Srijeda 19.12.2018 0:13:44
  TZ VIJESTI - TUZLARIJE - BH VIJESTI - BILTEN TZ - BILTEN TK - OBRAZOVANJE
   VIJESTI IZ MINUTE U MINUTU - TOP VIJESTI - FORUM
 



Tuzlarije - slike, priče... 
Vijesti 
Tuzlanke i Tuzlaci 
Naše bebe 

18.12.2018 - 23h
INDEKS KVALITETA ZRAKA
174
NEZDRAV
Upozorenje: Moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.
Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. trebali bi izbjegavati i svi ostali.

ŽIV LUK SAR ZEN TUZ
zrak.ekoakcija.org


Tuzlanski dosje 
Kulturologija 
Preporuka za čitanje 
Sportarije 


Info Servis 
Mapa Tuzle 
Vremenska prognoza 
Mali oglasi 


Bilten rada Općine Tuzla 
Panorame Tuzle 
Vremeplov 
Stare slike pričaju 
Tuzlanska ikona - Meša 
Znanjem protiv droge 
Kapija (25.05.1995.) 
Srebrenica (1995-2006) 


Top vijesti 
Vijesti iz minute u minutu 
Vijesti domaćih medija 
Foto priče 
BH teme 
Feljtoni 

Tuzlarije Forum 
Tuzlarije Chat 
Ankete 
Čestitke-želje-pozdravi 


Razbibriga 
Taze vicevi 
Neobične fotke 
Horoskop 
Web igrice 


Kursna lista 
Telefonski imenik FBiH 
Zakoni 

Vizitke 
Marketing 




ON LINE KORISNICI - 87

Users in Chat
TUZLARIJE CHAT

Tuzlarije



UPIS PRILOGA

TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU


08.11.2017.

*
Danas je točno 100 godina od Oktobarske revolucije, jeste li znali da su komunizam stvarali i Hrvati?

Danas je točno 100 godina od Oktobarske revolucije, jeste li znali da su komunizam stvarali i Hrvati?


Foto: Privatni albumi/Flickr

U PROPAGANDNOM remek-djelu velikog ruskog režisera Sergeja Eisensteina ''Oktobar'' iz 1928. napad na Zimsku palaču u Petrogradu u noći 7. studenog 1917. izgledao je spektakularno. Bila je to izvrsno režirana masovna scena, juriš revolucionarnih snaga koje unatoč grčevitom otporu vojnika starog režima osvajaju ključnu lokaciju u tada glavnom gradu Rusije. Osvajanje impozantne Zimske palače, izgrađene u prvoj polovici 18. stoljeća kao simbol ruske imperijalne moći, uzima se kao službeni početak Oktobarske revolucije pod vodstvom Vladimira Iljiča Lenjina, nešto poput komunističkog ekvivalenta juriša na Bastilju u Francuskoj revoluciji.

Ali, baš kao i kod juriša na Bastilju, iz koje su francuski revolucionari oslobodili nekoliko kriminalaca i ništa više, tako je i realnost boljševičkog preuzimanja vlasti od raspadajuće privremene vlade pod vodstvom Aleksandra Kerenskog bila prozaičnija od mita koji je kasnije nastao. Boljševičke snage su zapravo ušetale u Zimsku palaču, čuvanu od nekoliko maloljetnih kadeta koji nisu ispalili ni jedan metak. To je zapravo bio konačni pokazatelj slabosti i nesposobnosti privremene vlade, koja se u trenutku vlastite propasti nije bila u stanju braniti ni pro forma.

U Rusiji se vrijeme tada još računalo po julijanskom kalendaru

Njezina zadnja ofenziva protiv njemačkih snaga je doživjela debakl, sudjelovanje Rusije u Prvom svjetskom ratu bilo je duboko nepopularno u narodu i uslijedio je velik val dezertiranja s fronte, ekonomska situacija je bila katastrofalna, a Petrograd je bio pun gladnih ljudi koji su očekivali više od vlasti koja je naslijedila caristički apsolutizam dinastije Romanov i posljednjeg ruskog cara Nikolaja II., svrgnutog u prvoj revoluciji u februaru 1917.

U odnosu na ostale velike sile tog vremena, Rusija je bila strašno zaostala zemlja s većinskim seljačkim i nepismenim stanovništvom, u kojoj se nije dogodila industrijska revolucija, od suvremenosti izolirana i korištenjem julijanskog kalendara. Tako je, uostalom, nastao naziv Oktobarska revolucija, jer ona se po julijanskom kalendaru odigrala 25. i 26. oktobara tj. oktobra, dok se po zapadnom računanju vremena dogodila zapravo 7. i 8. studenog.

Prvi svjetski rat pripremio je teren za revoluciju

Prvi svjetski rat je imao ključnu ulogu u pripremi terena za svrgavanje cara u Rusiji, a onda i Oktobarsku revoluciju. Sukob europskih sila je odnio milijune života i diljem kontinenta izazvao ekonomsku krizu, te jednom zauvijek uništio stare fame o plemenitosti ratovanja. Nakon masovnih klaonica na zapadnom frontu u kojem se u rovovskom ratu žrtvovalo milijune u jednoj bitki da bi se osvojilo parsto četvornih metara teritorija većina je izgubila iluzije o tome da se treba žrtvovati za čast kraljeva i careva. Fanatični, visokointeligentni i vrlo sposobni profesionalni revolucionar Lenjin je većinu Prvog svjetskog rata proveo u egzilu u Švicarskoj, a u Rusiju se vratio nakon svrgavanja Romanovih i uz pomoć Njemačke, koja se nadala da bi dolazak boljševika na vlast mogao završiti rat na istočnom frontu. U Petrogradu je započela njegova suradnja s Lavom Trockim, drugom ključnom figurom Oktobarske revolucije, briljantnim esejistom i govornikom, vještim organizatorom i kasnijim osnivačem moćne Crvene armije.

Tih ''deset dana koji su uzdrmali svijet'' - kako glasi naslov poznate knjige o revoluciji američkog ljevičarskog novinara Johna Reeda - ostvarili su, u svakom slučaju, trajan utjecaj na ostatak 20. stoljeća i svijet u kojem danas živimo, i u pozitivnom i u negativnom kontekstu. Stoga smo se obratili dvojici povjesničara - Damiru Agičiću i Branimiru Jankoviću - da za Index prokomentiraju Oktobarsku revoluciju i njezino značenje te objasne kako je revolucija koja je započela kao veliki emancipacijski projekt završila u zločinačkom staljinizmu.

''Većina naroda je željela prekid rata''


Viši asistent na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr. Branimir Janković u posljednje se vrijeme bavi baš proučavanjem Oktobarske revolucije te vodi i jedan kolegij posvećen historiografiji o revoluciji, a i suradnik je zanimljivog portala Oktobarika, ''web-platforme pokrenute povodom obilježavanja stogodišnjice Ruske revolucije''.

“Danas dobrim dijelom dominira pogled na Oktobarsku revoluciju kroz perspektivu terora i totalitarizma što, međutim, ne može objasniti zašto je revolucija izbila. Nakon liberalno-demokratske Februarske revolucije 1917. kojom je srušen autokratski carski režim, Privremena vlada željela je nastaviti sudjelovanje Rusije u krvavom Prvom svjetskom ratu i nije rješavala goruće agrarno pitanje. S obzirom na to da je golema većina naroda željela prekid rata i raspodjelu zemlje, šira potpora boljševicima (koji su se usmjerili upravo na to) sve je više rasla. O tome svjedoči i masovno povećanje broja njihovih članova s oko 10 hiljada u ožujku do oko 400 hiljada u oktobaru 1917. Prvi potezi boljševika bili su zato Dekret o miru i Dekret o zemlji. Njihov neupitan cilj bila je revolucija i izgradnja prvog socijalističkog društva. No emancipacijska obilježja njihova projekta u ime obespravljenih (dokidanje nejednakosti i eksploatacije, jednaka dostupnost obrazovanja i zdravstva, rada i stanovanja, ravnopravnost žena) provođena su u obliku zaoštrene klasne borbe u kojoj su počeli stradavati ne samo protivnici nego i podupiratelji. Nasilje i teror revolucije treba međutim gledati, među ostalim, i kao dio kontrarevolucije i građanskog rata u kojem su i Crveni i Bijeli bili jednako brutalni. Isto tako, unutar samih revolucionara postojala je lijeva opozicija koja se protivila tolikom intenzitetu crvenog terora i partijske diktature. S druge strane, Lenjin i boljševici smatrali su da bez toga revolucija neće uspjeti i da će biti poražena te da zato ne smiju imati milosti. To je onda Staljin potencirao na još veću razinu”, objašnjava Janković za Index.

O Lenjinu i Trockom

Dvije ključne osobe Oktobarske revolucije bile su Lenjin i Trocki, no Janković upozorava da ''revoluciju nije moguće svoditi samo na imena Lenjina, Trockog i Staljina'' te da je ''iza njih bilo nepregledno mnoštvo revolucionara s različitim motivacijama, idejama i sudbinama''.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ipak, zanima nas kako bi definirao uloge koje su u revoluciji odigrali Lenjin i Trocki te kakav je bio njihov odnos.

“Dok je Lenjin predvodio revoluciju i upravljao njome, Trocki ju je provodio na terenu. Organizirao je Crvenu armiju, išao u svom famoznom vojnom vlaku s fronta na front, imao važnu ulogu u pobjedi u građanskom ratu. Na paradama na Crvenom trgu Lenjin je bio u jednostavnom civilnom odijelu, Trocki u vojničkoj uniformi. Obojica su bili strastveni i energični revolucionari, ali i iznimno nemilosrdni prema protivnicima (čak i prema svojim pobunjenim kronštatskim mornarima), čvrsto zagovarajući 'crveni teror'. Tadašnjim revolucionarima su izgledom djelovali jednostavno i skromno, posebno Lenjin, koji se zapadnim izaslanicima uživo činio čak suviše običnim nasuprot uloge koju je imao u izbijanju revolucije. Neki su isticali da je Trocki bio mnogo bolji govornik od Lenjina (koji se i u tome držao jednostavnih i izravnih formula), ali i da je imao znatno izraženiju autoritarnu crtu. Imali su vrlo različite poglede na niz važnih teorijskih i praktičnih pitanja o revoluciji i često su se u mnogo čemu razilazili. Zbog toga je Lenjin u svojoj političkoj oporuci isticao organizacijske sposobnosti Trockog, ali i prigovarao sklonost birokratskim rješenjima. Lenjin je nakon smrti kanoniziran, dok je Trockog Staljin najprije simbolički izbacio iz povijesti Oktobarske revolucije, a zatim doslovno likvidirao. 'Trockizam' postaje službeno najgora moguća optužba, ali i privlači dio lijeve opozicije”, kaže Janković.

Pročelnik Odjela za povijest FFZG-a dr. Damir Agičić pak skicira društveno-politički kontekst vremena pred revoluciju i tumači je li lenjinizam nužno vodio do u međuvremenu svima dobro poznatih užasa staljinizma.

''Početni principi Oktobarske revolucije uopće nisu bili demokratski''

''Rusija se tokom Prvog svjetskog rata našla u velikim problemima. Imala je manjkavu demokratsku tradiciju - tek je 1905. uveden parlamentarni sustav i započeo nešto slobodniji politički život, osnovale se i djelovale prve legalne stranke. Carsko samodržavlje uzdrmano je, ali nije nestalo. Kriza carističke vlasti vrhunac je doživjela na početku 1917. kada je Februarskom revolucijom srušen car Nikola II. i uvedena Privremena vlada. Činilo se da postoje šanse za daljnju demokratizaciju Rusije, napose nakon što rat završi. No onda je u jesen 1917. došlo do novoga prevrata i rušenja ionako slabašnih demokratskih institucija. Oktobarska je revolucija onemogućila razvoj Rusije kao demokratske države - uvedena je diktatura proletarijata, a zapravo uske skupine vodstva boljševičke partije. Ne mislim da su Lenjin, Trocki i ostali vođe revolucije računali na to da će s ikim podijeliti vlast koju su zapravo oteli iz ruku Kerenskoga, koji je bio socijalist, i drugih političara u kratkotrajnom postcarskom razdoblju. Dakle, početni principi Oktobarske revolucije uopće nisu bili demokratski, pa onda i Staljin i strahovlada koju je uveo znači tek nastavak, odnosno eskalaciju obračuna s neistomišljenicima. Staljin je i svoje dojučerašnje suradnike, čak i prijatelje, pretvarao u neprijatelje i s njima se obračunavao još surovije nego što su to činili boljševički vođe prije njega'', objašnjava Agičić.
 
Janković je prema Lenjinu blagonakloniji, iako i dalje kritičan u svojoj interpretaciji: ''Mnogo se raspravljalo o tome je li lenjinizam nužno vodio u staljinizam. Povijesna situacija u kojoj je djelovao Lenjin potpuno je različita od one u kojoj je vladao Staljin. Osim toga u povijesti nema nužnosti i netko drugi na Staljinovom mjestu činio bi drugačije. Zbog toga su neki žalili što Lenjin nije dulje poživio ili ga nije naslijedio Trocki ili Buharin. No Lenjin je, iako u mnogo čemu suprotnost Staljinu, postavio određene osnove koje je Staljin iskoristio i poveo u svom smjeru. Lenjin je uspostavio apsolutni monopol boljševičke vlasti, ukinuo slobodu tiska, eliminirao opoziciju… Staljin je sve to intenzivirao. Ne međutim samo kao osobnu diktaturu, teror i strah, nego i s ciljem kojem je sve podredio - bez obzira na cijenu i žrtve - kolektivizacije zemlje i brze industrijalizacije. To je moderniziralo prethodno agrarnu zemlju i mnogima osiguralo uspon od siromašnog i nepismenog seljaka do egzistencijalno osiguranog radnika ili pak pilota, odnosno astronauta. No mnogi seljaci su također bili žrtve otpora kolektivizaciji, a staljinizam je značio progone i smrt i za brojne posvećene revolucionare. Neki tumači su u Staljinu vidjeli rezultat ruske političke kulture čija linija autoritarnosti ide od carizma do putinizma. Iako kod svakog od navedenih ima određenih povijesnih specifičnosti i razlika, zasigurno ima argumenata i za takve tvrdnje.”
 
''Ponovno su na dnevnom redu sve velike postrevolucionarne teme 1920-ih i 1930-ih''
 
Što danas znači Oktobarska revolucija, pitamo obojicu povjesničara.

Janković ovako odgovara: ''Kao socijalistička revolucija koja je odgovarala na tada goruće socijalno pitanje, Oktobarska revolucija je navela i fašističke pokrete da se tome posvete (naziv nacističke stranke glasio je Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka). I zapadnoeuropske države okretale su se tokom 20. stoljeća formiranju socijalne države kako bi izbjegle revoluciju u vlastitim zemljama. Razgradnja tako uspostavljene socijalne države traje međutim već desetljećima. Neki ističu da neoliberalni kapitalizam od raspada socijalističkih režima nema više tu vrstu konkurencije koja bi ga tjerala na regulaciju i redistribuciju. Nejednakosti se vraćaju na razine kakve su postojale u 19. stoljeću. S druge strane je demokracija suočena s udarima koji dolaze s različitih strana. Danas smo zbog Oktobarske i drugih dvadesetostoljetnih revolucija svjesnih njihovih velikih ljudskih cijena pa se umjesto revolucije zagovaraju društvene promjene. Naučili smo isto tako da pozivanje na socijalizam mora značiti pozivanje na demokratski socijalizam. Čini se da se nalazimo u - prema naslovu Hobsbawmove knjige - 'Zanimljivim vremenima', u kojima su - jasno, u drugačijim oblicima - ponovno na dnevnom redu sve velike postrevolucionarne teme 1920-ih i 1930-ih godina: demokracija, nacionalizam, fašizam, socijalizam… Iz Oktobarske revolucije mnogi će izvlačiti različite lekcije. Jedna od njih svakako je da zanemarivanje socijalnog pitanja može imati nesagledive posljedice. Bez urgentnog socijalnog pitanja ne bi se boljševici mogli pozivati na revoluciju, niti bi toliki pristajali uz nju. Značenje Oktobarske revolucije danas trebalo bi stoga biti preispitivanje iskustva socijalne revolucije.''

Agičić ističe da je ''nekima Oktobarska revolucija danas očito zanimljiva ne samo kao povijesni događaj'', te dodaje: ''Možemo je promatrati kao poticaj za razmišljanje o tome kako spriječiti da u kriznim povijesnim trenucima situacija sklizne u krvavu diktaturu. Pogrešno je na nju gledati kao na dobru formulu promjene suvremenih društvenih odnosa. To nije dobar pristup. Bio bih sretniji kad bi se na tu revoluciju gledalo kao na jedno razdoblje ruske povijesti, potom i europske i svjetske, jedan fenomen u kojem je možda bilo dobrih načelnih ideja o ravnopravnosti ljudi, ukidanju socijalnih razlika, poboljšanju života radništva i sl. No to se nije dogodilo! Boljševici su zloporabili takve ideje i uveli jedan nedemokratski politički poredak u kojem je uska partijska elita čvrstom rukom upravljala golemom ruskom državom, nemilosrdno se obračunavajući sa svima koji su predstavljali makar malu prijetnju. Ne smatram da je dobro da se neki na lijevom političkom spektru danas pozivaju na tradicije Oktobarske revolucije kao događaja koji je trebao pomoći da se radnici spase od izrabljivanja 'opakih' kapitalista.''

Hrvati u Oktobarskoj revoluciji

Oktobarska revolucija imala je utjecaj i na Hrvate i tadašnju Hrvatsku, koja je u tom trenutku bila dio umiruće Austro-Ugarske. Damir Agičić ističe da bi se sudjelovanje Hrvata u revoluciji tek trebalo detaljno istražiti, ali i da već postoje neki znani primjeri.

''Hrvati su sudjelovali u Prvome svjetskom ratu kao podanici Austro-Ugarske u sastavu austro-ugarske vojske, pa je mnogobrojne zapalo zarobljeništvo na istočnom frontu od strane ruske vojske. Kada je u jesen 1917. došlo do revolucije, mnogi od njih nisu imali previše izbora nego se uključiti u nju i spašavati živu glavu. Neki su, naravno, prihvatili ideje što ih je revolucionarna vrhuška propagirala pa su ostali u Rusiji i sudjelovali u građanskom ratu koji je uslijedio nakon revolucije. Pojedinci su se, poput Alekse Dundića i Gustava Barabaša, istaknuli u Crvenoj armiji. Mnogi su ostali u Sovjetskom Savezu, a dosta ih je kasnije stradalo u staljinističkim čistkama'', govori povjesničar Agičić.

Janković navodi da tu ''ima nevjerojatnih sudbina'', te spominje primjer Nikole Pupavca iz Okučana: ''On je bio ratni zarobljenik u Rusiji, izbijanjem revolucije i građanskog rata borio se na strani Crvenih, zatim upućen sa zadatkom natrag u Jugoslaviju, onda isključen iz KPJ-a, uhapšen kasnije od ustaša i zatočen u logoru Stara Gradiška te deportiran u Auschwitz gdje ga je oslobodila (njegova) Crvena armija, zatvarajući tako krug.''


*
VIDEO U Sredozemnom moru pronađena tijela 26 tinejdžerica

VIDEO U Sredozemnom moru pronađena tijela 26 tinejdžerica


Screenshot: YouTube/Ruptly

TALIJANSKE vlasti pokrenule su istragu o uzroku smrti 26 tinejdžerica čija su tijela u nedjelju pronađena u Sredozemnom moru.

Vjeruje se da su djevojčice, dobi između 14 i 18 godina, bile migrantice iz Nigera i Nigerije koje su preko Libije pokušavale doći u Europu. Njihova tijela su u ponedjeljak prebačena u talijanski grad Salerno.
 
 
Sumnje na seksualno zlostavljanje i ubojstva
 
Šefica policije u Salernu izjavila je za CNN da će obdukcije tijela biti obavljene u utorak tokom dana, a mrtvozornici će, zbog sumnji da su ubijene tokom puta u Sredozemnom moru, istraživati jesu li djevojke bile mučene ili seksualno zlostavljane.
 
Spasilačke službe izjavile su da su nakon brodoloma u Sredozemnom moru pronašle preživjele kako se drže za ostatke broda, a tijela tinejdžerica plutala su oko njih. Petorica migranata su na ispitivanju u Salernu.


*
Todorić mora nositi sigurnosnu narukvicu, o čemu se zapravo radi?

Todorić mora nositi sigurnosnu narukvicu, o čemu se zapravo radi?


Foto: Hina/123rf

BJEGUNCU i posrnulom tajkunu Ivici Todoriću danas je na sudu u Londonu, osim što mu je oduzeta putovnica, određena i obveza nošenja sigurnosne narukvice. 

>>IZ MINUTE U MINUTU Todorić pušten uz jamčevinu od 100.000 funti, mora nositi sigurnosnu narukvicu

Budući da naše pravosuđe ne predviđa ovakvu mjeru opreza za osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak, mnogi čitatelji vjerojatno se pitaju - što je točno sigurnosna narukvica i što znači nalog za njenim nošenjem? 

Stoga donosimo objašnjenje sa stranica britanske vlade, pod sekcijom "Kriminal, pravosuđe i zakon: zatvor i uvjetno puštanje na slobodu".

"Tagging" nadzire poštuje li optuženik kućni pritvor

"Elektronički nadzor (poznat kao 'tagging') koristi se u Engleskoj i Walesu kako bi se nadziralo policijski sat i uvjete sudske ili zatvorske odredbe. Ako ste dobili 'tag' (narukvicu), obično će biti pričvršćen na vaš gležanj. Narukvica će slati podatke o vašoj lokaciji 'kućnoj bazi' navedenoj u vašoj sudskoj ili zatvorskoj odredbi (obično u vašem domu). 

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Bazna stanica neprestano provjerava jeste li prisutni za vrijeme vašeg policijskog sata. Poslat će alarm vašem centru za nadzor ako niste.

 

Elektronski nadziran policijski sat i ograničenja ovise o vašoj sudskoj ili zatvorskoj odredbi ili o uvjetima vaše jamčevine", navodi se na stranici gov.uk. BBC je prošle godine snimio i reportažu na tu temu.

Todorić dobio zabranu napuštanja kućne adrese

Todorić je navodno zaista dobio zabranu napuštanja svoje londonske adrese, sve do sljedećeg sudskog ročišta, pri čemu sigurnosna narukvica očito služi kako bi se provođenje te mjere i osiguralo.  

Sigurnosna narukvica, inače, može funkcionirati na principu GPS ili radio-frekvencijske (RF) tehnologije, a prati lokaciju korisnika 24 sata na dan. Ova se mjera opreza posljednjih godina sve više koristi u Velikoj Britaniji prilikom puštanja na slobodu uz jamčevinu ili uvjetne kazne zatvora. Optuženiku, odnosno osuđeniku, može biti određen stalni ili pak povremeni kućni pritvor, odnosno policijski sat za vrijeme kojeg ne smije napuštati dom. Osim policije, za sigurnosne narukvice mogu biti zadužene i privatne sigurnosne tvrtke.


*
Trump: Da su zakoni o oružju stroži, u teksaškoj crkvi poginule bi još stotine ljudi

Trump: Da su zakoni o oružju stroži, u teksaškoj crkvi poginule bi još stotine ljudi


Foto: Hina

AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je da bi "još stotine" ljudi poginule u pucnjavi u teksaškoj crkvi da su američki zakoni o oružju stroži, javlja BBC.

Da napadača nisu zaustavili ljudi koji su također bili naoružani, stvari su mogle biti puno gore, rekao je predsjednik Trump novinarima u Seulu, jednoj od etapa njegove azijske turneje. Stotine su mogle biti ubijene, a ne 26, kazao je Trump.

"Stotine mrtvih"


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predsjednik je kazao da naoružani prolaznik Stephen Willeford, koji je ubio napadača svojim oružjem, možda ne bi mogao "neutralizirati" Kelleyja da su na snazi stroži zakoni o oružju.

"Da on (Willeford) nije imao oružje, umjesto 26 mrtvih bile bi ih još stotine", dodao je.

Trump je rekao novinarima da strože mjere "ne bi ništa promijenile" u napadu počinjenom u nedjelju u kojemu je ubijeno 26 ljudi, a 20 je ozlijeđeno.

Na pitanje američkog novinara bi li se strože provjere trebale odnositi i na one koji kupuju oružje, kao i na imigrante koji žele ući u SAD, Trump je reagirao nervozno uz opasku da domaće stvari nije pristojno rješavati u "srcu Južne Koreje".


*
Napadač na crkvu u Teksasu je prije nekoliko godina pobjegao iz ludnice

Napadač na crkvu u Teksasu je prije nekoliko godina pobjegao iz ludnice


Foto: Hina

NAPADAČ kojeg se sumnjiči da je u crkvi u Teksasu ubio 26 i ranio 20 osoba 2012. je pobjegao iz psihijatrijske ustanove, stoji u izvještaju o tom incidentu koji je objavila teksaška televizijska postaja.

Devin Patrick Kelley pobjegao je iz umobolnice u susjednu saveznu državu New Mexico, stoji u tom izvještaju koji je policija napisala u El Pasu u Teksasu nakon što je dobila informaciju o bijegu 7. lipnja 2012. godine.

Opasan za okolinu


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U dokumentu ga se opisuje kao opasnog za sebe i okolinu. Dodaje se kako je prijetio smrću svojim nadređenima u vojsci i da je ulovljen pri unošenju oružja u zračnu bazu Holloman u New Mexicu gdje je bio stacioniran.

Osim toga, objavljene su i informacije da je Kelley već prije bio osuđen za nasilje u obitelji, što nije prijavljeno, pa je mogao legalno nabaviti oružje.

Kelleyja je vojni sud prije pet godina osudio zbog napada na ženu i posinka, no iz Američkih zračnih snaga priopćili su da to nije prijavljeno u Nacionalnu bazu podataka o počinjenim zločinima koju nadzire FBI. Kelley je bio osuđen na 12 mjeseci zatvora i oslobođen je 2014. godine te je nečasno otpušten iz vojske.

Prema američkom federalnom zakonu, temeljem te presude nije imao pravo kupiti ni posjedovati oružje, objasnila je glasnogovornica, piše AFP.


*
Svjetski mediji o hapšenju Todorića: "On je simbol hrvatskog kapitalizma"

Svjetski mediji o hapšenju Todorića: "On je simbol hrvatskog kapitalizma"


Screenshot: Le Monde/AFP/Financial Times/Reuters/Index/Hina

VIJEST o hapšenju Ivice Todorića prenijeli su i svjetski mediji i novinske agencije poput Agence France-Pressea, Reutersa, Le Mondea i Financial Timesa. 

Financial Times tako ima članak pod naslovom “Hrvatski biznismen uhapšen u Londonu usred istrage o dužničkoj krizi Agrokora”. Todorića se u članku opisuje kao” jednog od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj”, navodeći kako je uhapšen nakon što se predao policiji u Londonu dok vlasti u Zagrebu istražuju dužničku krizu u “maloprodajnom i prehrambenom gigantu Agrokor” koji je on osnovao.
 
Agrokor nagomilao 5.7 milijardi eura duga 
 
Dodaje se da će se 66-godišnji Todorić pojaviti pred sudom u Westminsteru te da su britanska i hrvatska policija potvrdile da je uhapšen temeljem Europskog uhidbenog naloga, nakon što je hrvatska policija prošlog mjeseca izvršila pretres njegovog doma i domova 14 njegovih suradnika. FT prenosi i navod DORH-a da je osumnjičen za “”kaznena djela protiv gospodarstva i prevaru” vezana uz Agrokor, najveću hrvatsku privatnu tvrtku s više od 60.000 zaposlenika diljem Balkana. 
 
FT također prenosi kako vlasnik Agrokora poriče bilo kakva nedjela od strane njega ili njegovih suradnika te optužuje hrvatske dužnosnike da vode politički motiviranu kampanju protiv njega. Tzv. Lex Agrokor u članku se opisuje kao posebno izglasani zakon koji je donesen nakon što je Agrokor nagomilao 3.5 milijardi eura kreditorima i 2.2 milijarde eura duga dobavljačima u svojoj strategiji ekspanzije temeljenoj na zaduživanju.
 
"Odbjegli hrvatski tajkun uhapšen"
 
Yahoo News preko Agence France-Pressea u naslovu piše da je “odbjegli hrvatski tajkun Todorić uhapšen u Londonu”, navodeći dalje u tekstu da ga se tereti za “krivotvorenje izvješća radi prikrivanja golemih dugova svoje krizom pogođene tvrtke”. Također se navodi kako ga danas čeka saslušanje pred sucem, ali i da se s još 14 drugih osoba, uključujući njegovu dvojicu sinova, sumnjiči za zlouporabu ovlasti, krivotvorenje službenih dokumenata i neispravno vođenje poslovnih knjiga. 
 
AFP navodi kako se dug Agrokora procjenjuje na 5.4 milijardi eura te da je ovaj koncern za gospodarstvo naše zemlje gotovo jednako važan kao i turizam, s prihodima jednakima 15 % BDP-a i 60.000 zaposlenika, kao i mrežom dobavljača koji znače da su još deseci hiljada radnih mjesta u regiji ugroženi. 
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
 
"Gazdu" se u početku gledalo kao na uzor oporavka gospodarstva
 
Također se spominje Todorićev nadimak “Gazda”, kao i njegov blog u kojem “opetovano optužuje vladu za zlouporabu moći i ilegalno preuzimanje njegove kompanije” te tvrdi da je “žrtva političkog progona”. Daje se i kratak pregled povijesti Agrokora, koji je “osnovan neposredno prije nego što se komunistička Jugoslavija raspala u devedesetima, što je dovelo do privatizacije državnih tvrtki”.
 
Todorića se, piše AFP, u početku gledalo kao na “uzor koji je pomogao oporavku hrvatskog postratnog gospodarstva sa svojim uspješnim poslovnim carstvom”. Postao je jedan od “najbogatijih i najutjecajnijih ljudi na Balkanu, ali kritičari ga optužuju da je zloupotrijebio svoju monopolsku poziciju i postao nedodirljiv”. Agrokor, koji se zaduživao agresivnom ekspanzijom, naći će se u stečaju ako procedura restrukturiranja ne bude uspješna do srpnja iduće godine, zaključuje se. 
 
"Simbol hrvatskog kapitalizma"
 
Reuters kratko izvještava da je vlasnik prehrambenog koncerna Agrokor uhapšen danas temeljem Europskog uhidbenog naloga i prenosi priopćenje hrvatske policije da je Todorić pozvan da se preda u policijskoj postaji Charring Cross, gdje je potom i uhapšen. 
 
Le Monde je u svom članku također izvijestio o uhapšenju i saslušanju pred sudom, pozivajući se na britanski Scotland Yard, ali i opisao Agrokor kao “simbol hrvatskog kapitalizma, koncern koji je nagomilao dugove, prvenstveno prema ruskim bankama”. Agrokor je, prema izvješćima objavljenima prošlog tjedna, imao gubitke od 1.5 milijardi eura u 2016., navodi se. I Le Monde opisuje Todorića kao najvećeg poslodavca u Hrvatskoj.


*
Američki glasači izlaze na prve izbore nakon Trumpove pobjede

Američki glasači izlaze na prve izbore nakon Trumpove pobjede


Foto:Hina

AMERIČKI predsjednik Donald Trump podržao je republikanskog kandidata za guvernera Virginije na izborima koje obje velike američke stranke smatraju ključnim ispitom njihove popularnosti, godinu dana nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika.

Ankete pokazuju da republikanac Ed Gillespie smanjuje zaostatak za demokratom Ralphom Northamom koji uoči glasanja ima malu prednost.

Prvi testovi za stranke


"Ralph Northam će dopustiti da u Virginiji buja kriminal. On je blag prema kriminalu, ne poštuje naše veterane, protivnik je drugog amandmana i grozan je oko gospodarstva Virginije. Glasajte za @EdWGillespie", napisao je Trump na svom Twitter profilu.

Virginija i New Jersey dvije su savezne države koje ove godine biraju guvernere, a ti izbori privlače pažnju jer su prvi testovi za stranke otkad je Trump prošle godine stupio na funkciju predsjednika.

Diljem Sjedinjenih Država održavaju se i lokalni izbori, uključujući New York u kojem je favorit trenutni gradonačelnik Bill de Blasio iz redova demokrata.

Virginija je u prošlosti bila uporište republikanaca, no na posljednjim predsjedničkim izborima podržala je demokrate. Birači te savezne države podržali su Baracka Obamu i 2008. i 2012. godine, a 2016. su se odlučili za Hillary Clinton, zbog čega se demokrati nadaju da će zadržati guvernera u trenutku kada Trumpu pada popularnost.

Utrka za guvernera

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Gillespie je dugogodišnji republikanski strateg povezan s vodećim strukturama stranke koji nije prigrlio Trumpa i nije tražio njegovu pomoć u svojoj kampanji, no ipak govori o nekim od najdražih tema američkog predsjednika poput ilegalne imigracije i borbe protiv kriminala.

Očekuje ga težak zadatak. Na birališta mora privući Trumpove glasače, no u isto vrijeme ne smije otjerati one koji još nisu donijeli konačnu odluku.

Northam i demokrati pokušavaju povezati Gillespieja i Trumpa, te ga prikazuju kao člana zatvorenog vošingtonskog kruga koji je udaljen od svakodnevnih briga birača.

Ankete pokazuju da u utrci za mjesto guvernera New Jerseya, na kojem je trenutno kronično nepopularan republikanac Chris Christie, vodi demokrat Phil Murphy pred republikankom Kim Guadagno koja je Christiejeva zamjenica.

Demokrat Bill de Blasio se u New Yorku bori protiv republikanke Nicole Malliotakis, neovisnog konzervativca Richarda "Boa" Dietla te Mikea Tolkina i Sala Albanesea, dvojice demokrata koji su poraženi u stranačkim predizborima, no koji su se svejedno odlučili natjecati kao neovisni kandidati.

Što kažu ankete?


De Blasio ima podršku donatora i sindikata, a na stranačkim izborima u rujnu je dobio 75 posto glasova. Usprkos tome što je nepopularan u javnosti – više od polovice ispitanih smatra da svoj posao obavlja loše ili jako loše – sve ankete pokazuju da će ipak odnijeti pobjedu, velikim dijelom i zbog sretne okolnosti da se među protukandidatima još nije pojavio dostojni protivnik.

Njujorški gradonačelnik imao je dobrih poteza, poput osiguravanja besplatnog predškolskog programa za sve četverogodišnjake, no u prošloj je kampanji iznio niz obećanja koje nije održao - broj beskućnika je narastao, stanova s prihvatljivom cijenom sve je manje, a kočije koje vuku konji i koje je htio zabraniti i dalje se voze Central parkom.


Preuzeto sa portala INDEX.HR

Prethodnih dana:
17.12.2018
  • Rusija još uvijek ima puno vojnika na granici s Ukrajinom
  • U Turskoj prosvjed protiv sve većih troškova života
  • Eksplozija u restoranu u Japanu, preko 40 ozlijeđenih
  • Tony Blair i Theresa May napadaju se zbog Brexita
  • Glavni tajnik UN-a želi vjerodostojnu istragu o Khashoggijevom ubojstvu
  • Papa Franjo rekao da podupire Svjetski sporazum o migracijama
  • Trump Erdoganu obećao izručenje njegovog najvećeg protivnika Gulena
    16.12.2018
  • Tko je novi šef Trumpovog kabineta koji za sebe tvrdi da je desničarski luđak?
  • Amerikanci pronašli možda najveće naftno i plinsko polje ikada
  • Donedavno je bio jedan od najbogatijih Kineza. Danas se ne zna gdje je.
  • Peti tjedan prosvjeda u Francuskoj: Nasilje, suzavci, ali i puno manje ljudi
  • Najmanje 20 civila ubijeno u zračnom napadu u Afghanistanu
  • Osnovana Ukrajinska pravoslavna Crkva
  • I dalje napeto u Parizu: Ima nereda, ali broj prosvjednika je puno manji
    15.12.2018
  • Izbili novi sukobi u Jemenu
  • Johnson & Johnson je desetljećima znao da prodaje baby puder s azbestom
  • Macron uoči prosvjeda: Francuskoj trebaju mir i red
  • Angela Merkel nakratko šokirala novinare odgovorom o Brexitu
  • Članice eurozone korak bliže većoj integraciji
  • Američka granična policija uhitila najveći broj nezakonitih migranata od 2014.
  • Egipat zabranio prodaju žutih prsluka, boje se francuskog scenarija
    14.12.2018
  • Senat se usprotivio Trumpu, glasali protiv Saudijske Arabije
  • Theresa May neće voditi stranku na sljedećim izborima
  • Policija ubila terorista iz Strasbourga
  • Žestoki prosvjedi protiv Orbana u Budimpešti, policiju prskaju suzavcem
  • Europski parlament odobrio 16,9 milijardi eura za svemirski program EU-a
  • Broj ubojstava u Londonu 2018. na najvišoj razini u posljednjih 10 godina
  • Migrantska obitelj već sedam tjedana živi u crkvi u Haagu
    13.12.2018
  • U sudaru vlakova u Ankari najmanje 7 poginulih, 40 ozlijeđenih. Traže preživjele
  • Još jedan Kanađanin "nestao" u Kini nakon uhićenja direktorice Huaweija
  • Francuska policija izdala tjeralicu za teroristom iz Strasbourga
  • SAD upozorava Tursku: Nova vojna akcija u Siriji neprihvatljiva
  • Macron nakon napada u Strasbourgu pojačava mobilizaciju vojnika
  • Theresa May preživjela glasanje o povjerenju, ostaje premijerka
  • Trumpov čovjek o ubojstvu Khashoggija: Saudijska Arabija je naš važan saveznik
    12.12.2018
  • Francuski mediji objavili identitet napadača iz Strasbourga. Što znamo o njemu?
  • Biljana Borzan javila se iz Strasbourga: "Večeras sam šetala po sajmu..."
  • Svjedok opisao užas u Strasbourgu. Pokušao je spasiti jednog od ubijenih
  • Pojavile su se snimke nakon pucnjave u Strasbourgu, tijela leže na cesti
  • Međunarodni stručnjaci pozivaju na legalizaciju prostitucije
  • Trump se žestoko posvađao s demokratima u svom uredu, pogledajte snimku
  • Muškarac ubio pet osoba u crkvi u Brazilu. Kamera snimila trenutke užasa
    11.12.2018
  • Odvjetnik čelnice Huaweia: Spremna je na stroge mjere nadzora
  • SAD uveo sankcije trojici dužnosnika Sjeverne Koreje zbog kršenja ljudskih prava
  • Rusija i Venezuela održavaju zajedničke vojne vježbe
  • Trump želi rekordnih 750 milijardi dolara za vojsku
  • Macron se napokon obratio javnosti, evo što je obećao Francuzima
  • Francuzi tjednima divljaju zbog cijena goriva. Koliko tamo uopće košta gorivo?
  • Novo glasanje o Brexitu ovisi o jamstvima Europske unije
    10.12.2018
  • SAD: 1. ožujka je krajnji rok za sklapanje trgovinskog sporazuma s Kinom
  • Francuski ministar vanjskih poslova poručio Trumpu: Ostavite našu državu na miru
  • Krvava subota u Francuskoj: Muškarac u prosvjedu ostao bez ruke, a žena bez oka
  • Macron se sutra sastaje sa sindikatima. Predstavit će im svoj plan
  • Nova šefica njemačkog CDU-a ima novi plan za migrante
  • Kina zaprijetila SAD-u, traži da odustane od izručenja direktorice Huaweija
  • Znanstvenici objavili novu studiju o klimi: "Ovo nije viđeno tisućama godina"
    09.12.2018
  • Macron je popustio, ali nasilni prosvjedi se šire Europom: "Ovo je tsunami"
  • Tisuće ljudi na ulicama u Poljskoj: "Vrijeme je da spasimo svoj dom"
  • Trumpov najbliži suradnik napušta Bijelu kuću
  • Francuzi izašli na ulice zbog klimatskih promjena, neki nose žute prsluke
  • Trump tvrdi da tužitelji nemaju dokaza za dosluh njegove kampanje i Rusa
  • Deseci tisuća Talijana na ulicama, bijesni su zbog "rasipanja javnog novca"
    08.12.2018
  • Unutarstranačka osveta Angeli Merkel nije prošla
  • Češka specijalna služba: Razotkrili smo rusku špijunsku mrežu
  • Tillerson: Često sam Trumpa morao upozoravati da neke stvari nisu zakonite
  • SAD oštro napao Marakeški sporazum: Ne pregovaramo o sigurnosti granica
  • Francuska čeka nove nerede: Na ulice izlaze oklopna vozila i 89.000 policajaca
  • U pljački banke na sjeveru Brazila 12 mrtvih, među mrtvima dvoje djece
  • Huawei: Nismo prijetnja sigurnosti Europskoj uniji
    07.12.2018
  • SAD Rusiji dao 60 dana da unište rakete koje krše sporazum iz Hladnog rata
  • Deutsche Bank pogođen novim optužbama o pranju novca, ponovno pale dionice
  • Amerika se oprašta od Georga Busha Starijeg
  • Australski nadbiskup ipak oslobođen optužbe da je štitio svećenika pedofila
  • Novi prijedlog EU-a: Države koje ne žele primiti migrante morat će platiti
  • Umro ruski tinejdžer koji je spasio svoju majku od silovatelja
  • Francuska zbog prosvjeda u subotu zatvara Eiffelov toranj i Louvre
    06.12.2018
  • Ispraćaj Busha starijeg nakratko ujedinio podijeljenu Ameriku
  • Satelitske snimke otkrile novu raketnu bazu u Sjevernoj Koreji
  • Slučaj koji je lani šokirao Španjolsku nije silovanje, sud je donio novu odluku
  • Facebook nekim tvrtkama dopustio poseban pristup korisničkim podacima
  • Institut za ljudska prava: Poslodavci u Njemačkoj iskorištavaju strance
  • Sean Penn u Istanbulu radi dokumentarac o ubijenom saudijskom novinaru
  • Sotonistička skulptura postavljena u zgradi američke vlade
    05.12.2018
  • Einsteinovo pismo o Bogu prodano za gotovo 2,9 milijuna dolara
  • Američki senatori: Nema sumnje da je princ naredio Khashoggijevo ubojstvo
  • Theresa May otvorila petodnevnu raspravu o Brexitu
  • Britanski populist Nigel Farage napušta svoju stranku UKIP
  • Ultimatum SAD-a Rusiji: Imate 60 dana da počnete poštovati nuklearni sporazum
  • Kontroverzni plan za spas Zemlje: Prskanje kemikalija iz aviona
  • Slovački premijer u Zagrebu: Hrvatska je već spremna za ulaz u Schengen
    04.12.2018
  • Ako su Francuzi koji uništavaju spomenike revolucionari, onda je to i ISIS
  • SpaceX lansirao raketu s rekordna 64 satelita
  • Švicarski list optužuje Plenkovića da s Dodikom ugrožava BiH
  • Šteta u pariškim neredima iznosi milijune eura, izašle prve procjene
  • Crkva u Haagu misu drži pet tjedana bez prekida. Štiti migrante od policije
  • Macron odgodio posjet Srbiji zbog nereda u Francuskoj
  • Tijelo Georgea Busha starijeg kreće na posljednji put u Washington
    03.12.2018
  • Kako su liječnici postali najunosniji kubanski izvozni proizvod
  • Objavljene poruke koje je Khashoggi slao prije smrti: "Neka nam bog pomogne"
  • Život na Zemlji možda je nastao zahvaljujući kuhinjskoj soli
  • Tko je El Chapo, najveći narkobos nakon Pabla Escobara
  • Macron se želi sastati s predstavnicima "žutih prsluka"
  • Hrvatski vojnici pohvaljeni za sudjelovanje u misijama u Afganistanu
  • Tisuće ljudi u Bruxellesu prosvjedovale protiv globalnog zatopljenja
    02.12.2018
  • Merkel razgovarala s Putinom. Jasno mu je rekla što misli
  • Novi vođa Macronove stranke postao Stanislas Guerini
  • Pogledajte veliku galeriju: Pariz je danas gorio. 224 uhićenih, 100 ozlijeđenih
  • Danas je Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Pogledajte gdje ljudi najviše umiru
  • Trump će doći na pokop Busha starijeg
  • Upoznajte "kuma lažnih vijesti" i njegovog najvećeg protivnika
  • Američki i europski čelnici odaju počast Bushu starijem
    01.12.2018
  • Vlasti u Madridu uvode nova ograničenja vozačima zbog zagađenja zraka
  • Pogledajte sliku najmoćnijih ljudi svijeta, na njoj je i saudijski princ
  • Silovit potres na Aljasci, izdano upozorenje za tsunami
  • SAD, Kanada i Meksiko potpisali sporazum o slobodnoj trgovini
  • Pogledajte kako je Putin pozdravio saudijskog princa
    30.11.2018
  • Macron se sastaje sa saudijskim princom, pričat će i o ubojstvu Khashoggija
  • Eskalacija sukoba: Hoće li Putin pokrenuti totalni rat u Europi?
  • Američki izaslanik pokazao iransko oružje i poručio: Iranska prijetnja raste
  • Slovački ministar vanjskih poslova dao ostavku zbog Marakeškog sporazuma
  • Tko je Samuel Little, možda i najstrašniji ubojica u američkoj povijesti?
  • Gruzijska oporba ne priznaje rezultate predsjedničkih izbora
  • Trump: Moj bivši odvjetnik je slabić i laže
    29.11.2018
  • Trump i Erdogan zabrinuti zbog ruske zapljene ukrajinskih brodova
  • Demokrati nominirali Nancy Pelosi za predsjednicu Zastupničkog doma Kongresa
  • Francuska i Njemačka preuzimaju odgovornost za trgovinu između EU i Irana
  • Obitelj u Kanadi lovila grizlije. Jedan od njih je ubio majku i bebu
  • Njemačka unatoč novim tenzijama podržava gradnju plinovoda od Rusije do Europe
  • Liječnik u Indiji izveo carski rez pijan. Umrle majka i beba
  • Američki državni tajnik i ministar ne žele kvariti američko-saudijske odnose
    28.11.2018
  • SAD i Meksiko će ovog vikenda razgovarati o migrantskoj krizi
  • Trump prijeti General Motorsu zbog najave da će preseliti tvornicu u Kinu
  • Trump idući tjedan uvodi carine na uvoz europskih automobila?
  • Kim Jong-un će dopustiti istražiteljima pristup u sjevernokorejsku nuklearku
  • Bivši šef Trumpove kampanje se tajno sastajao s Assangeom?
  • Mađarska ne želi SAD-u izručiti Ruse osumnjičene za švercanje oružja
  • Tinejdžer u SAD-u uhićen zbog silovanja djevojke, otkrio ga Play Station
    27.11.2018
  • Trump: Ne sviđa mi se situacija između Rusije i Ukrajine
  •  

    OSTALE VIJESTI
    VIDEO: Koristit će se popis stanovništva iz 2013. godine: CIK BiH donio odluku o popuni Doma naroda Parlamenta FBiHVIDEO: Svi politički subjekti nezadovoljni: Brojne reakcije na odluku CIK-aHDZ BiH oštro reagovao: Predsjedništvo BiH opozvalo 21 ambasadoraVIDEO: Formiranje vlasti u FBiH i dalje \'na čekanju\' : Izetbegović i Čović razgovarali u SarajevuVIDEO: Ovisno o količini potrošnje i sektoru privrede: Električna energija poskupljuje 2 do 5% za preduzeća245 kilometara na sat: Hrvat divljao na autoputu u Srbiji, dobio 30 dana zatvoraPrevrnuo se autobus: Poginulo 14 osoba, 37 povrijeđeno u nesreći u SudanuNakon što je izgubio na glasanju o povjerenju: Belgijski premijer podnio ostavkuIOM apeluje na dostojanstveno postupanje s migrantima: Svake godine milioni ljudi prisiljeni su napustiti svoje domoveVIDEO: Božićna čestitka kardinala Puljića: \'Slaveći Božić želimo se približiti Bogu i jedni drugima\'U Engleskoj osuđeno šestero nacista, jedan se zove Daniel Bogunović
    Trump pisao Thaciju, traži da se dogovori sa Srbijom oko Kosova
    Belgijski premijer podnio ostavku
    Odgođena presuda bivšem Trumpovom savjetniku Flynnu
    Portugal okrenuo trend: Prošle godine se više ljudi uselilo nego odselilo
    Ustavni sud odbacio tužbu njemačkih desničara protiv Merkel
    Zatvara se Trumpova dobrotvorna zaklada
    Ruska vojska jača prisutnost na Arktiku, evo što sve planiraju graditi
    Trump naredio vojsci uspostavu svemirskog zapovjedništva
    Summit Afrika-Europa: Manje o migracijama, više o investicijama
    VIDEO Kaos na francuskim autocestama, Žuti prsluci palili naplatne kućice
    Gotovo 700 ljudi potražilo psihološku pomoć nakon napada u Strasbourgu
    Uhićen najtraženi crnogorski bjegunac, objavljena snimka velike akcije
    Papa poručio političarima: Ne optužujte migrante za sve
    Više od 20 dječaka umrlo u Africi tijekom ritualnog obrezivanja
    Engleski par nacista sina nazvao Adolf. Osuđeni na zatvorske kazne
    Trump opet napao Facebook, Twitter i Google
    U njemačkoj policiji otkrivene ekstremne desničarske skupine
    Južna Koreja pomaže posrnulim proizvođačima autodijelova
    Novi Zeland 2020. održava referendum o legalizaciji kanabisa





    Google






    Rezultati

    STARE ANKETE

    KAPIJA

    25-05-1995



    OSTALE VIJESTI
    VIDEO: Koristit će se popis stanovništva iz 2013. godine: CIK BiH donio odluku o popuni Doma naroda Parlamenta FBiHVIDEO: Svi politički subjekti nezadovoljni: Brojne reakcije na odluku CIK-aHDZ BiH oštro reagovao: Predsjedništvo BiH opozvalo 21 ambasadoraVIDEO: Formiranje vlasti u FBiH i dalje \'na čekanju\' : Izetbegović i Čović razgovarali u SarajevuVIDEO: Ovisno o količini potrošnje i sektoru privrede: Električna energija poskupljuje 2 do 5% za preduzeća245 kilometara na sat: Hrvat divljao na autoputu u Srbiji, dobio 30 dana zatvoraPrevrnuo se autobus: Poginulo 14 osoba, 37 povrijeđeno u nesreći u SudanuNakon što je izgubio na glasanju o povjerenju: Belgijski premijer podnio ostavkuIOM apeluje na dostojanstveno postupanje s migrantima: Svake godine milioni ljudi prisiljeni su napustiti svoje domoveVIDEO: Božićna čestitka kardinala Puljića: \'Slaveći Božić želimo se približiti Bogu i jedni drugima\'U Engleskoj osuđeno šestero nacista, jedan se zove Daniel Bogunović
    Trump pisao Thaciju, traži da se dogovori sa Srbijom oko Kosova
    Belgijski premijer podnio ostavku
    Odgođena presuda bivšem Trumpovom savjetniku Flynnu
    Portugal okrenuo trend: Prošle godine se više ljudi uselilo nego odselilo
    Ustavni sud odbacio tužbu njemačkih desničara protiv Merkel
    Zatvara se Trumpova dobrotvorna zaklada
    Ruska vojska jača prisutnost na Arktiku, evo što sve planiraju graditi
    Trump naredio vojsci uspostavu svemirskog zapovjedništva
    Summit Afrika-Europa: Manje o migracijama, više o investicijama
    VIDEO Kaos na francuskim autocestama, Žuti prsluci palili naplatne kućice
    Gotovo 700 ljudi potražilo psihološku pomoć nakon napada u Strasbourgu
    Uhićen najtraženi crnogorski bjegunac, objavljena snimka velike akcije
    Papa poručio političarima: Ne optužujte migrante za sve
    Više od 20 dječaka umrlo u Africi tijekom ritualnog obrezivanja
    Engleski par nacista sina nazvao Adolf. Osuđeni na zatvorske kazne
    Trump opet napao Facebook, Twitter i Google
    U njemačkoj policiji otkrivene ekstremne desničarske skupine
    Južna Koreja pomaže posrnulim proizvođačima autodijelova
    Novi Zeland 2020. održava referendum o legalizaciji kanabisa


    SVAŠTARIJE

    7-godišnja migrantica umrla od dehidracije pri pokušaju prelaska granice SAD-a

    Senat proglasio Bin Salmana odgovornim za ubistvo Khashoggija

    Policija ubila Cherifa Chekatta, napadača iz Strasbourga

    Otac ubio troje maloljetne djece, pa izvršio samoubistvo

    U Sabornoj crkvi školarci izvodili ilahije i duhovnu glazbu

    Zaraćene strane u Jemenu otvaraju aerodrom u glavnom gradu te zemlje

    Bivši Trumpov advokat osuđen na tri godine zatvora

    May preživjela glasanje, ostaje premijerka

    U sudaru vozova poginulo najmanje sedam, povrijeđeno 46 osoba

    Policija okružila katedralu u Strasbourgu, u tijeku velika potraga za napadačem