Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
SAD kaže da zarada od nafte u Siriji ne ide njima nego Kurdima
SAD kaže da zarada od nafte u Siriji ne ide njima nego Kurdima
HINA
Foto: EPA
PENTAGON je objavio da će zarada s naftnih polja na sjeveroistoku Sirije ići kurdskim snagama koje podupire SAD, a ne Americi.
"Zarada ne ide SAD-u, nego SDF-u", izjavio je novinarima glasnogovornik Pentagona Johnatan Hoffman. SDF su Sirijske demokratske snage koje vode Kurdi.
Zbog bojazni da bi Islamska država mogla iskoristiti bezvlašće, američki predsjednik Donald Trump je rekao da će manji dio američkih vojnika ostati u dijelovima Sirije bogatima naftom, odnosno područjima pod kontrolom Kurda.
No, moglo bi se raditi o ukupno stotinama američkih vojnika ili nešto manje od hiljadu, koliko ih je bilo na sjeveru Sirije kada je Trump prošloga mjeseca nenadano objavio njihovo povlačenje.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u četvrtak da SAD ne ispunjava svoju obvezu potiskivanja kurdske milicije iz pograničnog područja u Siriji zbog čega će on to pitanje idući tjedan postaviti predsjedniku Donaldu Trumpu.
Hoffman je rekao da ne zna ima li u tom području još kurdskih boraca, ali je dodao da SAD ondje nema pregled cijele situacije.
Dodao je kako Washington od Ankare očekuje da će privesti pravdi svakog borca snaga koje podupire Ankara, a koji su počinili ratne zločine.
U Pentagonu kažu da se primirje na sjeveroistoku Sirije općenito poštuje.
0 ( + )
*
Bivši članovi katalonske vlade odbili izručenje Španjolskoj, čeka se odluka suca
Bivši članovi katalonske vlade odbili izručenje Španjolskoj, čeka se odluka suca
Hina
Foto: EPA
BIVŠI članovi katalonske vlade Lluis Puig i Toni Comín odbili su danas na belgijskom sudu izručenje Španjolskoj koja ih traži pod optužbom za organiziranje zabranjenog referenduma o nezavisnosti Katalonije 2017.
Tvrde da u Španjolskoj ne bi imali pravedno suđenje te da se ondje protiv njih vodi politički postupak.
Obojica su se u pratnji odvjetnika odazvala sudu u Bruxellesu nakon što je iz Španjolske onamo stigao zahtjev za izručenjem. Sudac ih je pustio na slobodu do donošenja odluke o izručenju, a u slučaju da žele napustiti Belgiju moraju se javiti tamošnjem sucu.
Republika Katalonija
Ista mjera je ondje izrečena i bivšem predsjedniku katalonske vlade Carlesu Puigdemontu, saslušanom prije desetak dana. Odluka o njegovom izručenju najavljena je za kraj prosinca.
Lluis Puig (60) bio je zadužen za kulturu, a Toni Comín (48) za zdravstvo u katalonskoj regionalnoj vladi kojom je predsjedao Carles Puigdemont.
Nakon što su u oktobaru 2017. organizirali referendum o nezavisnosti Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske, proglasili su Republiku Kataloniju koja nije zaživjela u stvarnosti.
Španjolsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv njih, no nisu se odazvali pozivu na sud u Madrid.
Belgija ih u svibnju 2018. odbila izručiti
Puig i Comín otišli su u oktobaru 2017. u Belgiju gdje se nalazi Puigdemont koji iz mjesta Waterloo vodi međunarodnu kampanju za nezavisnost Katalonije.
Belgija je u svibnju 2018. odbila izručiti katalonske dužnosnike zbog nepravilnosti u zahtjevu poslanom iz Španjolske, nakon čega je španjolski sudac Pablo Llarena povukao nalog za hapšenje.
No nakon što je 14. oktobara Vrhovni sud u Madridu izrekao osuđujuće presude za dvanaestero njihovih suradnika koji su ostali u Španjolskoj, od čega je njih devetero dobilo zatvorske kazne od 9 do 13 godina, sudac Llarena je raspisao novi nalog za hapšenje zatraživši od Belgije izručenje Puigdemonta, Puiga i Comína.
Europski nalog za hapšenje
Od Velike Britanije je pak zatražio izručenje Clare Ponsatí (62) koja je bila zadužena za obrazovanje u katalonskoj vladi. Ona se nalazi u Škotskoj gdje predaje ekonomiju na sveučilištu St Andrews.
Comín i Ponsatí optuženi su za poticanje stanovnika na ustanak i za nezakonito korištenje javnog novca, upotrijebljenog za organiziranje referenduma koji je bio zabranio španjolski ustavni sud. Puig je optužen za neposluh i nezakonito korištenje novca.
Velika Britanija je odbila u srijedu aktivirati europski nalog za hapšenje koji je izdala Španjolska za izručenje Clare Ponsatí ocijenivši kako je "nerazmjeran prema britanskom zakonu".
Britanci traže dodatne detalje
U četvrtak je pak isti britanski ured Sirene, koji se bavi obradom uhidbenih naloga, poslao pismo u kojem je naveo kako je u njihovom odgovoru “netočno stajalo kako je nalog za hapšenje nerazmjeran”.
“Nije nerazmjeran, nego jednostavno u njemu trenutno nedostaju važne informacije. Ispričavamo se zbog nesporazuma u komunikaciji”, piše u dokumentu poslanom iz Britanije koji je medijima dalo španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova, koje ga je zaprimilo.
“Uhidbeni nalog ne pokazuje dovoljno detalja o naravi kaznenog djela. Također nedostaje opis vremena i mjesta počinjenja kaznenog djela. Nalog također mora pokazivati jasnu vezu između kaznenog djela i spomenute osobe. Kako bi ovaj nalog za izručenjem uznapredovao prema zakonu o izručenju (Extradition Act 2003), dodatni detalji moraju hitno biti poslani”, navedeno je u britanskom dopisu španjolskom ministarstvu unutarnjih poslova.
"Suci rade nenormalne stvari"
Ponsatí je u srijedu rekla za katalonsku javnu televiziju TV3 kako ne “očekuje trenutnu odluku” o svom izručenju.
“Već smo navikli vidjeti jako čudne stvari u tim uhidbenim nalozima (iz Španjolske). Navikli smo vidjeti kako suci Vrhovnog suda Llarena i Marchena rade nenormalne i začuđujuće stvari. U civiliziranom okruženju takve nas stvari jako iznenađuju. Nismo navikli na takvo barbarstvo”, rekla je Ponsatí iz Škotske.
0 ( + )
*
Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama
Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama
Hina
Foto: EPA
DEVET članica EU-a pozvalo je novu Europsku komisiju da na razini cijele Unije uvede porez zrakoplovnim kompanijama kako bi više plaćale onečišćenje okoliša i kako bi sve članice bile u istom položaju.
U pismu upućenom novom povjereniku za okoliš Fransu Timmermansu, ministri financija Njemačke, Francuske, Nizozemske, Švedske i još pet država pozvali su da se uvede "neki oblik poreza avioprijevoznicima", ne navodeći pojedinosti.
Jedna od najvećih zagovornika je Njemačka koja je već uvela takav porez.
Njemački porez avioindustriji kao model
"Njemački porez avioindustriji se već dokazao kao dobar i može biti model u EU-u za bolju zaštitu klime", rekao je njemački ministar financija Olaf Scholz.
Europski ministri kažu da je porez u kojem "zagađivač plaća poštenu cijenu korištenja zračnog prijevoza" nužan radi borbe protiv klimatskih promjena. Promet je trenutno jedini europski sektor koji povećava ispuštanje stakleničkih plinova.
"U usporedbi s ostalim oblicima transporta, avioprijevoz ne plaća dovoljno", piše u pismu.
Top tema među zemljama članicama EU-a
Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.
Nova Europska komisija postavila si je cilj smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova za najmanje 50 posto do 2030.
Švedska je porez avioindustriji uvela 2018., Nizozemska ga planira 2020., a uvođenje poreza u lipnju je najavila i Francuska.
0 ( + )
*
Visoki međunarodni predstavnik u BiH se požalio UN-u na vlasti srpskog entiteta
Visoki međunarodni predstavnik u BiH se požalio UN-u na vlasti srpskog entiteta
Hina
Foto: EPA
VISOKI međunarodni predstavnik (OHR) u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko izvijestio je glavnog tajnika UN-a Antónia Guterresa u New Yorku kako vlasti srpskoga entiteta osporavaju teritorijalnu cjelovitost zemlje i državne institucije, te niječu genocid koji su snage bosanskih Srba počinile u Srebrenici 1995.
Kako je danas priopćeno iz OHR-a Inzko se nakon obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a u srijedu susreo s Guterresom i razgovarao o stanju u BiH u kojoj 13 mjeseci od održanih izbora nije utemeljena vlast.
“Stranke se također ne slažu kada je riječ o temeljnim aspektima ustava BiH, pri čemu neke vodeće stranke sa sjedištem u RS osporavaju i samu ulogu, teritorijalnu cjelovitost i nadležnosti države kao i važeće zakonske obveze i politiku BiH”, rekao je visoki predstavnik.
Austrijski diplomat na čelu međunarodne uprave u BiH osudio je revizionizam i otvoreno nijekanje genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini.
"Neprihvatljivo da neki političari niječu genocid u Srebrenici"
“Potpuno je neprihvatljivo da neki političari i dalje niječu činjenicu, koju su utvrdili i domaći i međunarodni sudovi, da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid. Tragična prošlost nesporno je dokumentirana – zato je sada vrijeme da se težište stavi na pomirenje i izgradnju budućnosti za sve građane BiH”, rekao je visoki predstavnik.
Dodao je kako je krajnje vrijeme da vlasti u BiH ispune obećanja da će sačuvati mir i stabilnost te zemlju povesti naprijed. To po njemu podrazumijeva otvaranje dijaloga i uspostavu vlasti na svim razinama koja bi bila u stanju rješavati brojne socioekonomske probleme s kojima se građani Bosne i Hercegovine suočavaju.
Prije Inzkova obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a vlasti Republike Srpske dostavile su svoj izvještaj Svjetskoj organizaciji u kojemu su visokog predstavnika Inzka i vodeću bošnjačku Stranku demokratske akcije ocijenili najodgovornijima za narušavanje Daytona, neuspostavu vlasti i zaustavljanje EU integracija.
0 ( + )
*
Trumpa bi prijezir prema Ukrajini mogao koštati fotelje u Bijeloj kući
Trumpa bi prijezir prema Ukrajini mogao koštati fotelje u Bijeloj kući
Petar Stošić
Foto: EPA
SA SVAKIM novim danom, čini se da opoziv američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog afere s ucjenjivanjem Ukrajine u predizborne svrhe postaje sve izgledniji.
Naravno, treba naglasiti da je opoziv odnosno postupak u Kongresu, koji se prema američkom ustavu zove "impeachment", tek ekvivalent podizanja optužnice. Prava "presuda" odnosno smjena uslijedit će tek ako nju izglasaju dvije trećine američkih senatora.
No, zanimljivo je da se Trump našao metom istrage američkog Zastupničkog doma pred opoziv baš zbog Ukrajine. Za njegova mandata, u središtu pozornosti bila je njegova kontroverzna politika prema Rusiji, Sjevernoj Koreji, Iranu, Turskoj i Siriji, no Ukrajina se u tom kontekstu gotovo nije spominjala.
Zašto baš Ukrajina?
Dapače, posljednji put kad je Ukrajina, prije ove afere, bila u središtu pažnje bio je prije samih izbora 2016. Američki mediji su tada pisali kako je Trumpov predizborni stožer na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji lobirao da se iz stranačke povelje izbaci obećanje o vojnoj pomoći Ukrajini.
Ukrajina je na tu vojnu pomoć računala zbog građanskog rata na istoku zemlje koji traje od 2014. do danas. U tom ratu, što je potvrdila i Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi, Rusija aktivno pomaže ruskim separatistima u ukrajinskom Donbasu šaljući vojnike, teško naoružanje i opremu. Upravo je ruski protuzračni sustav, prema nalazima službene međunarodne istrage, s ukrajinskog tla oborio civilni avion Malaysia Airlinesa koji je letio iz Amsterdama za Kuala Lumpur.
A Trumpa, još od njegove kampanje, prate optužbe za proruske stavove i sumnje da je njegovo popuštanje Rusiji motivirano ruskim miješanjem u američke izbore u njegovu korist.
Trump misli da se Ukrajina urotila s Hillary protiv njega?
S tim u vidu, nije posebno iznenađujuće otkriće da je Trump, iza zatvorenih vrata, govorio o Ukrajini s prezirom i praktički ponavljao ruske propagandne teze. Upravo tu treba tražiti dubinske razloge za Trumpovu aferu s Ukrajinom koja bi ga, na kraju, mogla koštati Bijele kuće.
Naime, kako piše Washington Post, kada su se trojica visokih Trumpovih savjetnika u svibnju našli s njim kako bi ga uvjerili da je novi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saveznik vrijedan američke podrške, Trump ih je u startu prekinuo žestokim napadom na Ukrajinu, praćenim teorijama zavjere.
Kako su za Washington Post potvrdili neimenovani bivši i trenutni američki dužnosnici prisutni na tom sastanku, Trump im je rekao da su se ukrajinske vlasti urotile s demokratima i njihovom kandidatkinjom Hillary Clinton 2016. protiv njega.
"Pokušali su me srušiti", rekao im je Trump.
Članovi njegove administracije, uključujući ministra energetike Ricka Perryja, pokušali su ga uvjeriti, ne da je u krivu, nego da je Zelenski drukčiji, reformator po Trumpovom ukusu.
"Oni su užasni, korumpirani ljudi"
No što su ga više pokušavali uvjeriti, Trump je bio sve žešći prema Ukrajini. "Oni su užasni, korumpirani ljudi", rekao im je navodno, govoreći o ukrajinskim vlastima ili o Ukrajincima općenito.
U međuvremenu je desetak američkih dužnosnika i diplomata svjedočilo pred kongresnicima u istrazi o sumnji da je Trump od Zelenskog tražio da pokrene istrage koje bi Trumpu politički išle u prilog. Tražio je da ukrajinske vlasti istraže tvrtku u čijem je upravnom odboru sjedio sin Joea Bidena i tako posredno inkriminiraju Trumpovog protukandidata.
"Želio bih da nam napravite uslugu, doduše", rekao je Trump Zelenskom prema službenom transkriptu razgovora, za koji republikanci i dalje inzistiraju da nije pokazao traženje "milo za drugo", (quid pro quo). Takav pritisak je, prema mnogim pravnim stručnjacima, temelj za opoziv.
Trump je, u suštini, tražio od njih da potvrde njegovu ničim dokazanu tvrdnju da je Biden kao američki potpredsjednik 2014. natjerao ukrajinsku vladu da smijeni državnog odvjetnika jer je ovaj istraživao njegovog sina - iako su SAD, EU, MMF, Svjetska banka i ukrajinske nevladine udruge tražili smjenu tog državnog odvjetnika upravo zato što nije istraživao korupciju.
"Jednostavno je mrzio Ukrajinu"
No, Trump je tražio i da Ukrajina istraži, odnosno da potvrdi njegovu teoriju zavjere, da nije Rusija ta koja je hakirala server Demokratske stranke i ukrala mailove s tog servera - čija objava je onda naštetila Clinton, a pomogla Trumpu - već da su to ustvari učinili Ukrajinci odnosno da je Ukrajina pomogla američkim demokratima i tzv. "dubokoj državi", kako Trump i njegovi pristaše zovu neovisne državne institucije, da lažira rusko hakiranje, a sve ne bi li smjestila Trumpu i njegovom ruskom kolegi Vladimiru Putinu.
Tu su teoriju zavjere, osim američkih desničara, zdušno propagirali i ruski mediji. A onda ju je počeo ponavljati i Trump, pa je tako 16. oktobara novinarima rekao: "Gdje je server (demokratske stranke)? Da vidimo što je na serveru. Kažu da server drži tvrtka čiji je glavni vlasnik iz Ukrajine." To, međutim, nije točno, jer je osnivač cyber-sigurnosne tvrtke Crowdstrike koja je analizirala server Dimitri Alperovič, američki građanin koji je rođen u Rusiji, ne Ukrajini.
"Tu su bile optužbe da su oni (Ukrajinci) nekako surađivali s Clintonovom kampanjom. Tu su bile optužbe da su mu (Trumpu) naštetili. Jednostavno je mrzio Ukrajinu", komentirao je jedan bivši visoki dužnosnik u Bijeloj kući.
Trump misli da Ukrajina nije prava država?
Štoviše, Trump je navodno rekao svom posebnom savjetniku o Ukrajini Kurtu Volkeru, koji je u međuvremenu dao ostavku, da Ukrajina nije "prava država", da je uvijek bila dio Rusije i da je "potpuno korumpirana".
Kada se Trump u UN-u 2017. trebao sastati s tadašnjim predsjednikom Petrom Porošenkom, čitav njegov kabinet složio se da Ukrajini treba početi slati protutenkovsko naoružanje, što Trumpov kandidat Barack Obama nije napravio.
No Trump se protivio. "Stalno je govorio... kako to nije vrijedno toga da razbjesnimo Rusiju i kako je Ukrajina loša zemlja", rekao je bivši dužnosnik Bijele kuće.
Na Trumpove teorije zavjere o Ukrajini ne otkrivaju samo anonimni izvori. To je javno priznao i njegov vršitelj dužnosti šefa ureda Mick Mulvaney. "Je li on također spominjao korupciju vezanu uz server DNC-a (Demokratskog nacionalnog odbora)? Apsolutno, bez sumnje. Zato smo i zadržali novac", rekao je Mulvaney novinarima, priznajući da je financijska pomoć Ukrajini stopirana zbog opskurne teorije zavjere, odnosno zbog Trumpoove želje da sa sebe pod svaku cijenu spere ljagu ruske predizborne pomoći.
I Trumpov savjetnik za Ukrajinu u Vijeću za nacionalnu sigurnost, ukrajinski imigrant i časnik u američkoj vojsci Alexander Vindman, posvjedočio je pred Kongresom da su "izvanjski akteri promicali lažni narativ o Ukrajini" Trumpu koji je bio "štetan za američku politiku".
Upravo ovo je još jedna od glavnih teza ruske nacionalističke propagande koja služi kao implicitno opravdanje za ilegalnu aneksiju Krima i vojnu intervenciju na istoku Ukrajine koja traje do danas. Ponavlja li Trump takvu propagandu o zemlji koja je američka saveznica iz proračunatih motiva ili zato što iskreno vjeruje u rusku propagandu, nije poznato - ali i jedno i drugo objašnjenje iznimno je zabrinjavajuće. Posebno u kontekstu njegove averzije prema NATO saveznicima i očitih simpatija prema Rusiji, koja je i američki i ukrajinski neprijatelj.
0 ( + )
*
Stotinama liječnika najveće švedske bolnice prijete otkazi: "Ovo je presedan"
Stotinama liječnika najveće švedske bolnice prijete otkazi: "Ovo je presedan"
S.M.
Foto: 123rf
GOTOVO svakodnevno slušamo i čitamo o problemima, listama čekanja, manjku liječnika i medicinskih sestara, te milijardama kuna dugova u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Sve skuplja i nedostupnija zdravstvena skrb za stanovništvo muči i većinu ostalih država Europske unije, no potez kojeg je najavio ravnatelj jedne bolnice u zemlji koja je po mnogo čemu svjetski predvodnik kad je u pitanju kvaliteta života, blagostanje i visoki standard, odmah je završio na naslovnicama kao presedan.
Björn Zoëga, ravnatelj Sveučilišne bolnice Karolinska u Stockholmu, najavio je jučer da namjerava otpustiti 250 liječnika i 350 nižih medicinskih sestara. Ovako drastična najava nije posve neočekivana i ima svoje korijene u dugogodišnjim financijskim problemima najveće sveučilišne bolnice u Švedskoj, no otpuštanje visokoobrazovanih medicinskih djelatnika nije nešto na što je švedska javnost naviknula.
„Najava otpuštanja logična je posljedica naše nove uske zadaće pružanja visokospecijalizirane i specijalizirane skrbi. Dosad smo imali osoblje prilagođeno za stare i sveobuhvatnije zadaće. Sad smanjujemo broj zaposlenih, ali ne više nego je potrebno kako bismo nastavili pružati našim pacijentima visokokvalitetnu njegu“, rekao je Zoëga za švedski dnevni list Dagens Nyheter, dodavši kako je pokušao izbjeći ovakvo rješenje i da se ne osjeća nimalo dobro zbog toga.
16.000 zaposlenih
Karolinska ima oko 16.000 zaposlenih i 18 milijardi kruna (oko 1,8 milijardi eura) godišnjeg prometa, a smještena je na nekoliko lokacija oko Stockholma. Već godinama se ova ustanova bori s dugovima i lošim upravljanjem, pa je prošle godine zabilježila gubitak od 822 milijuna kruna (oko 80 milijuna eura) unatoč financijskoj injekciji od 725 milijuna kruna iz zdravstvenog proračuna stockholmske regije.
„Naravno da će pacijenti trpjeti ako gotovo svaki deseti liječnik mora napustiti Karolinsku. Svaka suprotna tvrdnja bila bi nerazumna i lažna. Ponajprije se mora štedjeti na birokraciji i na konzultantima, a ako se otpuštaju liječnici i medicinske sestre, onda treba biti iskren i građanima reći da će to utjecati na posao i sigurnost pacijenata“, rekao je za dnevni list Svenska Dagbladet Johan Styrud, predsjednik Stockholmske udruge liječnika.
Karolinska je već pokušala primijeniti recept o kojem govori Styrud, pa je u svibnju otpušteno 550 zaposlenih u administraciji i prijenosu pacijenata, zabranjeno novo zapošljavanje te smanjen broj direktora i šefova, ali problemi su se nastavili gomilati, ponajprije u upravljanju bolnicom, pa se za 2019. godinu očekuje gubitak od 1,6 milijardi kruna (oko 160 milijuna eura). Kako je Zoëga dao naslutiti, Karolinska je još početkom prošle godine općenitu zdravstvenu skrb, pa tako i prihode koji uz to idu, prepustila drugim ustanovama u Stockholmu te se posvetila specijaliziranim medicinskim uslugama, ali tome nije na vrijeme prilagodila broj i profil zaposlenika.
Što je dovelo do ovog?
„I ekonomska strana i pitanje zdravstvenog sustava dugo su zanemarivani u Karolinskoj. Radi se o velikom paradoksu, jer stockholmska regija u cijeloj Švedskoj, pa i uopće u nordijskim zemljama, ima preduvjete da pruži najbolju moguću zdravstvenu zaštitu“, rekla je bivša ministrica, a danas liderica opozicije u stockholmskoj regiji Aida Hadžialić iz Socijaldemokrata, aludirajući na činjenicu da šire područje švedskog glavnog grada spada među 10 najbogatijih regija Europske unije.
Za očekivati je da će uprava bolnice s predstavnicima stockholmske regije, koja je osnivač i vlasnik svih javnih zdravstvenih ustanova na svom području, pronaći rješenje i izbjeći najavljene otkaze. Međutim, čak i ako liječnici i medicinske sestre budu otpušteni, većinom će bez problema pronaći nove poslodavce. Naime, u Švedskoj, kao i u gotovo svim zemljama Europske unije, vlada kronična potražnja za medicinskim osobljem svih profila i obrazovanja.
Iako liste čekanja i povremene financijske poteškoće u pojedinim bolnicama ni u Švedskoj nisu rijetkost, ovdašnji zdravstveni sustav uglavnom funkcionira dobro, a primjer Karolinske pokazuje kako se i u relativnom blagostanju mogu dogoditi teški poremećaji kad se neodgovorno postupa s javnim novcem.
0 ( + )
*
Macron žestoko kritizirao NATO, Merkel mu odgovorila: "Moramo se sabrati"
Macron žestoko kritizirao NATO, Merkel mu odgovorila: "Moramo se sabrati"
Hina
Foto: EPA
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel odbacila je nakon susreta s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Berlinu kritike francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na račun vodstva Sjevernoatlantskog saveza.
„Francuski predsjednik je izabrao drastične riječi. Ja se ne slažem s ovim stavom i mislim da ovakav nasumični napad nije nikome od koristi“, rekla je Merkel reagirajući na kritike francuskog predsjednika Macrona koji je rekao kako je NATO zbog pomanjkanja suradnje između SAD-a i ostatka saveza „klinički mrtav“.
Merkel je objasnila kako se NATO partneri „moraju sabrati“ i uzeti stvari u svoje ruke ali ne dovodi u pitanje jačinu transatlantskog saveza.
„S njemačkog gledišta transatlantska suradnja nema alternative“, rekla je Merkel i naglasila kako treba njegovati suradnju tamo gdje je ona uspješna i tražiti poboljšanja tamo gdje ne funkcionira dobro.
Stoltenberg: NATO je jak
Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg također se usprotivio stavu francuskog predsjednika te naglasio kako je „NATO jak“. „Svaki pokušaj udaljavanja Europe i SAD-a je loš i za Europsku uniju. Moramo pojačati suradnju i tako osnažiti NATO“, rekao je Stoltenberg.
Nakon razgovora Merkel je ponovila obećanje Njemačke za povećanjem izdataka za obranu i to na 1,5 posto BND-a.
„Njemačka time doduše ne spada u grupu članica s najvišim izdacima ali su se oni posljednjih godina dodatno povećali“, rekla je Merkel. Ona je izjavila kako je prijedlog njemačke ministrice obrane Annegret Kramp-Karrenbauer za povećanjem izdvajanja za NATO na 2 posto BND-a šest godina ranije od planirane 2030. „realističan“.
Stoltenberg je izrazio zadovoljstvo činjenicom da zemlje članice nakon godina smanjenje doprinosa sada povećavaju svoje izdatke za obranu.
Stoltenberg u Berlinu boravi između ostalog i zbog priprema sastanka NATO-a povodom 70. godišnjice postojanja početkom prosinca.