Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Amerikanac zbog prodaje paketića marihuane dobio doživotni zatvor, sada je oslobođen
Amerikanac zbog prodaje paketića marihuane dobio doživotni zatvor, sada je oslobođen
Index Vijesti
Screenshot: YouTube/Free Documentary (nije fotografija događaja u članku)
VOJNI veteran koji služi doživotnu kaznu zbog prodaje marihuane vrijednosti manje od 30 dolara (oko 190 kuna) uskoro će biti pušten iz zatvora.
Derek Harris, koji je uhapšen 2008. u Louisiani zbog prodaje 69 grama marihuane policijskom službeniku, nedavno je osuđen na doživotni zatvor, s time da je već odslužio devet godina zatvora.
Military veteran Derek Harris, who was arrested in 2008 in Louisiana for selling an officer .69 grams of marijuana, was recently resentenced to time served. He's already served nine years in prison.https://t.co/fjWMozH2oH
Harris je prvotno bio osuđen na 15 godina, no 2012. je dobio doživotnu robiju prema Zakonu o opetovanim prijestupima koji omogućuje sucima da izriču strože kazne onome koji je već bio osuđivan.
No, tužitelji okruga Vermilion pristali su pustiti Harrisa na slobodu nakon što mu je vrhovni sud u Louisiani prošlog mjeseca odobrio novo ročište, piše CNN.
Uskoro na slobodi
Vrhovni sud u Louisiani složio se s Harissovom tužbom u kojoj je naveo kako nije imao "učinkovitu pomoć branitelja nakon izricanja presude" te je predmet vraćen na prvostupanjski sud.
"Okružno državno odvjetništvo složilo se da je Harris primio neučinkovitu pomoć nakon prvotnog izricanja presude i odredio mu manju kaznu", saopštio je Cormac Boyle, sadašnji Harrisov odvjetnik.
Boyle je također napomenuo da je Harris imao problem sa zlouporabom opojnih droga, koje je počeo konzumirati tokom vojne operacije za vrijeme Zaljevskog rata 1990. godine.
Izjavio je za CNN da surađuje s popravnim odjelom u Louisiani oko puštanja Harrisa i kako se nada da će on uskoro biti na slobodi.
Harris bi se trebao preseliti kod bliže obitelji u Kentuckyju i kazao je kako se raduje što će provesti vrijeme sa svojim bratom Antoineom i njegovom obitelji.
0 ( + )
*
Demonstracije u Bejrutu: Prosvjednici upali u ministarstvo, ubijen policajac
Demonstracije u Bejrutu: Prosvjednici upali u ministarstvo, ubijen policajac
Index Vijesti/Hina
Foto: Epa
LIBANONSKI policajac poginuo je danas u sukobima s prosvjednicima u središtu Bejruta, rekao je glasnogovornik policije, nakon žestokih sukoba policije i građana ogorčenih zbog strašne eksplozije u kojoj je u utorak poginulo najmanje 158 ljudi.
U prosvjedima protiv vlasti do sada je ozlijeđeno više od 100 ljudi, a deseci su završili u bolnici.
Policija je potvrdila da je bilo i pucnjave, ali nije jasno tko je pucao.
Prosvjednici ušli u zgradu ministarstva vanjskih poslova
Deseci protestanata ušli su u zgradu ministarstva vanjskih poslova gdje su spalili portret predsjednika Michela Aouna, kojeg mnogi smatraju predstavnikom političke klase koja vlada zemljom desetljećima i koju smatraju odgovornom za duboku političku i gospodarsku krizu.
Na ulice je izišlo između pet i sedam hiljada ljudi i izbilo je nasilje. Policajci su ispalili suzavac na prosvjednike koji ih gađaju kamenjem.
Premijer Hassan Diab rekao je u obraćanju građanima da će tražiti prijevremene izbore.
"Ne možemo izići iz ove krize bez prijevremenih izbora”, rekao je, dodajući da nije kriv za velike gospodarske i političke probleme.
Lažna vješala
Prosvjednici su tokom prosvjeda nazvanih "Sudnji dan" podigli lažna vješala koja su postala glavni simbol demonstracija u kojima se traži od vlasti da preuzmu odgovornost za eksploziju, korupciju i loše upravljanje zemljom.
Građani su postavili vješala na istom mjestu gdje je prije više od 100 godina tadašnje vladajuće Osmansko Carstvo objesilo nekoliko ljudi zbog pobune protiv Istanbula. Kip na Trgu mučenika podignut je u spomen tih povijesnih pogubljenja, piše CNN.
Na snimkama koje su se pojavile na društvenim mrežama vidi se kako neki prosvjednici na vješala stavljaju likove od kartona koji prikazuju predsjednika Libanona, premijera i druge članove vlade.
Opasan materijal bio u skladištu šest godina
Mnogi Libanonci bijesni su zbog toga što vlasti nisu spriječile eksploziju više od 2000 tona amonijeva nitrata.
Materijal, uskladišten u luci, zaplijenjen je s ruskog broda prije šest godina i od tada nije preseljen na sigurnije mjesto. Vlada je obećala da će pronaći odgovorne.
Policija je ranije suzavcem gađala prosvjednike koji su se pokušali probiti do parlamenta.
Demonstranti su uzvikivali slogane poput "Narod želi pad režima" i nosili natpise poput "Odlazite, svi ste ubojice".
"Želimo dostojanstvenu budućnost, ne želimo da krv žrtava eksplozije bude uzaludna", rekla je Rose Sirour, jedna od prosvjednica.
Dio stanovnika uništenih domova optužuje vladu, koju smatraju korumpiranom, da ih je ponovno razočarala. Nezadovoljstvo zbog sve dublje ekonomske krize vladalo je Libanonom i prije ovotjedne katastrofe.
0 ( + )
*
Medicinska sestra ignorirala bol i pomagala zaraĹľenima, sada joj je amputirana noga
Medicinska sestra ignorirala bol i pomagala zaraženima, sada joj je amputirana noga
Index Vijesti
Screenshot: Yahoo
MEDICINSKOJ sestri koja je zanemarivala konstantne bolove kako bi mogla pomagati tokom pandemije koronavirusa amputirana je noga nakon što je otkriveno da ima tumor.
26-godišnja Sette Buenaventura ignorirala je osam tjedana grčeve u donjem dijelu desne noge dok je radila u britanskoj bolnici Salford Royal. Kada je napokon otišla na pregled u travnju, otkriveno je da ima sarkom, rak vezivnog tkiva, te su joj liječnici morali amputirati nogu, piše BBC.
Bless her.
What a little bloody legend.
BBC News - Coronavirus: Nurse who ignored pain has leg amputatedhttps://t.co/kN36Hrfui2
Buenaventura je kazala kako biti medicinska sestra znači "ignoriranje vlastitih bolova jer ste previše zauzeti pomaganjem drugim ljudima“.
"Kada je krenula pandemija, bili smo zaokupljeni poslom"
"Kada je krenula pandemija, bili smo zaokupljeni poslom, nismo imali vremena razmišljati o vlastitim bolovima", rekla je i dodala da tako izgleda rad u bolnicama, gdje medicinski djelatnici zanemaruju svoje probleme kako bi pomagali drugima.
Nurse who shrugs of pain at work discovers she has a cancerous tumour and has leg amputated to save her life https://t.co/Xned4Pj5dM via @Yahoo
Buenaventura je tjednima imala bolove u nozi i bilo joj je teško hodati, ali je smatrala da se radi o nuspojavi napornih smjena i toga što je cijeli dan na nogama.
Na kraju je tumor nabubrio do "veličine loptice za golf", a u svibnju su joj rekli da je amputacija jedina šansa za preživljavanje.
Nada se povratku na posao u studenom
"Kada su mi rekli da moram amputirati nogu, jako sam se uzrujala. Inače pazim na sebe i trudim se živjeti zdrav život. Radim u zdravstvu i nisam očekivala da će mi se tako nešto dogoditi", rekla je.
Sada je dobila protetsku nogu i nada se da će se vratiti na posao u studenom. Rekla je da želi da drugi nauče iz njenog iskustva.
"Mislim da je zaista važno da svi koji osjećaju dugotrajnu bol odu na pretrage", rekla je.
"Da sam to ranije napravila, vjerojatno ne bih bila u ovoj situaciji", dodala je.
0 ( + )
*
U Bejrutu umrla žena nizozemskog amabasadora, zadobila je teške ozljede u eksploziji
U Bejrutu umrla žena nizozemskog amabasadora, zadobila je teške ozljede u eksploziji
Index Vijesti
Foto: Epa
DANAS je umrla supruga nizozemskog veleposlanika u Libanonu nakon što je u utorak zadobila teške ozljede tokom eksplozije u bejrutskoj luci, priopćilo je nizozemsko ministarstvo vanjskih poslova.
Hedwig Waltmans-Molier (55), wife of the Dutch ambassador in Beirut, has died from injuries sustained in Tuesday's massive explosion. She and her husband, Jan Waltmans, had returned to the Lebanese capital from holidays last week. RIP. @kevinthehague@AdriaanPalm@IrishTimesWorldpic.twitter.com/2ZoaOSv2X9
Hedwig Waltmans-Molier (55) stradala je od eksplozije dok je stajala pokraj svog supruga, veleposlanika Jana Waltmansa, u dnevnoj sobi njihove kuće u Bejrutu, piše Reuters.
Eksplozija koja se dogodila u utorak nanijela je velike štete nizozemskom veleposlanstvu, pri čemu su još ozlijeđena četiri njegova djelatnika.
0 ( + )
*
Zašto se ljudi u skoro 50 godina nisu vratili na Mjesec?
Zašto se ljudi u skoro 50 godina nisu vratili na Mjesec?
Petar Stošić
Foto: Wikimedia Commons/NASA
ČOVJEK je prvi put na Mjesec - unatoč tome što govore teoretičari zavjera i ravnozemljaši - sletio 11. srpnja 1969. godine, u američkoj svemirskoj misiji Apollo 11. Nakon toga je uslijedilo još svega pet ljudskih letova na mjesec. Posljednji je bio Apollo 17, u sklopu kojeg je posada na Mjesec sletjela 11. prosinca 1972.
Američka NASA (Nacionalna aeronautička i svemirska administracija) je nakon toga odlučila okončati svemirski program Apollo i nikad ga nije obnovila. Iako je u planu bilo nekoliko novih programa, uključujući ambiciozni Constellation Program iz 2000-ih, nijedan nije realiziran.
To znači da će se za dvije godine napuniti 50 godina od posljednjeg ljudskog slijetanja na Mjesec. Zašto se otad do danas nismo vratili tamo?
Nekoliko je razloga zašto, piše portal Vintage Times. U godinama nakon Drugog svjetskog rata i tokom hladnog rata SAD i Sovjetski Savez bili su u golemoj utrci naoružanjem, paralelno kojoj se onda razvila i svemirska utrka. Obje svjetske sile počele su eksperimentirati, prvo sa svemirskim letovima sa životinjama, a zatim i s ljudskom posadom.
Rus Jurij Gagarin prvi čovjek u svemiru
Sovjeti su ostvarili veliki uspjeh kad su kozmonauta Jurija Gagarin u svemir uspješno poslali 12. travnja 1961., u kapsuli Vostok 1 koja je napravila jedan krug oko Zemlje. To se dogodilo samo četiri godine nakon što su uspješno lansirali prvi satelit u svemir, Sputnjik 1, i prvu životinju u svemir, psa Lajku u Sputnjiku 2.
SAD je svog prvog astronauta, Alana Sheparda, u svemir poslao manje od mjesec dana kasnije, 5. svibnja 1961. No čast prvog čovjeka u svemiru pripala je Rusu.
Na vrhuncu svemirske utrke 1966. proračun NASA-e iznosio je gotovo 4,5% ukupnog američkog saveznog proračuna. U današnjim dolarima tadašnji proračun iznosio bi oko 182 milijarde dolara. Ukupan trošak programa Apollo iznosio je 264 milijarde današnjih dolara. Golemi napredak koji je SAD ostvario imao je jednako golemu cijenu.
"Ovo je bio rat drugim sredstvima - zaista jest. A to nismo imali otad", rekao je glavni povjesničar NASA-e od 1990. do 2002. i autor knjige Apollo's Legacy Roger Launius za portal Space.com. SAD je imao snažan motiv pokazati svijetu da budućnost leži u njegovom kapitalističko-demokratskom sustavu, ne u komunističkom koji je SSSR htio nametnuti cijelom svijetu. U tome je, na kraju, bio uspješan.
"Smisao Apolla nije, u suštini, bio odlazak na mjesec. Bio je demonstracija američkog globalnog vodstva u nadmetanju nulte sume sa Sovjetskim Savezom", komentirao je i profesor političkih znanosti i međunarodnih odnosa na fakultetu George Washington University's Elliott School of International Affairs John Logsdon.
Zanimljivo je da je relativna cijena projekta Space Shuttle iznosila samo 0,75% američkog saveznog proračuna 1982., a troškovi Međunarodne svemirske postaje bili su još manji.
Amerikanci Neil Armstrong i Buzz Aldrin prvi ljudi na Mjesecu
Vjerojatno zbog visoke cijene projekta politička i ekonomska podrška programu Apollo već je počela opadati do trenutka kad su ljudi konačno sletjeli na Mjesec. To su, podsjetimo, bila tri Amerikanca: Neil Armstrong i Buzz Aldrin u modulu Eagle, dok ih je Michael Collins čekao u zapovjednom modulu Columbia u Mjesečevoj orbiti.
A uslijed naftne krize 1973. američka javnost i političari postali su neskloni fiskalnoj rastrošnosti. Istraživanje svemira moralo je biti podvrgnuto financijskim rezovima.
NASA se ograničila na istraživačke i znanstvene misije te se uključila u programe Space Shuttle, višekratne orbitalne svemirske letjelice koje su bile u pogonu od 1981. do 2011., i Skylab, prvu američku svemirsku postaju iz sedamdesetih.
Nakon nekog vremena NASA je prestala proizvoditi i goleme rakete Saturn V, koje su let na Mjesec i činile mogućim jer su bile dovoljno snažne da se odupru Zemljinoj gravitaciji pri letu. Neiskorištene rakete postale su muzejski primjerci.
Space Shuttle je također imao svoje nedostatke. Osim što, naravno, nisu bile sposobne za let na Mjesec, ove letjelice nisu bile toliko jeftine koliko se prvo pretpostavljao, kada su se uračunali troškovi obnavljanja.
Nesreće, visoka cijena programa i završetak hladnog rata ohladili Amerikance od novih letova
A onda se dogodila prva velika nesreća - Space Shuttle Challenger eksplodirao je 73 sekunde nakon lansiranja 28. siječnja 1986. Svih sedam astronauta je poginulo. Program Space Shuttle je nakon toga bio zamrznut na dvije i pol godine.
A kad se Sovjetski Savez 1991. raspao i kada je hladni rat završio, i potreba za svemirskim programom dodatno je splasnula. Ironično, iako je ruska Federalna svemirska agencija zadržala mnogo manji proračun od svoje sovjetske prethodnice, uz gotovo potpuno zastarjelu svemirsku postaju Mir (aktivna od 1986. do 2001.) i svemirske letjelice Sojuz iz šezdesetih, SAD se na kraju počeo oslanjati upravo na Rusiju za vlastite svemirske letove.
U međuvremenu je došlo do još jedne tragične nesreće sa Space Shuttleom Columbia, koji se raspao prilikom povratka u atmosferu 1. veljače 2003. Svih sedam astronauta poginulo je i u ovom slučaju.
NASA, koja nije mogla priuštiti vlastitu svemirsku postaju nakon što se Skylab (planirano) srušio sedamdesetih, krenula je u projekt Međunarodne svemirske postaje zajedno s ruskim Roscosmosom, a zatim i sa svemirskim agencijama Japana (Jaxa), Kanade (CSA) i Europske unije (ESA). Američki Space Shuttle iskoristio se za izgradnju postaje, a ruski Sojuz za prijevoz tereta i posade.
Prvi stanari ove postaje došli su na nju 2. studenog 2000. i od tada ISS kontinuirano ima ljudsku posadu, gotovo 20 godina. Do danas je ukupno 239 astronauta, kozmonauta i svemirskih turista iz 20 različitih zemalja posjetilo ISS, za koji se očekuje da će operativan biti do 2030.
Američki astronauti od 2011. do 2020. morali letjeli ruskim Sojuzima
U međuvremenu je ugašen i program Space Shuttle. Atlantis, jedan od tri preostala šatla nakon rušenja Columbije i Challengera, posljednji je put poletio 21. srpnja 2011. Otad pa sve do ove godine SAD se našao u pomalo nevjerojatnoj situaciji - ovisio je o Rusiji, čiji su Sojuzi na ISS prevozili i ruske kozmonaute i američke astronaute. Rusija je nakon toga godinama bila jedina zemlja na svijetu sposobna odvesti astronaute u svemir.
No taj monopol Rusija nije mogla koristiti onako kako se koriste monopoli u ekonomiji, nego je bila i "taksi" za Amerikance. "Rusija to nije mogla odbiti", rekao je za Deutsche Welle Igor Marinjin iz Ruske akademije za svemirske letove. Nemoguće je, kaže, održavati Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) bez Amerikanaca jer "ruski modul nije u stanju autonomno letjeti svemirom".
Međutim, posljednjih je godina istraživanje svemira ponovno postalo američki prioritet. Nakon višegodišnje konfuzije i nekonzistentnosti oko ciljeva tog programa - Obama je otkazao Bushev program Constellation za odlazak na Mjesec, a Trump je 2017. otkazao Obamin program za odlazak na asteroid u blizini Zemlje - odlazak na Mjesec je ponovno postao službeni NASA-in cilj.
Trump i Pence naredili NASA-i: Povratak na Mjesec do 2024.
Predsjednik Donald Trump potpisao je 2017. Direktivu o svemirskoj politici 1. Potpredsjednik Mike Pence naložio je NASA-i da skrati rok za ponovno slanje ljudi na Mjesec do 2024. umjesto do 2028., kako je prvo bilo planirano.
A SAD je shvatio ili prihvatio da, kad je o svemirskim letovima i istraživanju riječ, privatni sektor također može odigrati značajnu ulogu.
NASA je s ciljem pokretanja komercijalnog tržišta za putovanja u svemir dodijelila ukupno gotovo 8 milijardi dolara SpaceX-u i Boeingu u 2014. kako bi razvili svemirske kapsule. SpaceX, tvrtka ekscentričnog poduzetnika i vizionara Elona Muska, razvila je vlastitu višekratno iskoristivu raketu Falcon 9 i svemirsku letjelicu za teret i za posadu Dragon 2, koja se sposobna vratiti na Zemlju padobranskim spuštanjem u ocean.
Muskov SpaceX prva privatna tvrtka koja je poslala astronaute u svemir
To se prošle nedjelje konačno i dogodilo. Nakon što je SpaceX svojom kapsulom Crew Dragon na raketi Falcon 9 (koja se također sposobna sama vratiti u Zemljinu atmosferu i vertikalno sletjeti) poslao dvojicu američkih astronauta Boba Behnkena i Douga Hurleyja u orbitu, isti su se astronauti prošle nedjelje vratili iz svemira, odnosno s ISS-a, sletjevši u Meksički zaljev. To je bio prvi put da je neki svemirski let s ljudskom posadom izvela jedna privatna firma.
Kako SAD misli poslati ljude na Mjesec ovaj put, i to u sljedeće tri godine? Prema novom NASA-inom programu Artemis (što je ime Apolonove sestre), taj će se let ovog puta izvesti novim NASA-inim svemirskim brodom Orion, kapsulom koju su proizveli američki Lockheed Martin i europski Airbus, a koja može prevesti do šest astronauta. A Orion će biti lansiran na novoj raketi Space Launch Systems.
Tri letjelice Orion se trenutno grade, a još jedna je naručena. Prva bi trebala biti lansirana na eksperimentalnom letu bez posade Artemis 1 sljedeće godine. No Artemis bi trebao biti samo početak. Dugoročni ciljevi su uspostava održive ljudske prisutnosti na Mjesecu, a zatim i slanje ljudi na Mars.
Ipak, neki su stručnjaci skeptični oko novog leta na Mjesec do 2024. "Osim ako je SAD voljan financirati hitni program u kojem cijena doslovno nije upitna i Artemis postane prioritet nacionalne sigurnosti, imam ozbiljne sumnje oko spuštanja ljudi na Mjesec do 2024.", komentirao je za Space.com profesor aeronautike i astronautike na sveučilištu Stanford Scott Hubbard.
0 ( + )
*
Mike Pompeo potpisat će ugovor o jačanju američke vojne nazočnosti u Poljskoj
Mike Pompeo potpisat će ugovor o jačanju američke vojne prisustvu u Poljskoj
Hina
Foto: Epa
AMERIČKI državni tajnik Mike Pompeo trebao bi tokom posjeta Poljskoj potpisati ugovor o jačanju američke vojne prisustvu u Poljskoj s dodatnih 1000 vojnika, rekli su danas izvori bliski uredu poljskog predsjednika.
Pompeo će kao predstavnik predsjednika Donalda Trumpa potpisati sporazum, rekao je Krzysztof Szczerki, predstojnik ureda poljskog predsjednika Andreja Dude, prema izvješću državne novinske agencije PAP.
Ugovor je realizacija deklaracije koju su prošle godine potpisali američki i poljski predsjednik, rekao je.
Pompeo će tokom europske turneje posjetiti četiri zemlje
Pompeo bi trebao tokom svoje turneje po središnjoj i istočnoj Europi posjetiti četiri zemlje, a počet će s Češkom. Potom će posjetiti Sloveniju, Austriju i Poljsku.
U Varšavi se očekuje 15. augusta.
Sporazum o čvršćoj vojnoj suradnji također predviđa premještanje dijela sjedišta V. korpusa američke vojske u Poljsku, iz Fort Knoxa u Kentuckyju.
U Poljskoj, srednjoeuropskoj članici NATO-a, sada se nalazi oko 4500 američkih vojnika i drugog vojnog osoblja.
Do ugovora s Poljskom dolazi u trenutku kada SAD povlači 11.900 vojnika i osoblja iz Njemačke te će ga smanjiti s 36.000 na 24.000.
0 ( + )
*
Njemačka upozorila građane da ne putuju u dijelove Bugarske i Rumunjske
Njemačka upozorila građane da ne putuju u dijelove Bugarske i Rumunjske
Hina
Foto: Epa
NJEMAČKA vlada upozorila je građane da ne putuju u dijelove Bugarske i Rumunjske zbog naglog porasta broja zaraženih koronavirusom u tim zemljama.
Novo upozorenje, objavljeno na internetu, odnosi se na područja koja su popularna među turistima, uključujući bugarsku Varnu, gdje se nalazi važna zračna luka.
Vlada upozorava i da se ne putuje u bugarska mjesta Blagoevgrad i Dobrič.
Bugarska je popularno odredište za turiste iz Rusije, Velike Britanije i Njemačke.
Turisti koji se vraćaju iz tih područja moraju se testirati
Bugarski dužnosnici za turizam odbacuju izvješća da nisu uveli dovoljno zaštitnih mjera protiv širenja virusa.
Kad je riječ o Rumunjskoj, upozorenje se odnosi na okruge Argeš, Bihor, Buzau, Neamt, Ialomita, Mehedinti i Timiš, ali ne i popularne destinacije u Transilvaniji i na Crnom moru.
Njemački institut Robert Koch, centar za kontrolu bolesti, smatra ipak da su to područja povećanog rizika. Turisti koji se iz njih vraćaju moraju se od subote testirati na koronavirus.
Upozorenje da se ne putuje u određena područja nije i zabrana putovanja, ali ima za cilj odvratiti ljude od putovanja.
Njemačka je do sada izdala upozorenja da se ne putuje u više od 160 zemalja, ali samo je 130 klasificirano kao riskantno.