TALIJANSKI premijer Mario Draghi danas je optužio turskog predsjednika Tayyipa Erdogana da je ovoga tjedna htio poniziti predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i rekao da treba biti otvoren s "diktatorima", što je izazvalo osude iz Ankare.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan primio je u utorak u Ankari predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, a na snimci s početka toga sastanka vidi se da je Michelu namijenjen stolac odmah do Erdogana, dok je von der Leyen morala sjesti na obližnji kauč sa strane.
"Apsolutno se ne slažem s Erdoganovim ponašanjem spram predsjednice von der Leyen... Mislim da to nije bilo prikladno ponašanje i bilo mi je jako žao zbog ponižavanja koje je von der Leyen morala pretrpjeti", rekao je Draghi novinarima.
"U vezi s tim, nazovimo ih to što jesu - diktatorima - s kojima se ipak mora koordinirati, mora se biti otvoren kada se izražavaju drugačija gledišta i mišljenja", dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Turski ministar: Osuđujemo ružne i neumjerene komentare
Tursko ministarstvo vanjskih poslova je zbog Draghijeve izjave pozvalo talijanskog veleposlanika u Ankari, a ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je izjavu oštro kritizirao.
"Snažno osuđujemo neprihvatljiv, populistički govor imenovanog talijanskog premijera Draghija i njegove ružne i neumjerene komentare u pogledu našeg izabranog predsjednika", napisao je Cavusoglu na Twitteru.
Cavusoglu je ranije u četvrtak ustvrdio da je predsjednik Recep Tayyip Erdogan primio šeficu Europske komisije Ursulu von der Leyen u skladu sa "zahtjevima i prijedlozima Europske unije " i odbacio kritike da je Ankara ponizila lidericu EU-a.
0 ( + )
*
Zelenskij posjetio ratište na istoku Ukrajine, Merkel traži da se Rusija povuče
Zelenskij posjetio ratište na istoku Ukrajine, Merkel traži da se Rusija povuče
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenskij je otišao na bojišnicu gdje traju sukobi s proruskim separatistima, a potporu mu je pružio Berlin koji je tražio od Kremlja da smanji vojnu prisustvo na granicama Ukrajine.
Njemačka kancelarka Angela Merkel tražila je u telefonskom razgovoru od ruskog predsjednika Vladimira Putina povlačenje ruskih postrojbi, na koju Moskva nije odgovorila.
Ukrajinski predsjednik Zelenskij je posjetio postrojbe u području Luganska, gdje traju sukobi, prema snimkama i izjavi koju je objavilo ukrajinsko predsjedništvo.
"Pogoršava se situacija u Donbasu", izjavio je Zelenskij i jamčio da će ukrajinska vojska odgovoriti na paljbu snajperista.
"Čast mi je biti ovdje", dodao je čelnik koji je vojnicima uručio ordenje i pohvalio "junaštvo onih koji štite ukrajinske granice".
Od početka godine je poginulo 26 vojnika
Kijev i zapadne zemlje su posljednjih dana kritizirala Moskvu zbog gomilanja postrojbi na ukrajinskoj granici i na Krimu, dok traju gotovo svakodnevni oružani sukobi s proruskim separatistima.
U četvrtak je još jedan ukrajinski vojnik podlegao ranama. Od početka godine je poginulo 26 vojnika, rekao je Zelenskij, a 2020. Ukrajina je izgubila 50 vojnika u sukobu, prema podacima predsjedništva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
O tim napetostima su razgovarali Putin i Merkel, čija je zemlja uz Francusku pokroviteljica mirovnog procesa u regiji.
Merkel ga je "tražila da smanji rusku vojnu prisustvo na istoku Ukrajine kako bi se omogućilo smirenje, dok Moskva tvrdi da kretanje njezinih postrojbi nikoga ne ugrožava.
Putin tvrdi da Kijev "provocira" kako bi namjerno pogoršao situaciju na bojišnici.
"Rusija sada ima više vojnika nego bilo kada od 2014."
Visoki dužnosnik Kremlja Dmitrij Kozak, rekao je da bi Rusija u određenim okolnostima mogla biti prisiljena braniti svoje građane na istoku Ukrajine i da bi veliki vojni sukobi mogli označiti početak kraja Ukrajine kao države, prenio je TASS.
On je ocijenio da bi ulazak Ukrajine u NATO "bio početak propasti" zemlje, reagirajući traženje Kijeva da ubrza ulazak u organizaciju kako bi uputila znak Moskvi.
Ukrajinski pristup Atlantskom Savezu je godinama crvena krpa za Rusiju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bez obzira na te napetosti, Kozak je za 19. travnja najavio pregovore Kijeva, Moskve, Berlina i Pariza na razini političkih savjetnika.
Bijela kuća je u četvrtak rekla da je zabrinuta zbog "ruskih agresija" te ustvrdila da Rusija ima više vojnika na istočnoj granice Ukrajine nego u bilo kojem razdoblju od 2014., kada je anketirala Krim i podržala separatiste na istoku Ukrajine.
SAD raspravlja o tim zabrinutostima sa saveznicima u NATO-u, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
Psaki je rekla da je SAD "sve zabrinutiji nedavnom eskalacijom ruske agresije na istoku Ukrajine, uključujući pokrete ruske vojske na ukrajinskoj granici".
"Rusija sada ima više vojnika nego bilo kada od 2014.", dodale je Psaki no nije navela broj ruskih vojnika razmještenih duž granice s Ukrajinom.
Predsjednik SAD-a Joe Biden je prošloga tjedna izrazio američku potporu ukrajinskom predsjedniku u njegovom sučeljavanju s Moskvom.
0 ( + )
*
Više zemalja ograničava primjenu AstraZenece na starije od 60 godina
ASTRAZENECA
Više zemalja ograničava primjenu AstraZenece na starije od 60 godina
HINA
Ilustracija: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŠPANJOLSKA, Nizozemska i Portugal su objavili da će ograničiti primjenu cjepiva protiv covida-19 AstraZenece na starije od 60 godina, nakon što su regulatorna tijela uočila povezanost tog cjepiva s rijetkim slučajevima zgrušavanja krvi kod mlađih osoba.
Madrid je saopštio da nastavlja s korištenjem cjepiva AstraZenece za osobe od 60 do 65 godina, a potom slijedi cijepljenje druge prioritetne skupine od 66 do 69 godina.
"Ljudi mlađi od 60 godina će primiti drugo cjepivo", priopćila je vlada.
No, prije nego je to cjepivo postalo upitno zbog slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka, u Španjolskoj su prvu dozu tog cjepiva već primili ljudi u ključnim djelatnostima stari između 18 do preko 65 godina.
Ministarstvo zdravstva tek će odlučiti hoće li njima dati i drugu dozu tog cjepiva.
Većina slučajeva kod mlađih žena
Nizozemska vlada će također ograničiti cijepljenje AstraZenecom na starije od 60 godina, potvrdio je ministar zdravstva Hugo de Jonge.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Stariji od 60, rođeni 1960. ili ranije, mogu se sigurno nastaviti cijepiti AstraZenecom. Mlađi od 60 će primiti drugo cjepivo", rekao je ministar.
Portugal je danas privremeno suspendirao korištenje AstraZenece za mlađe od 60 godina.
Koordinator radne skupine za cijepljenje Henrique Melo je rekao da će ta odluka vrlo malo utjecati na cjelokupni program cijepljenja.
Europska agencija za lijekove (EMA) u srijedu je objavila da raspolaže s izvještavanjem o 169 slučajeva rijetkog poremećaja stvaranja ugrušaka na 34 milijuna doza cjepiva AstraZenece, tj. jedan slučaj na 100.000 cijepljenih koji su mlađi od 60 godina.
Većina tih slučajeva je zabilježena kod žena mlađih od 60 i unutar dva tjedna od cijepljenja.
0 ( + )
*
U Ĺ vedskoj predstavljen stroĹľi zakon o imigraciji
U Švedskoj predstavljen stroži zakon o imigraciji
HINA
Ilustracija: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ŠVEDSKA je predstavila zakon kojim pooštrava pravila za trajna useljenja u zemlju, a trajnima proglašava privremene mjere, uvedene tokom migracijske krize 2015. radi ograničenja prihvata izbjeglica.
Plan zakona socijaldemokratske vlade udružene sa Zelenima, treba zamijeniti privremeni zakon na snazi od 2016. i produžen 2019. zbog nepostizanja konsenzusa o trajnom zakonu.
Prema planu, izbjeglice bi dobile trogodišnju dozvolu boravaka koja može postati stalna dozvola boravka ako ispune određene zahtjeve poput znanja švedskoj jezika i dostatnih prihoda.
U odnosu na svoje stanovništvo, Švedska je zemlja Europske unije koja je prihvatila najviše izbjeglica 2015. s više od 160.000 dolazaka, među kojima su brojni Sirijci.
U deset godina, zemlja s 10,3 milijuna stanovnika je pružila azil i omogućila spajanja obitelji za 400.000 ljudi, prema podacima imigracijskih centara.
Dok raste protuimigracijska stranka Švedski demokrati, glavne švedske stranke, među kojima socijaldemokrati na vlasti, napravile su u posljednjih pet godina zaokret prema strožoj politici što je rezultirao smanjenjem broja dozvola boravka.
"Uz taj plan, Švedska više nije mamac za tražitelje azila kao što je bila 2014. i 2015.", izjavio je socijaldemokratski ministar za pitanja migracija, Morgan Johansson.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ta temeljna pravila su sukladna onima u većini drugih zemlja Europske unije"
On je u četvrtak branio plan koji "dugoročno jamči održivi regulatorni okvir i osigurava da načelo ograničenih dozvola boravka ne izazove nerazmjerne učinke".
"Ta temeljna pravila su sukladna onima u većini drugih zemlja Europske unije", rekao je na konferenciji za novinare.
U novom zakonu će postojati i obveza osiguranja potreba članova obitelji tokom podnošenja zahtjeva za spajanje obitelji, koja je uvedena privremenim zakonom.
Godinu i pol prije parlamentarnih izbora u rujnu 2022., čelnik protuimigracijske stranke Švedski demokrati (SD) Jimmie Ă…kesson kritizirao je odredbu u korist maloljetnika bez pratnje, kojima će biti dopušteno da se nastave školovati i bit će pokriveni "humanitarnom zaštitom".
Sadašnji privremeni zakon, produžen 2019., istječe ovog ljeta. Novi zakon treba stupiti na snagu u srpnju nakon izglasavanja u parlamentu.
0 ( + )
*
Bill Gates je postao najveći vlasnik obradive zemlje u Americi. Zašto?
Bill Gates je postao najveći vlasnik obradive zemlje u Americi. Zašto?
Petar Stošić
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BILL Gates je poznat kao mnogo toga - osnivač i dugogodišnji direktor Microsofta, donedavno najbogatiji čovjek na svijetu, dobrotvor i promicatelj cijepljenja i borbe protiv pandemija, a ako pitate teoretičare zavjera, zlikovac s tajnim planovima za porobljavanje i desetkovanje čovječanstva pomoću cjepiva - no sigurno nije poznat kao farmer.
Pa ipak, Gates je postao najveći privatni vlasnik poljoprivrednog zemljišta na svijetu, prema izvještaju Urban Land Institutea, Land Report, objavljenom u siječnju. Prema ovom izvještaju, to je postao još 2018. kad je kupio 14.500 hektara prvoklasne zemlje u saveznoj državi Washington, inače tradicionalnog teritorija urođeničkog plemena Yakama, za 171 milijun dolara.
Tom kupnjom Gates je postao vlasnik ukupno 242 hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta u 19 američkih saveznih država, od Washingtona do Arkansasa, ukupne vrijednosti veće od 690 milijuna dolara. Gates je zbog ovoga u Land Reportu dobio novi nadimak: Farmer Bill.
Gates ima zemljište veličine Hong Konga
Zemlja koju Gates posjeduje je, usporedbe radi, gotovo jednake površine kao i teritorij Hong Konga i dvostruko veća nego teritorij urođeničkog plemena Brule Sioux, piše Nick Estes, profesor na Sveučilištu u Novom Meksiku i pripadnik dotičnog plemena, u kolumni za Guardian.
Ipak, Gates nije jedini bogataš koji je, u želji da diverzificira svoj portfelj, uz posredništvo investicijskih menadžera i konzultanata, počeo masovno kupovati obradivo zemljište. Dotok novca u fondove koji investiraju u obradivu zemlju dosegli su rekordnu razinu 2019., piše Financial Times.
Više je razloga za takve investicije - primjerice, dostizanje takozvane nulte razine emisija stakleničkih plinova (koji izazivaju globalno zatopljenje) za njihove tvrtke, što je najlakše postići sadnjom stabala i regeneracijom iscrpljene zemlje koja onda upija i skladišti ugljik iz stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikovog dioksida.
I drugi milijarderi gomilaju zemlju, neki radi očuvanja okoliša
A neki milijarderi kupuju zemlju kako bi podigli sebi imidž ekološki osviještenih poduzetnika na druge načine. Osnivač CNN-a Ted Turner je, primjerice, kupio čak 2 milijuna hektara zemlje (ne samo obradive), a na njegovom ranču velikom 200 hiljada hektara tumara jedno od posljednjih krda bivola u SAD-u. Bivoli su, baš kao i ranč, njegova privatna imovina.
Međutim, kako Estes piše za Guardian, Turnerov ranč je na zemlji koja je trebala pripasti plemenu Lakota, prema pregaženom obećanju američke vlade iz 19. stoljeća.
S druge strane Atlantika, danski milijarderi Anders Povlsen i Anne Hoch Povlsen planiraju vratiti 200 hiljada hektara zemlje koju su kupili u Škotskoj u stanje divljine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ris, medvjed i vukovi... mogli bi se vratiti", objašnjavaju Povlseni na svojoj web-stranici.
Drugi pak kupuju zemlju kako bi se okušali u novim poljodjelskim metodama. Što se Gatesa tiče, njemu je jedan korisnik Reddita, prilikom gostovanja na ovoj društvenoj mreži u formatu Ask Me Anything (AMA) u kojem poznati ili manje poznati ljudi odgovaraju na pitanja korisnika, postavio pitanje zašto kupuje toliko obradive zemlje.
Gates je na to odgovorio: "Moja investicijska grupa je donijela tu odluku o kupnji. To nije povezano s klimom. Poljoprivredni sektor je bitan. S produktivnijim sjemenom možemo izbjeći deforestaciju i pomoći Africi da se nosi s klimatskim poteškoćama koje već osjeća. Nejasno je koliko jeftina biogoriva mogu postati, ali ako budu dovoljno jeftina, mogla bi riješiti problem s emisijama aviona i kamiona."
Ista tvrtka preko koje je kupio zemlju ima i udjele u tvrtki koja proizvodi umjetno meso
Poljoprivreda se posljednjih godina sve više integrira u financijska tržišta. Osim kupnje zemlje kao još jedne vrste imovine u investitorskom portfelju, i dionice startupova s područja agro-techa, odnosno primjene novih tehnologija u unaprjeđivanju poljoprivrede, postale su još jedan brzorastući investicijski trend, piše Financial Times. A nova generacija poljoprivrednika, kao i investitora u poljoprivredu, pokušava naći način da kombinira profitabilnost s održivošću, koja postaje sve veći prioritet kako sve više osjećamo posljedice nekontroliranih klimatskih promjena.
Gates je inače podigao popriličnu prašinu svojim nedavnim prijedlogom da se bogate nacije s vremenom u potpunosti prebace na takozvano sintetičko meso, uzgojeno u laboratoriju, kao ekološki prihvatljiviju alternativu pravom mesu. Dapače, ista investicijska tvrtka preko koje je Gates kupio zemlju, Cascade Investment, drži i udjele u tvrtki za proizvodnju umjetnog mesa Beyond Meat, ali i poznatom proizvođaču traktora John Deere.
A s obzirom na to da je on vlasnik dotične tvrtke, kao i da je nedavno objavio knjigu pod naslovom Kako izbjeći klimatsku katastrofu, mnogi će ostati skeptični prema njegovom poricanju da njegovo gomilanje zemlje ima veze s planovima za zelenu tranziciju o kojoj govori u knjizi.
0 ( + )
*
Biden predstavio mjere kojima želi riješiti problem oružanog nasilja
Biden predstavio mjere kojima želi riješiti problem oružanog nasilja
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PREDSJEDNIK SAD-a Joe Biden i državni odvjetnik Merrick Garland predstavili su ograničene mjere za rješavanje problema oružanog nasilja, poteza koji je Bijela kuća nazvala prvim korakom u borbi protiv masovnih pucnjava, krvavih kvartovskih obračuna i samoubojstava.
Novim mjerama ministarstva pravosuđa nastojat će se eliminirati oružje kućne izrade, a "stabilizirajući remeni" koji pištolje pretvaraju u puške morat će se prijaviti i registrirati u skladu sa zakonom o vatrenom oružju.
"Stabilizirajuće remenje" su dodaci modernom oružju koji zamjenjuju kundake i korisniku omogućuju da puca jednom rukom.
Biden je u ružičnjaku Bijele kuće također kazao da će od Ureda za alkohol, duhanske proizvode, vatreno oružje i eksplozive zatražiti objavljivanje redovitog, godišnjeg izvještavanja o ilegalnoj trgovini oružjem u SAD-u kako bi se lakše identificirali rizični pojedinci koji su došli u posjed vatrenog oružja.
"Epidemija koja se mora zaustaviti"
Prema njegovim riječima, radi se o mjerama za suzbijanje oružanog nasilja koje je preraslo u javnozdravstvenu krizu. Biden je, osvrnuvši se na masovnu pucnjavu u kojoj je u četvrtak bivši profesionalni igrač NFL-a, Afroamerikanac Phillip Adams, ubio petero ljudi te potom izvršio samoubojstvo, rekao da se radi o "epidemiji koja se mora zaustaviti".
Među današnjim žrtvama je i dvoje djece od devet i pet godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Potpredsjednica Kamala Harris je rekla da je "nacija doživjela više tragedija nego što može podnijeti" te da ljudi s obje strane političkog spektra traže djelovanje.
"Jedino što je preostalo su volja i hrabrost da se djeluje", rekla je Harris.
Mjere koje je Biden danas predstavio nisu ispunjenje svih obećanja iz predsjedničke kampanje, niti su zakonodavni akti, no Bijela kuća ističe da će predsjednik nastaviti pritiskati Kongres da poduzme agresivnije korake vezan uz kontrolu oružja i smanjenja oružanog nasilja.
Drugi amandman američkog ustava štiti pravo na posjedovanje oružja.
0 ( + )
*
Netanyahu: Izrael neće surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom
Netanyahu: Izrael neće surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom
HINA
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
IZRAEL neće surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) u sklopu istrage o navodnim ratnim zločinima na palestinskim teritorijima, saopštio je ured premijera Benjamina Netanyahua, prenosi agencija France Presse.
"Izrael je odlučio da neće surađivati s ICC-om", navodi se u tekstu i ocjenjuje da ICC nema legitimnost za pokretanje istrage protiv Izraela.
Tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda (ICC), Fatou Bensouda, početkom ožujka je pokrenula istragu o navodnim ratnim zločinima na palestinskim teritorijima, Izrael je odbacio tu inicijativu, a Palestinci su je pozdravili.
Izrael nije član ICC-a, a palestinska samouprava jest.
Prema sustavu ICC-a, jedna država može ako želi, pokušati dokazati da je sama pokrenula istragu o zločinima i tako tražiti da joj ICC prepusti istragu.
Sud je 19. ožujka dao Izraelu i Palestincima rok od mjesec dana za stražnje odgode istrage.
Prema priopćenju "premijer Netanyahu je izjavio da dok se izraelski vojnici bore s teroristima, koji čine ratne zločine, sud u Den Haagu je odlučio osuditi Izrael".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pitanje pojasa Gaze
Netanyahu je održao više sastanaka s visokim sigurnosnim i političkim dužnosnicima kako bi odredili izraelsku reakciju na otvaranje te istrage, precizira se u priopćenju.
Istraga bi se trebala baviti velikom izraelskom ofenzivom na pojas Gaze, pod kontrolom palestinskog islamističkog pokreta Hamasa. Svrha ofenzive je prema Izraelu bio prekid palestinske raketne paljbe i uništenje tunela iz palestinske enklave koja je pod izraelskom blokadom od 2006.
U ratu je poginulo oko 2250 Palestinaca, većinom civila a, s izraelske strane 74, većinom vojnika.
ICC je "donio odluku koja je srž antisemitizma i licemjerstva", reagirao je Netanyahu nakon početka istrage i dodao da će njegova zemlja poduzeti "sve mjere kako bi na minimum svela civilne gubitke u svojoj borbi protiv terorizma".
"Institucija osnovana za obranu ljudskih prava štiti one koji ih gaze", dodao je izraelski premijer u tom priopćenju.
ICC, jedini stalni sud za ratne zločina na svijetu osnovan 2002. kako bi sudio za najgore zločine u svijetu kada lokalni sudovi ne žele ili ne mogu djelovati.