klimu prosvjedovali diljem svijeta, uhapšene stotine ljudi
HINA
Foto: EPA
TISUĆE klimatskih aktivista izašle su danas na ulice diljem svijeta i označile početak dvotjednih prosvjeda kojima se traže hitne mjere za smanjenje emisija štetnih plinova te sprječavanje ekološke katastrofe.
"Hitan slučaj"
Uhićene su stotine ljudi iz skupine "Pobuna protiv izumiranja".
Organizacija osnovana u Velikoj Britaniji od vlade traži da proglasi "klimatsku i ekološku hitnu situaciju" i do 2025. smanji emisije štetnih plinova na nulu.
Trideset ljudi optuženo je za nerede u Sydneyu nakon što su stotine protestanata blokirale cestu.
Više od stotinu uhapšeno ih je u Amsterdamu, a više od 130 u Londonu.
"Oprostite što smo blokirali cestu, ali ovo je hitan slučaj", pisalo je na plakatima u Amsterdamu.
"Klimatske promjene ugrozit će budućnost naše djece ako odmah ne djelujemo", poručili su prosvjednici u Londonu.
Demonstracije su održane i u Njemačkoj, Španjolskoj, Austriji, Francuskoj i na Novom Zelandu.
Prosvjedi se očekuju u 60 gradova
"Pobuna protiv izumiranja" traži od vlada da poduzmu trenutne i drastične mjere u borbi protiv klimatskih promjena.
Mirni klimatski prosvjedi očekuju se u 60 gradova u sljedeća dva tjedna kojima se traži postizanje nulte emisije štetnih plinova do 2025. i očuvanje biološke raznolikosti.
"Pokušali smo s peticijama, lobirali smo i marširali, ali vrijeme nam istječe", rekla je aktivistica Jane Morton iz Australije za AFP.
"Nemamo izbora, moramo se buniti sve dok naša vlada ne proglasi klimatsku i ekološku hitnu situaciju i poduzme potrebne akcije za naš spas", rekla je Morton.
Prosvjedi su, između ostalog, najavljeni i održavaju se i u Argentini, Španjolskoj, SAD-u, Irskoj, Indiji i Južnoafričkoj Republici, pišu svjetski mediji.
0 ( + )
*
Kurdi bijesni na Trumpa i SAD: "Zabili su nam nož u leđa"
Kurdi bijesni na Trumpa i SAD: "Zabili su nam nož u leđa"
HINA
Ilustracija: EPA
AMERIČKI vojnici počeli su se povlačiti s položaja na sjeveru Sirije otvarajući put turskoj operaciji protiv kurdskih boraca, prenose danas agencije o tom iznenadnom potezu koji su osudili Kurdi rekavši da su im Amerikanci "zabili nož u leđa".
Kurdske snage bile su glavni američki saveznik u Siriji gdje su pomogle poraziti Islamsku državu (IS), no Turska ih smatra teroristima.
Veliki zaokret u vanjskoj politici SAD-a
Glasnogovornik Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koje predvode Kurdi i koje su zauzele bivši teritorij IS-a na sjeveroistoku Sirije, rekao je "da je SAD jamčio da neće dopustiti nikakvu akciju Turske u tome području".
"Američka odluka nas je iznenadila i možemo reći da su zabili nož u leđa SDF-u", izjavio je Kino Gabriel arapskoj televiziji al-Hadath.
Povlačenje predstavlja veliki zaokret u američkoj vanjskoj politici i suprotno je savjetima ministarstava obrane i vanjskih poslova.
Bijela kuća jučer je najavila da će Turska "uskoro krenuti sa svojom dugo planiranom operacijom u sjevernoj Siriji".
Turski predsjednik Tayip Erdogan više je puta rekao da je cilj Ankare poraziti kurdske snage kako bi se stvorila "sigurna zona" za sirijske izbjeglice koji su trenutno u Turskoj.
Kurdska televizija na sjeveru Iraka objavila je da je SDF podigao borbenu spremnost nekih svojih jedinica nakon što je turska vojska u ponedjeljak mobilizirala vojnike na granici.
Trump prijeti
Trump je danas zaprijetio uništenjem turskog gospodarstva ako Ankara u Siriji ode predaleko.
"Ponovit ću ono što sam već jasno rekao, ako Turska učini bilo što što ja u svojoj velikoj i nedostižnoj mudrosti procijenim da prelazi mjeru, potpuno ću uništiti gospodarstvo Turske", napisao je američki predsjednik na Twitteru.
On je u seriji tvitova rano u ponedjeljak branio povlačenje rekavši kako je došlo vrijeme "da izađemo iz tih smiješnih beskrajnih ratova".
Po njegovim riječima, postalo je preskupo podupirati američke saveznike. "Kurdi se bore s nama, no mi smo platili velike svote novca i opreme da to učinimo. Bore se protiv Turske desetljećima", napisao je Trump
"Turska, Europa, Sirija, Iran, Irak, Rusija i Kurdi sada moraju shvatiti situaciju", dodao je.
I dok je Trump o povlačenju govorio uopćeno, kasnije je visoki američki dužnosnik rekao da će Sjedinjene Države povući tek "mali broj vojnika raspoređenih u Siriji na turskoj granici, samo na malu udaljenost".
"Povlačimo nekoliko vojnika raspoređenih na granici, mali broj njih na malu udaljenost", rekao je novinarima.
"Osim toga, naše vojno stajalište na sjeveroistoku Sirije se nije promijenilo", ustvrdio je i dodao da se radi o manje od 25 vojnika.
Čak su i Trumpovi pristaše nezadovoljni
Mjera Trumpove administracije, koja otvara vrata turskom udaru na kurdske borce dugo vremena povezane s Washingtonom, suprotna je pozicijama čak i nekih najbližih Trumpovih saveznika u njegovoj stranci.
Lindsey Graham, republikanski senator koja je inače glasni Trumpov pristaša, u intervjuu za Fox News Channel rekao je: "Nikada nije bilo u interesu nacionalne sigurnosti napuštanje saveznika koji su nam pomagali u borbi protiv ISIL-a."
"Ta impulzivna odluka poništava sve naše uspjehe i baca regiju u daljnji kaos", istaknuo je.
0 ( + )
*
Brod s migrantima potonuo kod Lampeduse. Poginulo 13 žena, neke su bile trudne
Brod s migrantima potonuo kod Lampeduse. Poginulo 13 žena, neke su bile trudne
Hina, R.I.
Ilustracija: EPA
NAJMANJE 13 žena, od kojih su neke bile trudne, je smrtno stradalo u potonuću migrantskog plovila kod otoka Lampeduse, južno od Sicilije, priopćila je talijanska obalna straža u ponedjeljak.
Obalna straža rekla je kako su spašene 22 osobe s potopljenog broda te da je u tijeku operacija potrage za drugim preživjelima nakon što je oglašena uzbuna kasno u nedjelju jer se brod s 50 ljudi našao u poteškoćama.
UNHCR je rekao da je brod isplovio iz Tunisa te su na njemu bili migranti iz Tunisa i zapadne Afrike.
Brodovi obalne straže i carinske policije pronašli su plovilo koje se prevrnulo oko šest nautičkih milja od otoka Lampeduse, rekla je obalna straža. Do sada je pronađeno 13 tijela.
Više od hiljadu ljudi poginulo je na Mediteranu ove godine, većinom na pravcu Libija - Europa, rekao je glasnogovornik UNHCR-a Charlie Yaxley i dodao kako to ukazuje na nužnost rješavanja te situacije na Mediteranu.
Prema talijanskom ministarstvu vanjskih poslova, oko 7939 migranata stiglo je u Italiju morskim putem ove godine, što je 63 posto manje u usporedbi s istim periodom 2018. i 93 posto manje nego 2017.
0 ( + )
*
Sastali se Vučić i Erdogan: "Turska će pomagati zemljama Balkana da surađuju"
Sastali se Vučić i Erdogan: "Turska će pomagati zemljama Balkana da surađuju"
Hina
Foto: EPA
PREDSJEDNICI Turske Recep Tayyip Erdogan i Srbije Aleksandar Vučić ocijenili su u Beogradu suradnju dviju zemalja kao "iznimno" dobru i istaknuli da Beograd i Ankara dijele iste ciljeve i interese u bilateralnim odnosima, nadilaženju problema iz prošlosti i uspostavi mira i stabilnosti na Balkanu.
"Naša suradnja je na izuzetnoj razini i Turska će nastaviti pružati potporu stabilnosti Balkana i igrati konstruktivnu ulogu u pomoći zemljama regije da probleme ostave za sobom i surađuju", rekao je Erdogan na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon razgovora s Vučićem.
Dvodnevni posjet
Erdogan je u ponedjeljak započeo dvodnevni posjet Srbiji, a novinarima je rekao da potpisivanje devet sporazuma sa Srbijom iz oblasti sigurnosti, obrane, kulture, obrazovanja, industrije i tehnologije upozorava koliko su bili plodonosni razgovori predstavnika dviju država u Beogradu.
Obojica predsjednika upozorila su na znatan i stalan porast gospodarske suradnje dviju država, a Vučić je naveo da se od ranijih 800 milijuna eura 2018. stiglo do "nešto više od milijardu eura", a za osam mjeseci ove godine razmjena je povećana za 13 posto u odnosu na prošlu godine te da je srbijanski izvoz od 2009. povećan za 7,8 puta, a samo na izvozu goveđeg mesa Srbija će umjesto, dosadašnjih 25 milijuna eura, zaraditi 35.
Erdogan je dodao kako je cilj da u kratkoročnom roku razmjena dosegne 1,8 milijardi eura, a dugoročno 4,5 milijarde eura te je naveo podatak da su nova ulaganja turskih gospodarstvenika u Srbiji vrijedna oko 180 milijuna eura.
Vučić je, konstatirajući da su politički odnosi dvije zemlje "iznimno dobri", rekao da je "zalaganjem turskog predsjednika uspostavljeno veliko povjerenje" i najavio nekoliko zajedničkih infrastrukturnih projekata na području Sandžaka, većinski naseljenog Bošnjacima te je posebno istaknuo početak gradnje autoceste koja će povezivati Beograd i Sarajevo.
Projekti
Drugog dana posjeta Erdogana Srbiji dvojica predsjednika nazočit će početku radova na 20 kilometara dugoj dionici autoceste Beograd - Sarajevo od Kuzmina do Srijemske Rače, u koju će biti uloženo 225 milijuna eura.
Dogovoren je i projekt za 60 kilometara dionice od Užica do granice s BiH u Kotromanu, za čiju gradnju će biti potrebno oko 830 milijuna eura, a planirano je da ta cesta bude završena do 2024. čime bi "bile uspostavljene dvije dionice puta prema Sarajevu" koje bi "približile Srbe i Bošnjake".
Vučić je, upozorivši na to da Srbija i Turska ove godine obilježavaju 140. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa nakon Berlinskog kongresa, na kraju naveo riječi nekadašnjeg kralja Srbije Aleksandra Karađorđevića: "Mi smo s Turcima završili svoje sukobe, a sada gradimo mir."
Vučić i Erdogan bit će u utorak domaćini trilateralnom susretu Srbija - Turska - Bosna i Hercegovina čije će izaslanstvo predvoditi sva trojica članova Predsjedništva BiH.