Venezuelanski političar se ubio, bacio se sa zgrade. Tako tvrde vlasti
Venezuelanski političar se ubio, bacio se sa zgrade. Tako tvrde vlasti
HINA
VENEZUELANSKI oporbeni političar Fernando Alban počinio je samoubojstvo skokom s desetog kata zgrade obavještajne službe (SEBIN) u kojoj je bio zatvoren zbog sumnje u upletenost u eksploziju na vojnoj paradi početkom augusta, objavio je ministar unutarnjih poslova u ponedjeljak.
Pedesetšestogodišnji Alban, vijećnik u gradskoj skupštini Caracasa, zatvoren je prošlog petka zbog navodne upletenosti u eksploziju dva drona početkom augusta za vrijeme vojne parade koju je vodio predsjednik Nicolas Maduro, objavio je ministar Nestor Reverol na Twitteru.
"U trenutku kada je trebao biti prevezen na sud, dok se nalazio u čekaonici u SEBINU-u, skočio je kroz prozor i pao, smrtno stradavši", napisao je Reverol.
Razlikuju se verzije priče ministra i glavnog tužitelja
Ministrova verzija događaja donekle se razlikuje od one glavnog tužitelja Tareka Saaba koji je u izjavi za televiziju kazao da je Alban zatražio da ga puste u toalet odakle je skočio.
Oporbena stranka "Pravda na prvom mjestu" čiji je Alban bio član tvrdi da odgovornost za Albanovu smrt snosi Madurova vlada.
"S velikom boli i željom za pravdom obavještavamo narod Venezuele... da je vijećnika Fernanda Albana ubio režim Nicolasa Madura", objavili su iz stranke, ne podastirući dokaze za tu optužbu ni kako je ubojstvo po njihovom viđenju počinjeno.
Alban je po tumačenju te stranke uhapšen zbog izjava na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda prošlog mjeseca u New Yorku, u kojima je govorio o kršenju ljudskih prava u Venezueli.
Vlada nije odmah objavila razloge Albanova uhapšenja da bi ministar Reverol u ponedjeljak kazao da se protiv Albana vodila istraga, između ostalog, zbog "aktivnosti destabilizacije, dirigiranih izvana".
"Govorila sam mu da ode iz zemlje, da ode s obitelji. Nije me poslušao, previše je volio ovu zemlju", izjavila je za Reuters pred zgradom SEBIN-a njegova pomoćnica Mileidy Blaco.
Odvjetnik ga vidio u nedjelju, kaže da je bio dobro
Albanov odvjetnik Joel Garcia kazao je novinarima da je Albana posljednji puta vidio u nedjelju i da tada "nije bio pretučen, bio je dobro". Svjedoči također da mu je klijent tom prilikom rekao da ga ispituju ali da ga ne muče.
Oporba i aktivističke grupe za ljudska prava tvrde da vlada predsjednika Madura drži u zatvoru stotine političkih zatvorenika kako bi suzbila političku oporbu. Ujedinjeni narodi navode da su zatvorenici često izloženi maltretiranju, uključujući i pojedine dokumentirane slučajeve koje se može nazvati mučenjem.
Zbog eksplozije dronova 2. augusta, tokom koje je ranjeno sedam vojnika, vlasti su uhapsile najmanje 30 ljudi, napominje Reuters.
Iz vlade niječu da zatvaraju ljude zbog drugačijeg političkog mišljenja i ističu da im se sudi pravedno.
Organizacija američkih država (OAS) osudila je Albanovu smrt.
"Izravna je odgovornost na režimu koji muči i ubija. Kriminalni diktatorski režim mora sada otići iz Venezuele", objavio je na Twitteru glavni tajnik organizacije Luis Almagro.
Orban: Sigurnost Mađarske ovisi o Turskoj
Orban: Sigurnost Mađarske ovisi o Turskoj
HINA
Foto: Hina/ EPA
SIGURNOST Mađarske i stabilnost Turske izravno su povezane jer stabilna Turska i njezina vlada preduvjeti su za to da Mađarska ne bude ni na koji način ugrožena migracijom, rekao je mađarski premijer Viktor Orban nakon razgovora s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u ponedjeljak u Budimpešti.
Nakon osjetljivog državnog posjeta Njemačkoj turskog predsjednika srdačno je dočekao premijer Orban koji se zauzeo za "stratešku suradnju" EU-a i Turske.
Orban među prvima čestitao Erdoganu
Orban je među prvima čestitao Erdoganu na reizboru u srpnju i među rijetkim je europskim čelnicima koji su došli u Ankaru na svečanu prisegu na početku njegova drugog mandata.
"Stabilnost Turske je jamstvo naše sigurnosti", rekao je Orban na zajedničkoj konferenciji za novinare.
U interesu je Mađarske da Turska ostane snažna i sposobna održati mir u regiji, prenosi agencija.
"Stabilna turska vlada i stabilna Turska preduvjeti su za to da Mađarska ne bude ni na koji način ugrožena migracijom", rekao je Orban.
Izrazio je zahvalnost Turskoj na tomu što je prihvatila više milijuna izbjeglica, a Erdoganu jer je "potpuno poštovao" sporazum Turske i Europske unije.
Kritizirao EU zbog ponašanja prema Turskoj
Kritički je govorio o ponašanju Europske unije prema Turskoj.
Ako Europa doista želi postati veliki globalni politički igrač, ona mora pronaći ispravan oblik suradnje s Turskom, ocijenio je Orban.
"Ono što sada činimo je nepošteno", rekao je o pregovorima koji su godinama u zastoju.
Nekoliko je poglavlja otvoreno samo da bi bilo zatvoreno i EU šalje signale da želi pregovarati, no velike članice EU izjavljuju "Nikada nećemo primiti tu zemlju u EU", rekao je Orban.
Službenoj Ankari treba Europska unija u času kada se pogoršavaju njezine veze s Washingtonom, a njezino gospodarstvo slabi jer je veoma ovisno o trgovini s Europom, piše agencija AFP.
Dodaje da Ergodana i Orbana, koji je u travnju treći put zaredom nadmoćno pobijedio na izborima, nerijetko prikazuju kao novu vrstu demokratski izabranih čelnika koji su skloni autoritarnom načinu vladanja i koji guše osobnu slobodu.
Orban je u ponedjeljak pozvao Europu da "po svaku cijenu uspostavi stratešku suradnju s Turskom".
Mađarska i Turska povezat će se i vojno
Oko 3,5 milijuna Sirijaca živi u Turskoj i još pola milijuna iračkih izbjeglica, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare i dodao da će turska vlada za skrb o njima računati na pomoć europskih zemalja, ali i izvan Europe.
Erdogan i Orban najavili su da će podići vojnu suradnju.
Prije za to nije bilo novca ili energije, ali "sada ćemo to učiniti; cilj je Mađarske izgraditi modernu i učinkovitu nacionalnu vojsku", rekao je Orban.
U utorak će Erdogan i Orban u Budimpešti svečano otvoriti obnovljeni muzej Gul Babe, derviša i pjesnika koji je u Mađarsku stigao s vojskom Sulejman Veličanstvenog.
Godine 2016. Mađarska, Hrvatska i Turska zajednički su komemoriale 450. godišnjicu Sigetske bitke u kojoj je pri opsadi umro sultan Sulejman Veličanstveni, ali i hrvatski plemić Nikola Šubić Zrinski koji je tvrđavu junački branio.
*
Jaka eksplozija u kanadskoj rafineriji, ozlijeđeni radnici
Jaka eksplozija u kanadskoj rafineriji, ozlijeđeni radnici
R.I./Hina
Screenshot: YouTube
U JAKOJ eksploziji nakon koje je buknuo požar u ponedjeljak u rafineriji kompanije Irving Oil u Saint-Jeanu, u Novom Brunswicku na istoku Kanade, nekoliko je radnika lakše ozlijeđeno.
Kanadska kompanija je početkom poslijepodneva objavila na Twitteru da je "nekoliko radnika zatražilo pomoć zbog ozljeda koje nisu opasne po život".
Irving Oil je nešto ranije potvrdio da se "nešto veliko" dogodilo u ponedjeljak ujutro u njegovoj rafineriji u Saint-Jeanu, najvećoj u zemlji. U redovnim uvjetima ona proizvodi više od 300.000 barela na dan.
Na amaterskim fotografijama objavljenim na društvenim mrežama vidi se golem oblak crnog dima iznad rafinerije, a povremeno i vatra.
Stanovnik Rob Beebe koji živi blizu rafinerije rekao je za Radio Kanadu da je osjetio da se njegova zgrada zatresla u vrijeme eksplozije.
Policija je zatvorila prilaze rafineriji, koja je u blizini stambene četvrti, a u područnoj bolnici je proglašeno stanje pripravnosti.
Još se ne zna ništa o uzroku eksplozije.
0 ( + )
*
Krajnji desničari Salvini i Le Pen napali "briselski bunker"
Krajnji desničari Salvini i Le Pen napali "briselski bunker"
R.I./Hina
Foto: EPA
ČELNICI krajnje desnice Italije i Francuske Matteo Salvini i Marine Le Pen kritizirali su "briselski bunker" u ponedjeljak u Rimu gdje su zajedno označili početak kampanje za europske izbore u svibnju.
"Svibanjski izbori bit će početak revolucije zdravog razuma", rekao je Salvini, čelnik Lige (krajnja desnica), potpredsjednik talijanske vlade i ministar unutarnjih poslova.
"Borba s radom na određeno vrijeme, nezaposlenošću (...) i praznim zipkama pravi je izazov", rekao je.
"Neprijatelji Europe su oni koji su se ukopali u briselskom bunkeru (...), junckeri, moscoviciji koji su u Europu donijeli nesigurnost i strah i ne žele napustiti svoje fotelje", dodao je Salvini.
Potporu mu je pružila Marine Le Pen, čelnica Nacionalnog okupljanja (RN, bivša Nacionalna fronta).
"EU je nastao na mnogim obećanjima (...) ali malo je toga ostvareno, rezultati su (...) doista mizerni", istaknula je. "Ne borimo se protiv Europe nego protiv Europske unije koja je postala totalitarni sustav", dodala je.
"U svibnju će biti rađanje Europe nacija"
Le Pen se zajedno sa svojim saveznikom Matteom Salvinijem i s drugim europskim suverenistima nada da će osvojiti dovoljan broj glasova na sljedećim europskim izborima kako bi narušila ravnotežu u Europskom parlamentu.
"Povijest s velikim P ispisat će se u svibnju. Bit će to rađanje Europe nacija", poručila je.
Le Pen se distancirala od Stevea Bannona, bivšeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se posljednjih mjeseci pridružio nekim vođama europske tvrde desnice, prenosi France 24.
"Bannon nije Europljanin. On je Amerikanac", rekla je Le Pen odgovarajući na pitanje o Bannonovu naumu osnutka zaklade Pokret iz koje bi se širila populistička pobuna desnog krila u Europi.
"Mi i samo mi krojit ćemo političku snagu nakon europskih izbora i neka to bude vrlo jasno", poručila je Le Pen.
0 ( + )
*
Za sve što Hrvati u BiH sada prolaze mogu zahvaliti Tuđmanu i HDZ-u
Za sve što Hrvati u BiH sada prolaze mogu zahvaliti Tuđmanu i HDZ-u
Gordan Duhaček
Foto: EPA/123rf
NAKON što su Bošnjaci treći put izabrali Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda, mogu se očekivano čuti ocjene, ponajviše iz zapadne Hercegovine, kako je riječ o još jednom primjeru majorizacije bosanskohercegovačkih Hrvata u Federaciji BiH, većim entitetom koji dijele s Bošnjacima. Spominje se i “patološka mržnja” te razne druge teške kvalifikacije u kojima se bosanskohercegovačke Hrvate želi pozicionirati kao žrtve Bošnjaka i “političkog Sarajeva”.
Takve reakcije ne treba a priori odbaciti niti automatski diskvalificirati jer one jesu izraz određenog sentimenta među bosanskohercegovačkim Hrvatima koji svjedoči o lošim odnosima ovih dvaju konstitutivnih naroda, kao i o realnom osjećaju ugroženosti koji proizvodi činjenica da jedan narod zbog svoje brojčane nadmoći može izabrati člana Predsjedništva BiH iz reda naroda kojemu ne pripadaju.
Pritom je još veći problem kada je riječ o konkretnoj osobi Željka Komšića koji je cijelu kampanju vodi agitirajući protiv konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH i protiv Hrvatske, navodne “matične države” bosanskohercegovačkih Hrvata.
Tuđman je vodio politiku bosanskohercegovačkih Hrvata na njihovu štetu
No takva retorika služi i kamufliranju geneze problema, u kojoj je presudnu ulogu odigrala baš ta “matična država” te njen prvi predsjednik Franjo Tuđman, njegova stranka HDZ te naravno i HDZ BiH koji je devedesetih godina prošlog stoljeća de facto funkcionirao kao filijala HDZ-a iz Hrvatske i provodio politiku koja je odgovarala trenutnim interesima Zagreba, koji nikad nisu bili identični interesima bosanskohercegovačkih Hrvata.
Značajan dio bosanskohercegovačkih Hrvata, napose onih u zapadnoj Hercegovini, početkom devedesetih, nakon što je započeo rat u Hrvatskoj te se pripremao rat u BiH, odlučio je svoj suverenitet i centar odlučivanja prenijeti na službeni Zagreb i Franju Tuđmana te Tuđmanova ministra obrane Gojka Šuška, neslužbenog gubernatora tzv. Herceg-Bosne. Po nalogu Tuđmana je smijenjen predsjednik HDZ BiH Stjepan Kljujić, po nalogu Tuđmana je za predsjednika stranke oktroiran Mate Boban, po nalogu Tuđmana se glasalo na referendumu o neovisnosti BiH, po nalogu Tuđmana je prihvaćen Washingtonski sporazum, po nalogu Tuđmana je prihvaćen i Daytonski sporazum. Tuđman je postavljao i smjenjivao i šefove glavnog stožera HVO-a. I tako dalje.
Fikcija o svehrvatskim ciljevima
Tuđman je zapravo vodio politiku bosanskohercegovačkih Hrvata, ali ju je vodio tako da bi u svakom trenutku kada su u koliziji bili interesi RH (kako ih je on vidio, naravno) i interesi bosanskohercegovačkih Hrvata izabrao ono prvo. I takva je politika nastavljena i do danas. A interesi službenog Zagreba i bosanskohercegovačkih Hrvata su često u koliziji, što je potpuno logično jer nikada i nisu bili isti. Nemoguće je da jedna država i konstitutivni narod druge države imaju uvijek interese koji su poklapaju.
Jednostavnije rečeno, službeni Zagreb niti može niti hoće spasiti bosanskohercegovačke Hrvate od potlačene pozicije u Federaciji BiH i cijeloj BiH u koju ih je kroz godine gurnuo, a koju su njihovi lideri spremno prihvaćali u ime nekog višeg, svehrvatskog cilja. Za to ne postoji ni većinska podrška hrvatske javnosti te svaka vlast u Zagrebu može računati samo na političku štetu ako bi Hrvatsku dovela u nepovoljnu poziciju zbog bosanskohercegovačkih Hrvata.
Putovnice kao kompenzacija za žrtvovanje bosanskohercegovačkih Hrvata
Tuđman i HDZ su bosanskohercegovačke Hrvate iskorištavali za svoje ciljeve, primjerice da se obrani Dalmacija od napada JNA i da se stanovnicima napune ispražnjeni krajevi Hrvatske koje su nakon Oluje napustili Srbi. Bosanskohercegovački Hrvati su im bili i demografski rezervoar, a nagrada koju su dobili za to da igraju u korist Tuđmana i HDZ-a iz Hrvatske a ne vlastitu su putovnice koje su dobili. I to je manje više to.
HDZ će danas iz Zagreba tako poslati parsto milijuna kuna većinom u zapadnu Hercegovinu, otvorit će nekoliko u osnovi irelevantnih konzulata i dopisništva HRT-a, a sve da bosanskohercegovačke Hrvate kao fiktivnu dijasporu drži uz sebe na parlamentarnim izborima, da im 2-3 zastupnika dijaspore budu uvijek na raspolaganju u saboru. Više od toga se ne može očekivati, već je i taj novac prijeporan u hrvatskoj javnosti.
Hrvatska ne može pomoći Hrvatima u BiH jer ne može pomoći ni sebi
Premijer Andrej Plenković je komentirajući rezultate jučerašnjih izbora izjavio da Hrvatska vodi iznimno prijateljsku politiku prema BiH i da je najveći zagovornik ulaska BiH u Europsku uniju. No koja je konkretna korist za bosanskohercegovačke Hrvate od toga kada je Hrvatska jedna minorna članica EU-a s vrlo problematičnom reputacijom? Hrvatsku ništa ne košta da po briselskim hodnicima kroz usta svojih diplomata i eurozastupnika govori kako podržava ulazak BiH u EU jer za to ionako nikoga tamo nije briga. Rezultat te navodno velike podrške je jedna velika nula.
Hrvatska je preslaba pomoći sama sebi, kamoli nekome drugome. To se vidi i u rezultatima predsjednice RH Kolinda Grabar-Kitarović koja je tragikomično neuspješno lobirala kod Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana u vezi izmjena izbornog zakona u BiH, kojim bi se onemogućilo da Bošnjaci izaberu člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Matična država bosanskohercegovačkih Hrvata je BiH
Isto se pokazalo i nakon prošlogodišnje haške presude hercegovačkoj šestorci. Službeni je Zagreb malo prigovarao par dana, najavio svašta nešto, a od toga napravio skoro pa ništa. Kult Slobodana Praljka kao “heroja, a ne zločinca” rado je prepušten zapadnoj Hercegovini, da njime kompromitira opravdane zahtjeve o izmjenama izbornog zakona u Federaciji BiH i da se blamira u svjetskoj javnosti.
Oslanjanje bosanskohercegovačkih Hrvata na Zagreb strateški je promašaj hrvatskih lidera u BiH, na kojemu se i dalje nažalost inzistira. Lekcija iz svojevoljne podložnosti povjesničarskim fiksacijama, hirovima i interesima Franje Tuđmana nije naučena.
Rezultat toga je da su bosanskohercegovački Hrvati u svojoj domovini - a to je, da podsjetimo, BiH - u najgorem položaju u suvremenoj povijesti. Pitanje je mogu li se očiti trendovi nestanka bosanskohercegovačkih Hrvata sada uopće zaustaviti. Sigurno je da ne mogu sve dok se među njima ne inaugurira politika po kojoj im je “matična država” Bosna i Hercegovina, a ne Hrvatska i dok se ne prestane računati na to da će službeni Zagreb spasiti stvar. Neće, jer nikad i nije.
0 ( + )
*
U Berlinu su zaprepašteni ubojstvom i silovanjem bugarske novinarke
U Berlinu su zaprepašteni ubojstvom i silovanjem bugarske novinarke
R.I./Hina
Foto: FaH/EPA
NAKON izvješća o nekoliko napada na novinare njemačka je vlada u Berlinu pozvala na veću zaštitu slobode medija diljem svijeta.
"Sloboda tiska je osnovno građansko pravo i temeljna sloboda u svakom demokratskom društvu", rekao je u ponedjeljak glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u Berlinu.
Ta je izjava uslijedila nakon silovanja i ubojstva bugarske novinarke. "Zaprepastilo nas je brutalno ubojstvo novinarke Viktorije Marinove", kazao je glasnogovornik.
Tijelo 30-godišnje novinarke pronađeno je u parku na obali Dunava u bugarskom gradu Ruseu u subotu. Premlaćena je, silovana i zadavljena, navode lokalni mediji. Još uvijek nije poznat motiv ubojstva.
Taj slučaj se mora brzo i u potpunosti riješiti, rekao je on.
Zabrinutost i zbog nestanka saudijskog novinara
Berlin je također zabrinut zbog nestanka saudijskog novinara Jamala Khashoggija u Istanbulu. Glasnogovornik ministarstva izjavio je da neće nagađati što se dogodilo.
Khashoggi je nestao u utorak nakon što je ušao u saudijski konzulat u Istanbulu i ne zna se je li još uvijek živ.
Zabrinutost zbog njegova nestanka izrazila je u ponedjeljak i Francuska.
Turski dužnosnici potvrdili su u subotu da preliminarni rezultati istrage ukazuju na to da je Khashoggi ubijen u saudijskom konzulatu. Saudijska Arabija tu je informaciju odmah demantirala nazvavši je "neutemeljenom".
0 ( + )
*
Kod Korzike se sudarili brodovi, mrlja mazuta dulja od 20 kilometara
Kod Korzike se sudarili brodovi, mrlja mazuta duža od 20 kilometara
R.I./Hina
Foto: FaH/EPA
OPERACIJA čišćenja počela je u ponedjeljak ujutro blizu francuskog otoka Korzike, dvadeset četiri sata nakon sudara dvaju brodova nakon kojega je u more isteklo više desetaka prostornih metara mazuta.
Mrlja mazuta u ponedjeljak ujutro protezala se dvadesetak kilometara i raspršila se pod djelovanjem vjetra. Francuske vlasti procjenjuju da je isteklo od 40 do 200 prostornih metara mazuta. U operaciji sudjeluju francuski i talijanski brodovi.
Francuski ministar za ekološku tranziciju Francois de Rugy otputovao je na mjesto nesreće "kako bi utvrdio štetu i razgovarao s državnim službama o poduzetim mjerama radi sprječavanja širenja onečišćenja", doznaje se iz njegova okružja.
Operacija bi mogla potrajati danima
Operacija čišćenja mogla bi potrajati nekoliko dana.
Nesreća se dogodila u blizini parka prirode Cap Corse i Agriatea, najvećeg prirodnog parka kontinentalne Francuske, koji se prostire na 6830 četvornih kilometara.
U nedjelju ujutro oko 7:30 tuniški trajekt Ulysse koji je iz Genove plovio u Tunis sudario se s ciparskim kontejnerskim brodom CLS Virginijom koji je bio usidren oko 28 km sjeverozapadno od vrha Korzike. Potonjem je od udara puknuo trup zbog čega je počelo istjecati pogonsko gorivo.
Na teren su već u ponedjeljak ujutro stigla dva francuska i dva talijanska broda, a po jedan još treba stići iz svake zemlje. Cilj je što je više moguće spriječiti novo istjecanje goriva iz spremnika oštećenog teretnog broda i ukloniti gorivo koje je već isteklo.
"Mrlja (koja je u nedjelju navečer bila oko 4 km duga i 100 km široka) zbog vjetra se proširila i raspršila", udaljivši se od korzičke obale, rekao je za AFP glasnogovornik pomorske uprave.