Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
NA INTERNETU se pojavila snimka brutalne likvidacije dvojice Ukrajinaca. Snimka je navodno nastala u gradu Horlivki, a prikazuje separatističkog vođu Igora Bezlera, njegove naoružane ljude i dvojicu ukrajinskih zarobljenika okrenutih leđima i s povezom na očima.
Bezler u svom govoru zahtjeva oslobođenje jednog proruskog separatista, a u suprotnom prijeti likvidacijom dodatnih zarobljenika svakih sat vremena. Navodno drži još šest zarobljenih osoba.
"Ovog trenutka ne vrijede nikakvi sporazumi s ukrajinskom stranom. Čekam već tri dana, ali više nemam vremena. Gospodin Budik i gospodin Vasjušenko sada će biti pogubljeni. Držim još šestoricu. Ako ih ukrajinska vojska ne treba, ne trebam ih ni ja".
Nakon toga Bezlerovi ljudi s nekoliko hitaca likvidirali su zarobljenike koji mrtvi padaju na pod. Budik, kojeg Bezler u videu spominje, otet je 2. svibnja.
Iako vođa Donjecke Narodne Republike, Aleksander Hrjakov, tvrdi da je snimka autentična, mnogi u to sumnjaju. Isto tako, mnogi Ukrajinci vjeruju da je Bezler ustvari ruski tajni agent.
Novi predsjednik želi sljedećeg tjedna okončati sukobe u Ukrajini
Novi predsjednik želi sljedećeg tjedna okončati sukobe u Ukrajini
Foto: Hina
NOVI ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je u nedjelju da želi sljedećeg tjedna okončati sukobe na istoku zemlje gdje traje proruska pobuna, naveo je njegov ured nakon prvih razgovora s ruskim veleposlanikom u Ukrajini.
Priopćenje je objavljeno nakon Porošenkova susreta u Kijevu s ruskim veleposlanikom u Ukrajini Mihailom Zurabovim, veleposlanikom Ukrajine u Njemačkoj Pavlom Klimkinom i predstavnicom OESS-a Heidi Tagliavini.
Ukrajinski predsjednik, koji je prisegnuo u subotu, rekao je da će se ti trostrani pregovori održavati svakog dana kako bi se proveo plan smirivanja stanja na istoku Ukrajine.
"Neprihvatljiv je svaki dan tokom kojeg ljudi umiru i tokom kojeg Ukrajina plaća visoku cijenu", naglasio je Porošenko u priopćenju. "Zato treba poduzeti sve za uspostavu funkcioniranja ukrajinske granice kako bi se zajamčila sigurnost svakom građaninu Ukrajine koji živi u Donbasu, neovisno o njegovim političkim simpatijama".
U proruskoj pobuni na istoku Ukrajine i operaciji koju su pokrenule ukrajinske snage u dva mjeseca poginulo je više od 200 pobunjenika, pripadnika ukrajinskih snaga i civila.
Bugarska obustavila pripreme izgradnje Južnog toka zbog kritika Bruxellesa i Washingtona
Bugarska obustavila pripreme izgradnje Južnog toka zbog kritika Bruxellesa i Washingtona
Ilustracija: YouTube
SOFIJA je obustavila pripreme gradnje rusko-talijanskog plinovoda Južni tok, koja je trebala početi ovog ljeta u Bugarskoj, nakon kritika Bruxellesa i Washingtona, objavio je u nedjelju premijer Plamen Orešarski.
"Naredio sam prekid radova na pokretanju izgradnje Južnog toka. Odluku ćemo donijeti nakon savjetovanja s Bruxellesom", rekao je Orešarski nakon susreta s američkim senatorima.
Europska komisija je tražila u utorak od Sofije da prekine gradnju plinovoda Južni tok na svom teritoriju objasnivši da Bugarska ne poštuje europska pravila za javne natječaje. Komisija je uputila pismo upozorenja bugarskim vlastima, što je prva etapa procedure poništenja.
Stručnjaci Bruxellesa će sljedećeg tjedna otputovati u Sofiju na razgovore s vladom. Američki republikanski senator John McCain je izjavio u nedjelju da Sjedinjene Države "podržavaju napore bugarske vlade u postizanju energetske neovisnosti. U pogledu plinovoda južni tok, on je rekao da želi da ga izvedu ruske neovisne organizacije.
Konzorcij koji vodi ruska tvrtka Strojtransgaz je izabrana 27. svibnja za gradnju bugarske dionice Južnog toka, što je izazvalo oštru američku reakciju. U petak je američka veleposlanica Marcie Ries izrazila zabrinutost nedavnom bugarskom odlukom dodjele ugovora za gradnju plinovoda Strojtransgazu.
Bugarska gotovo potpuno ovisi o ruskim isporukama plina preko Ukrajine.
100 hiljada Baskijaca ljudskim lancem dugim 123 kilometra tražili veću autonomiju
100 hiljada Baskijaca ljudskim lancem dugim 123 kilometra tražili veću autonomiju
Video: YouTube (RT)
VIŠE od 100.000 stanovnika Baskije u nedjelju je na sjeveru Španjolske prosvjedovalo formiravši ljudski lanac i tražeći veću autonomiju za tu španjolsku pokrajinu.
Organizatori okupljanja kažu da je lanac bio dugačak 123 kilometra te se protezao od grada Duranga u pokrajini Bilbao do Pamplone, glavnoga grada susjedne regije Navarre.
Prosvjedu se pridružilo nekoliko baskijskih političara i sindikalnih čelnika, a okupljanje je organizirano na inicijativu grupe koja djeluje pod nazivom "U našim je rukama" (Gure Esku Dago).
U oktobaru prošle godine u Baskiji, pokrajini s 2,2 milijuna stanovnika održani su prvi izbori nakon što je separatistička ETA prekinula krvavu kampanju napada bombama i vatrenim oružjem u borbi za neovisnost pokrajine. Od 1968. do 2010. ubijeno je 850 ljudi.
2005. španjolski je parlament odbacio plan o neovisnosti Baskije, a vlada je u travnju odbacila i prijedlog katalonskog plana o održavanju referenduma o proglašenju neovisnosti od Španjolske.
Britanski mediji u borbi protiv Junckera: Lažov je i pijanac!
Britanski mediji u borbi protiv Junckera: Lažov je i pijanac!
Screenshot: thesun.co.uk
BITKA za i protiv Jeana-Claudea Junckera kao budućeg predsjednika Europske komisije sve se više rasplamsava, a njezin ishod još se ne nazire.
Europski parlament je, po mišljenju mnogih, krivo i u svoju korist intepretirao članak Lisabonskog ugovora, koji kaže da Europsko vijeće predlaže predsjednika Komisije uzimajući u obzir izbore za Europski parlament. U tom članku se čak ni ne kaže "uzimajući u obzir rezultate izbora", nego samo "uzimajući u obzir izbore za Europski parlament".
Pozivajući se na taj članak, političke skupine u Europskom parlamentu istaknule su svoje kandidate za predsjednika Europske komisije i međusobno se dogovorile da će kandidat one skupina koja osvoji većinu dobiti priliku da prvi pokuša oformiti parlamentarnu većinu. Taj sustav "spitzenkandidata" pravdali su potrebom da se zaustavi trend sve lošijeg odziva na europske izbore tako da se nametnu europske teme, a ne da budu test popularnosti vladajućih stranaka u zemljama članicama. Više je nego upitno da su birači uopće vodili računa o "spitzenkandidatu" kada su zaokruživali stranku za koju su se odlučili.
Međutim, takva interpretacija nije nailazila na neki veći otpor, osim u Velikoj Britaniji, koja je ionako jednom nogom u EU, a drugom izvan. Doduše, bilo je glasova da u tome nema automatizma, to jest obveze za Europsko vijeće da automatski prihvati "spitzenkandidata" s najviše glasova. Ali, taj otpor je bio vrlo mlak i svi su zapravo prešutno pristali na takva pravila igre. Tako je i CDU njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je prva rekla da nema automatizma, podržala Jean-Claudea Junckera kao kandidata Europske pučke stranke.
Europski parlament je tako doveo zemlje članice pred svršen čin i mnogi smatraju da je sada prekasno, da se nametnuta pravila igre, koja nisu na vrijeme zaustavljena, moraju poštovati.
Parlamentarci su odmah nakon izbora postigli dogovor da predlože Junckera kao kandidata EPP-a, koja je dobila najviše glasova, za novog predsjednika Europske komisije. Složiviši se oko jednog kandidata, onemogućili su Europsko vijeće da igra na kartu normalnih stranačkih podjela kako bi eventualno nametnuo nekog posve trećeg kandidata.
Sada je na redu Europsko vijeće, koje bi na svom summitu 26. i 27. lipnja trebalo istaknuti jednog kandidata i poslati ga na potrđivanje u Europski parlament, a koji bi o tom prijedlogu trebao glasovati sredinom srpnja.
U Europskom vijeću, tijelu koje čine šefovi država ili vlada, nema konsenzusa. Britanski premijer David Cameron ne želi ni čuti za Junckera, a iz njegovih razgovore s Merkel procurile su informacije da je spreman i ranije organizirati referendum o ostanku Britanije u EU bude li Juncker izabran.
Britanski mediji u kampanji protiv Junckera
Osim toga, britanski mediji vode nesmiljenu kampanju protiv Junckera, prikazujući ga gotovo kao monstruma. Tabloid The Sun ovoga je tjedna na naslovnici objavio "šest razloga zbog kojih je ovaj čovjek najopasniji u Europi", prikazujući ga kao lašca i pijanca. Nešto ozbiljniji, ali jednako euroskeptičan Daily Telegraph je prije neki dan objavio tekst o Junckeru, koji su prenijeli i neki hrvatski portali, a u kojem je sve i do jedan Junckerov citat, prenesen manje ili više korektno, posve izvučen iz konteksta.
Juncker kaže da britanski mediji ne puštaju na miru ni njegove susjede tražeći pikantne detalja o njemu i njegovoj obitelji.
Cameron nije sam, određeni otpor ali ne tako kategoričan pokazuju i čelnici Mađarske, Švedske, Nizozemske, Danske, Italije.
S druge strane, njemačka kancelarka Angela Merkel je nakon početnog oklijevanja, zbog čega je doživjela oštre kritike u zemlji, nedvosmisleno podržala Junckera kazavši da sve razgovore vodi s ciljem da on bude izabran za predsjednika Europske komisije. Naknadno je izjavila da pri tom ne treba upasti u zamku i posve izolirati Britaniju.
Ali, spomenula je odlučivanje kvalificirnom većinom, iako analitičari smatraju da će sve pokušati da se do imena budućeg predsjednika Komisije dođe sa što širim konsenzusom.
Mogućnost da Europsko vijeće kvalificiranom većinom predlaže predsjednika Komisije uvedena je još Amsterdamskim ugovorom, koji je stupio na snagu 1999., a ne tek, kao što se često pogrešno navodi, zadnjim Lisabonskim ugovorom, koji je na snazi od 1. prosinca 2009.
Dođe li do glasovanja, Cameron će trebati okupiti blokirajuću manjinu ako želi spriječiti Junckerov izbor.
Ugovorom iz Nice, koji je stupio na snagu 1. veljače 2003. uveden je novi sustav kvalificirane većine s klauzulom koja uključuje demografsku provjeru.
KVALIFICIRANA VEĆINA: KAKO DO BLOKIRAJUĆE MANJINE?
Svakoj zemlji članici dodijeljen je određeni broj glasova prema demografskoj težini.
Po tom sustavu, četiri najveće zemlje članice - Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija imaju svaka po 29 glasova, Španjolska i Poljska po 27 glasova, Rumunjska 14, Nizozemska 13, Belgija, Češka, Grčka, Mađarska, Portugal po 12, Bugarska, Austrija, Švedska po 10, Hrvatska, Danska, Irska, Litva, Slovačka i Finska po 7, Estonija, Latvija, Luksemburg, Cipar i Slovenija po 4 glasa i Malta 3 glasa.
Kvalificirana većina je dosegnuta kada za odluku glasuje 50 posto zemalja članica, 14 od 28, koje imaju najmanje 260 od 352 moguća glasa. Svaka zemlja može zatražiti primjenu demografske klauzule, koja kaže da kvalificirana većina mora predstavljati najmanje 62 posto ukupnog stanovištva Unije i ako to nije slučaj, odluka nije usvojena.
Iz toga proizlazi da je za blokiranje neke odluke potrebno okupiti koaliciju država koje imaju najmanje 92 glasa i koje predstavljaju više od 38 posto ukupnog stanovništva Unije.
Prema sadašnjim informacijama, osim Velike Britanije protiv Junckera mogle bi glasovati Švedska, Nizozemska, Danska i Mađarska. Međutim, te zemlje zajedno imaju 71 glas, nedovoljno za blokirajuću manjinu. Ako bi im se pridružile tri baltičke zemlje, koje navodno oklijevaju, ukupno bi imali 86 glasova, opet nedovoljno. Jedino ako se toj skupini pridruži Finska, što se ponegdje spominje, blokirajuća manjina bila bi dosegnuta. Drugi način za blokiranje bio bi da Britanija okupi zemlje koje ukupno imaju 38 posto stanovništva Unije, ali u tom bi slučaju morala pridobiti neku od velikih zemalja poput Francuske, Italije, Poljske ili Španjolske.
Taj sustav vrijedi do 31. oktobara ove godine, a 1. studenoga stupa na snagu odredba Lisabonskog ugovora o dvostrukoj većini, koja je privrmeno bila odgođena.
Kvalificirana većina bit će dosegnuta kada za odluku glasuje 55 posto država članica, 16 od 28, koje predstavljaju 65 posto ukupno stanovništva (325 milijuna). Za blokirajuću manjinu trebat će dakle 45 posto zemalja članica, najmanje njih 13, a koje predstavljaju više od 35 stanovništva iz najmanje četiri zemlje članice. Odredba o najmanje četiri zemlje uvedena je kako sama Njemačka s još dvije članice ne bi mogla blokirati svaku odluku koja joj se ne sviđa.
Ne bude li do 1. studenoga izabran predsjednik Europske komisije, što uopće nije isključeno, nakon toga bit će teže okupiti blokirajuću manjinu.
Pirati oteli tanker i posadu u vodama uz obalu Gane
Pirati oteli tanker i posadu u vodama uz obalu Gane
Foto: Guliver Image/Getty Images
TANKER koji plovi pod liberijskom zastavom nestao je u vodama uz obalu Gane, a viši dužnosnik luke rekao je za Reuters da je kapetan zatražio pomoć kada su brod napali pirati.
Tanker MT Fair Artemis koji pod liberijskom zastavom stupio je u srijedu u kontakt s kompanijom za koju plovi, Fairdeal Group, dok je plovio uz obalu Gane, izvijestila je kompanija. Brod se idućeg dana nije javljao.
"Naša je glavna briga sigurnost posade. Željeli bismo poručiti njihovim obiteljima i svim dioničarima da činimo sve kako bi se posada i brod sigurno vratili u luku", saopštio je direktor kompanije John Gray.
U subotu je glasnogovornik kompanije rekao da se i dalje ne zna gdje je brod, ali nije dao nove pojedinosti.
Viši dužnosnik luke Tema, istočno od glavnoga grada Gane rekao je za Reuters da su u petak primili poziv u pomoć s broda koji se nalazio 36 nautičkih milja izvan ganskih voda nakon što je u srijedu otet i opljačkan u vodama Toga.
Broj piratskih napada uz zapadnoafričku obalu utrostručio se tokom prošle godine, a pojačao se nakon pobune u naftom bogatoj Delti Nigera u Nigeriji, nakon čega se povećao broj kriminalnih mreža. Bande napadaju teretne brodove, koji često prevoze naftu i otimaju članove posade.
Glasnogovornik ganske vojske rekao je da mornarica traži brod, izgrađen 2009.
Švedska živi san svakog radnika: Uskoro kreće testiranje šestosatnog radnog vremena
Švedska živi san svakog radnika: Uskoro kreće testiranje šestosatnog radnog vremena
Ilustracija: Shutterstock
DRUGI najveći švedski grad Goeteborg odlučio je od 1. srpnja testirati šestosatno radno vrijeme za službenike uz zadržavanje kontrolne skupine koja će i dalje raditi osam sati očekujući da će se dokazati da kraće radno vrijeme prati veća produktivnost, pišu ovog tjedna vodeći američki mediji.
Ukoliko se očekivanja potvrde to bi se moglo proširiti na čitavo švedsko društvo, no već sada neki sretni stanovnici toga grada žive taj san od 1.332 radna sata godišnje, piše Washington Post.
Cilj goeteborškog projekta je utvrditi je li jedan od najjačih argumenata u prilog kraćeg radnog dana i točan. Ukoliko se potvrdi da kraće radno vrijeme rezultira boljim mentalnim i fizičkim zdravljem zaposlenika šestosatni radni dan mogao bi se protegnuti na druge segmente javne uprave, piše list.
Post navodi kako dosadašnja istraživanja sugeriraju da dulje radno vrijeme rezultira nižom produktivnošću u klubu najbogatijih zemalja OECD-u.
S druge strane navodi slučaj švedskog grada Kirune koji je odustao od šestosatnog radnog vremena 2005. kada je utvrđeno da intenzivniji rad nije i bolji i da je bilo negativnih posljedica po zdravlje.
Skraćivanje radnog vremena "svakako je pomoglo povećanju produktivnosti no poraslo je i pobolijevanje", kazala je Carina Bild iz Nacionalnog instituta za radni vijek.
List Economist prošle je godine prenio podatke OECD-a iz kojih proizlazi da produktivniji radnici provedu manje vremena na radnim mjestima i bolje su plaćeni. Prema tim podacima Grci su najviše sati prosjedili na poslu - prosječno više od 2.000 sati dok su Nijemci proveli bitno manje - oko 1.400 sati. No, njemačka produktivnost u odnosu na grčku bila je 70 posto veća. Iako podaci OECD-a upućuju na korelaciju kraćeg radnog vremena i veće učinkovitosti Economist navodi da to ne važi i za SAD u kojemu dulje radno vrijeme prati i veća produktivnost.
Američki portal Huffington Post piše da Nijemci iako rade 394 sata godišnje kraće od Amerikanaca svojim radom priskrbljuju Njemačkoj četvrto mjesto u svijetu po produktivnosti.
Među europskim zemljama po podacima OECD-a najkraće radno vrijeme imaju Nizozemska s 1.332 sati godišnje i Njemačka s 1.384 a najdulje Grčka s 2.034 sata.
Economist je naveo i da je istraživanje novozelandskog odbora za produktivnost objavljeno 2013., pokazalo da dulje sjedenje na poslu ne znači nužno i bolji rad.
Američki portal Huffington Post piše kako će neobični projekt švedske državne uprave trajati godinu dana i pratit će se ne samo produktivnost zaposlenika na šestosatnom i osmosatnom radnom vremenu nego i pobolijevanje kako bi se na kraju usporedila učinkovitost i utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje dvije skupine.
Goeteborški vijećnik iz Stranke lijevih Mats Pilhelm kaže kako vjeruje da uz dulje radno vrijeme ide i više stanki što utječe na produktivnost.
"Svaki puta kada prekinete posao, treba vam 10 do 15 minuta da se uhodate natrag, jer morate vidjeti gdje ste stali", kaže on dodajući da tvornica Toyote u Goeteborgu ima obećavajuće rezultate nakon što je prešla na šestosatno radno vrijeme.
CBS News navodi da će plaća svim zaposlenicima Goeteborga uključenima u projekt ostati ista.
New York Times je pak prenio da više vremena za vježbanje i odmor može povećati kvalitetu rada dok ručanje za uredskim stolom ili buđenje uz čitanje službenih mailova stvara preduvjete za "frustrirane i bijesne" zaposlenike.
Prema tom listu istraživanje je pokazalo da je nesanica koja je rezultat "radne tjeskobe" vodeći uzrok sindroma "izgaranja na poslu" koji američke tvrtke košta 63,2 milijarde dolara godišnje u izgubljenoj produktivnosti.
