Britanac se napio, slučajno dodirnuo drugog muškarca u kafiću u Dubaiju i završio u zatvoru
Britanac se napio, slučajno dodirnuo drugog muškarca u kafiću u Dubaiju i završio u zatvoru
Foto: Facebook
JAMIE Harron, britanski turist iz Stirlinga, suočen je s trogodišnjom zatvorskom kaznom u Dubaiju zbog "neprimjerenog ponašanja u javnosti" i opijanja u kafiću u Dubaiju, piše BBC.
27-godišnji Harron kazao je kako je 15. srpnja u gužvi pokušao izbjeći prolijevanje svojeg pića u Rock Bottom baru u Dubaiju kad se dogodio incident. Nenamjerno je, prolazeći kroz gužvu, po bedru dotaknuo drugog muškarca koji je to sve prijavio policiji.
"Harron je uhapšen nakon što je muškarac prijavio policiji, a tome su prethodile njegove prijetnje da će ga deportirati zbog toga što se dogodilo", izjavili su njegovi prijatelji koji su bili s njim tu večer.
Harron je zatvoren na pet dana i zabranjen mu je izlazak iz grada dok se cijela stvar ne riješi sudskim postupkom. Iz Ureda za strance u Dubaiju priopćeno je kako je Harronu pružena konzularna pomoć.
Izgubio posao i veliku svotu novca
Harron, inače električar u Afganistanu, bio je na dvodnevnom putovanju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Izgubio je posao i potrošio više od 30 hiljada funti na troškove sudskog postupka protiv njega i na pravnu pomoć.
"Ovo je još jedan primjer kako su turisti ranjivi i na meti policije te podložni uhapšenjima u Dubaiju i koliko pravni postupci u ovoj zemlji mogu biti dugotrajni i mukotrpni za turiste koji ne poznaju zakone", kazala je Radha Stirling, jedna od dužnosnica u pravosuđu Dubaija.
Svjedoci događaja te večeri potvrdili su kako je Harron tek sjeo za stol s prijateljima kad su uočili muškarca koji je bjesnio zbog toga što ga je Harron dotaknuo rukom dok je prolazio pored njega probijajući se kroz gužvu. Dodaju da je policija u bar ušla za manje od pola sata i uhapsila Harrona. Nakon privođenja, oduzeta mu je putovnica i određeno pet dana istražnog zatvora iz kojega je pušten uz jamčevinu.
U međuvremenu se dogodila još jedna nepovoljna stvar za Harrona. Naime, nakon što je zakazano ročište, sud ga je odgodio bez da je obavijestio Harrona ili njegovog odvjetnika. Kako nisu znali za novi datum ročišta, Harron i njegov odvjetnik se na zakazanom ročištu nisu pojavili. Stoga mu je Harronu sud odredio i dodatnu, novu kaznu od 30 dana zatvora zbog neodazivanja na ročište.
*
Policija dešifrirala misterioznu poruku masovnog ubojice iz Las Vegasa
Policija dešifrirala misterioznu poruku masovnog ubojice iz Las Vegasa
Kako javlja CNN, u Paddockovom apartmanu na 34. katu hotela Mandalay Bay, iz kojeg je pucao na posjetitelje country festivala koji se održavao na slavnoj ulici Vegas strip, pronađen je papir na kojem je Paddock rukom ispisao niz brojki.
Izvor blizak istrazi potvrdio je CNN-u da je dotični papir sadržavao kalkulacije vezane uz udaljenosti i putanju metaka od Paddockova prozora do mjesta gdje se na glazbenom festivalu pod njegovim prozorom okupilo oko 20 hiljada ljudi.
Motiv je i dalje nepoznat
U Paddockovom apartmanu su, uz papirić koji je neko vrijeme zbunjivao istražitelje, pronađena i 23 komada oružja te ogromna količina streljiva. Podsjetimo, Paddock je sam sebi oduzeo život prije nego što je u njegov apartman u Mandalay Bayu upala policija.
Motiv Stephena Paddocka za najveći masovni pokolj vatrenim oružjem u novijoj američkoj povijesti još uvijek je nejasan.
*
VIDEO, FOTO Gori golemi trgovački centar u Moskvi, evakuirane hiljade ljudi, crni dim prekrio grad
VIDEO, FOTO Gori golemi trgovački centar u Moskvi, evakuirane hiljade ljudi, crni dim prekrio grad
Screenshot: YouTube
TRI TISUĆE ljudi su evakuirane iz gorućeg trgovačkog centra Sindika u Moskvi. Helikopteri pokušavaju obuzdati plamenu stihiju koja je obuhvatila cijeli centar, a iz podruma u kojem su garaže čuju se eksplozije, piše RT.
Policija je potvrdila da je najmanje jedna osoba ozlijeđena u požaru. Ozlijeđeni muškarac je prevezen u bolnicu zbog problema s disanjem nakon što je neko vrijeme proveo u unutrašnjosti gorućeg objekta.
Požar koji je buknuo u trgovačkom centru na sjeverozapadu Moskve se u nekoliko je sati proširio na zgradu veličine 55 hiljada četvornih metara.
"Iz trgovačkog centra se čuju eksplozije", kazali su svjedoci za rusku novinsku agenciju TASS. Gori i parkiralište oko trgovačkog centra, a dio grada u kojem se nalaze stambeni kvartovi prekrio je gusti crni dim.
Tri helikoptera pokušavaju požar staviti pod nadzor, priopćeno je iz vatrogasne službe. Interfax javlja o urušavanju objekata u unutrašnjosti zgrade zbog visokih temperatura iako je krovište na većini objekta još uvijek na mjestu.
U trgovačkom centru nalazi se 1200 trgovina, a ukupna površina s parkiralištem je oko 130 hiljada četvornih metara.
Demokršćani postigli dogovor: Njemačka će primati do 200 hiljada izbjeglica godišnje
Demokršćani postigli dogovor: Njemačka će primati do 200 hiljada izbjeglica godišnje
Foto: Getty
STRANKE demokršćanske Unije CDU/CSU postigle su nakon višegodišnje svađe kompromis oko useljavanja u Njemačku te posebice oko gornje granice broja izbjeglica, javljaju večeras njemačke agencije.
"Osnovni dogovor je postignut, trenutno se radi na detaljima", saznaju njemačke agencije iz krugova bliskih vrhovima stranaka Kršćansko-demokratske stranke (CDU) i Kršćansko-socijalne stranke (CSU) koje od nedjelje u podne pregovaraju u središnjici CDU-a u Berlinu.
Kako agencije nadalje citiraju izvore bliske pregovaračkim skupinama, postignut je dogovor po kojem bi Njemačka u sklopu humanitarnog useljavanja, dakle izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azil, godišnje primala najviše 200.000 osoba. To je brojka na kojoj već godinama ustraje CSU i oko čega se vodila najžešća svađa.
I dalje nema "gornje granice"
No i dalje na granici neće biti odbijane i vraćane osobe koje u Njemačkoj žele potražiti zaštitu i na čemu je insistirao CDU na čelu s Angelom Merkel. Zbog toga se u sporazumu i budućim koalicijskim pregovorima neće spominjati pojam "gornja granica" na čemu je dosad ustrajao CSU.
Nadalje je odlučeno da će Njemačka po prvi puta u svojoj povijesti dobiti useljenički zakon kojim bi se reguliralo useljavanje stručnjaka po potrebama gospodarstva.
Na sastanku vodećih predstavnika stranaka Unije na čelu s predsjednicima Angelom Merkel (CDU) i Horstom Seehoferom žele se ukloniti nesporazumi kako bi Unija CDU/CSU ušla spremna u koalicijske pregovore s Liberalno-demokratskom strankom Njemačke (FDP) i strankom Zeleni.
Najveći spor između dvije sestrinske stranke od kojih CSU zastupa demokršćansku opciju u Bavarskoj, a CDU u ostatku zemlje, vodio se oko pitanja gornje granice broja izbjeglica koje prima Njemačka.
Izbjeglice najosjetljivija tema u političkim pregovorima
Tema izbjeglica smatra se jednom od najosjetljivijih tema uoči najavljenih pregovora o sastavljanju moguće vlade demokršćana, liberala i zelenih.
Posebice stranka Zeleni ustraje na tomu da Njemačka ne odstupa od svoje izbjegličke politike i temeljnog prava na azil.
"Mi nećemo dozvoliti da se sadašnji zakon o azilu razvodni", rekao je u intervjuu za izdanja Medijske mreže Njemačka političar Zelenih Sven-Christian Kindler.
Potencijalni problemi u koalicijskim pregovorima bi mogli nastati i zbog inzistiranja Zelenih na pravo izbjeglicama koji se nalaze u Njemačkoj da dovedu i članove obitelji čemu se Unija CDU/CSU protivi.
CSU je nakon katastrofalnog rezultata Unije CDU/CSU na saveznim izborima i uspjeha desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) najavio pooštrenje izbjegličke politike. CSU je u Bavarskoj izgubio mnogo birača koji su prešli AfD-u koji od početka izbjegličke krize traži promjenu otvorene izbjegličke politike i stroži odnos prema ovoj kategoriji useljenika.
*
Direktor muzeja u Auschwitzu ozbiljno upozorio Europu: "Stanje je gore nego uoči Drugog svjetskog rata"
Direktor muzeja u Auschwitzu ozbiljno upozorio Europu: "Stanje je gore nego uoči Drugog svjetskog rata"
Foto: FaH/YouTube
EUROPA i svijet suočavaju se s ponovnim rađanjem populizma i govorom mržnje, antisemitizmom, ksenofobijom i izbjegavanjem odgovornosti, ocijenio je Piotr Cywinski, direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau, naglasivši da je to povijesno mjesto dokaz dokle može dovesti ljudska mržnja i izostanak reakcije na zlo.
"Svjedočimo ponovnom rađanju najgorih vrsta populizma i ksenofobije... i to jako uznemiruje", rekao je novinarima Cywinski, koji je od 2006. direktor muzeja u poljskom mjestu Oswiecimu.
Upravo je Auschwitz "dokaz do čega može dovesti mržnja", naglasio je Cywinski ovaj tjedan na međunarodnom seminaru za novinare, istaknuvši da muzej "pokušava prikazati mehanizam zla koje se ovdje dogodilo kako bi se ljudi potaknuli da razmisle i analiziraju svoju odgovornost danas".
A danas s moralnog stajališta, kaže, uopće nema sumnje da je stanje "znatno gore" nego što je bilo uoči Drugog svjetskog rata.
Objašnjava da je tada bio rat, pomaganje Židovima se kažnjavalo smrću, a informacije su se sporo širile.
"Danas znamo sve, i to u realnom vremenu. Nismo u ratu. A u smislu pomoći ne događa se mnogo više nego onda", kazao je.
Cywinski je rekao da Muzej Auschwitz-Birkenau uz seminare za novinare organizira i brojne druge konferencije i skupove, za mlade, učitelje i profesore, suce i policajce, diplomate, pa čak i zatvorenike. Memorijalni centar organizira skupove i u drugim gradovima i zemljama.
Genocid počinje riječima
Pawel Sawicki iz Ureda za medije, koji je novinare proveo kroz Auschwitz I i Auschwitz II-Birkenau, istaknuo je kako genocid ne počinje ubojstvima.
"Sva nedjela počinju riječima", rekao je. Izostanak reakcije na riječi akcelerator je svega što slijedi.
Za Pawela Sawickog njegovi suradnici kažu da je bio vodič kroz notorni logor smrti velikom broju šefova država, premijera, slavnih.
Ali o tome ne smije govoriti. Smije i želi govoriti o onome čemu je namijenjen Ured za edukaciju u Auschwitzu - o odgovornosti ljudi - te tu poruku želi posebno prenijeti novinarima jer, kako kaže, snaga medija je golema i stoga sedma sila mora biti svjesna svoje moći.
Muzej Auschwitz-Birkenau je od 2001. do 2016. ostvario velik porast u broju posjetitelja.
Godine 2001. bilo ih je nešto manje od pola milijuna, a lani nešto više od dva milijuna. Među njima i 11.750 iz Hrvatske.
Na ulazu u Auschwitz I najviše je mladih koji bivši koncetracijski logor posjećuju u okviru obrazovnog programa. Oni čine do 65 posto ukupnog broja posjetitelja. Uz njih, brojne su i skupine turista koje vode dobro educirani vodiči na 17 jezika.
"Nijedan muzej ne može pružiti ovakvo iskustvo jer posjet Auschwitzu nije kao posjet Muzeju holokausta u Washingtonu ili Yad Vashemu, jer je ovo autentično mjesto. To nije muzej o nečemu što se dogodilo daleko, nego ovdje", kaže Sawicki.
Djelatnici muzeja posjetitelje žele navesti da se upitaju o svojoj pojedinačnoj odgovornosti. "Najvažnija zadaća za nas u edukacijskom centru je naučiti ljude odgovornosti, ukazati im da smo svi mi promatrači zla i da uvijek imamo izbor", kaže Sawicki. Pojedinci odlučuju hoće li ostati pasivni ili djelovati.
Stoga je cilj edukacijskog centra s jedne strane predstaviti povijesne podatke i činjenice, ali posjetiteljima ukazati i na osobne priče preživjelih jer na taj se način dehumanizirana masa žrtava pretvara u osobnu priču, a žrtva dobija identitet.
"Empatija je ljudima prvi pokretač", smatra Cywinski.
Od 14. lipnja 1940., kada je prva skupina od 728 poljskih političkih zatvorenika dovezena u logor do njihova oslobođenja 27. siječnja 1945., u Auschwitz je deportirano 1,3 milijuna ljudi, među njima 1,1 milijun Židova, kojih ih je stradalo više od milijuna, najviše iz Mađarske i Poljske.
Ukupno je u holokaustu ubijeno šest milijuna Židova.
Njemačka najveći donator
Kako bi i budući naraštaji mogli nešto naučiti dolaskom u bivši logor smrti, potrebno je očuvati sve nepokretne i pokretne objekte, što je ogroman posao, a njegov je opseg prije osnivanja Zaklade Auschwitz-Birkenau 2009. godine "bio iznad naših financijskih mogućnosti", kazao je direktor.
Cilj zaklade bilo je prikupljanje 120 milijuna eura za konzervatorske radove, a danas joj nedostaje još samo osam milijuna nakon što je svoj doprinos dalo 36 država i privatnih donatora.
Najviše je dala Njemačka - 60 milijuna eura, SAD 15 milijuna, Poljska 10 milijuna, te između 5 milijuna i milijuna eura Francuska, Austrija, Velika Britanija, Švicarska, Italija, Izrael i Rusija.
Među privatnim donatorima nalazi se i Zaklada Stevena Spielberga, redatelja poznatog filma o holokaustu "Schindlerova lista" za koji je i Branko Lustig kao producent 1993. dobio Oscara.
Konzervatorskim radovima potrebno je sačuvati, među ostalim, 45 ciglenih baraka, 22 drvene, 21 malu i šest velikih promatračnica, 3.800 kovčega, 110.000 cipela i 4500 umjetničkih djela, kao i konzerve u kojima je bio otrovni plin ciklon B i 390 komada prugaste odjeće.
Memorijal ima i oko dvije tone kose žrtava, koja se međutim, kako je zaključeno nakon brojnih rasprava, neće konzervirati nego ostaviti prirodnim procesima.
Osnovna ideja konzervatorskih radova jest očuvanje potpune autentičnosti mjesta, pa su oni iznimno skupi. "Nama je čuvanje autentičnosti mjesta temelj bilo kakve druge aktivnosti", naglašavaju u muzeju.
Plan je uz to utemeljiti novi edukacijski centar, novi centar za posjetitelje i novi izložbeni centar. Kada se radi o izložbenom centru, ideja je da se posjetitelji pri ulasku ne vraćaju u prošlost, nego da im se ukaže na glavna pitanja koja si ljudski rod treba postaviti danas.
Potrebno je pokazati kako je prvo postojala golema frustracija na koju su se nadogradili propaganda i populizam, potom se prikazao neprijatelj i počelo je istrebljenje.
"Želim da si svaki posjetitelj postavi pitanje - u kojem smo trenutku sada?" kazao je direktor Cywinski.
Nijekanje holokausta
Ima i onih koji holokaust negiraju. Njima muzej nudi pregršt argumenata onoga što se u Auschwitzu zbivalo.
Cywinski kaže kako su negatori holokausta danas drugačiji nego oni osamdesetih i devedesetih godina. Tada su se uglavnom htjeli promovirati iako su znali da ono što govore uopće nije točno.
"Današnji negatori imaju brži jezik od pameti", naglašava Cywinski, ali ističe da postoji dublji i ozbiljniji problem, u nekih dijelovima i zemljama Afrike i Bliskog istoka. "Tamo se negiranje ne samo prihvaća, nego i potiče. Tamo je problem dublji", rekao je.
*
Američko veleposlanstvo u Turskoj obustavilo izdavanje viza
Američko veleposlanstvo u Turskoj obustavilo izdavanje viza
Foto: Hina
AMERIČKO veleposlanstvo u Ankari priopćilo je da trenutačno obustavlja izdavanje viza, osim imigracijskih, u svim američkim diplomatskim misijama u Turskoj dok traju napetosti nakon što je u srijedu uhapšen jedan zaposlenik američkog konzulata u Istanbulu.
Kako bi preispitali predanost turskih vlasti i zajamčili sigurnost misija i njihovih zaposlenika te kako bi "ograničili broj posjetitelja koji dolaze u veleposlanstvo i konzulate, trenutačno zatvaramo sve službe osim one za imigracijske vize", navelo je veleposlanstvo u priopćenju.
Uhićen turski državljanin
Prošlog tjedna su Sjedinjene Države naglasile da su duboko zabrinute zbog uhapšenja njihovog djelatnika konzulata u Istanbulu i odbacile sve optužbe protiv njega. Radi se o turskom državljaninu, drugom konzularnom djelatniku kojeg je Turska uhapsila ove godine.
U priopćenju Sjedinjenih Država također se kritizira i navodno curenje informacija iz turskih vladinih izvora kojima se potiče osuda djelatnika u medijima, umjesto na sudu.
Taj postupak pogoršava već napete odnose između ta dva NATO saveznika.
*
Čovjek koji se u Londonu zabio u pješake i ozlijedio najmanje 11 osoba pušten na slobodu
Čovjek koji se u Londonu zabio u pješake i ozlijedio najmanje 11 osoba pušten na slobodu
Foto: Twitter
VOZAČ taksija koji se jučer u centru Londona zabio u pješake i ozlijedio najmanje 11 osoba pušten je na slobodu, ali je i dalje pod istragom, piše CNN.
Podsjetimo, londonska policija priopćila je jučer poslijepodne o nesreći koja se dogodila u blizini Prirodoslovnog muzeja u centru grada. 47-godišnji vozač automobila popeo se na pločnik i udario u pješake.
Radi se vozaču u crnoj Toyoti Prius koja je imala dozvolu za obavljanje poslova taksi prijevoza i kojega je policija odmah po incidentu privela u policiju. Događaj nije okarakteriziran kao teroristički napad.
Dijelu ozlijeđenih liječnička pomoć je pružena na mjestu događaja zbog ozljeda glave i nogu, a njih devet je prevezeno u londonsku bolnicu. "Većina ozlijeđenih u jučerašnjem naletu automobila je otpuštena na kućnu njegu. Nije bilo težih ozljeda", priopćeno je iz londonske policije.
Iz policije je priopćeno kako je 47-godišnji vozač taksija pušten na slobodu, no i dalje je pod istragom.
