Pad Islamske države: žene i djeca u kampovima, muškarci na ispitivanjima
Kanađanka o životu u Siriji: Uz Pringles i Twix, nismo imali dojam da smo u ratu
B.Ma.
Screenshot: CNN
LICA prekrivenog crnim velom na kojem se vide samo oči, Dura izgleda poput desetaka drugih žena, koje su živjele na području sada raspadajućeg kalifata ISIS-a, a sada se nalaze istoku Sirije i čekaju da budu identificirane i ispitane.
No ova žena nalazi se daleko, daleko od svog doma.
Svakog dana na prostranu ravnicu na istoku Sirije dolazi sve više i više ljudi koji bježe iz posljednje ISIS-ove enklave opkoljenog grada Baghouz Al-Fawqanija.
Novinar CNN-a razgovarao je s ljudima iz Kanade, Kazahstana, Iraka i Sirije dok nebom lete ratni avioni. Osim Dure i njene prijateljice iz Kanade, gotovo svi negiraju da imaju veze s ISIS-om. Svi tvrde da su uslijed čudnih okolnosti završili u ovom udaljenom kraju Sirije.
28-godišnja Dura Ahmed je iz Toronta u Kanadi. Kao i drugi, ovdje je stigla na kamionu Sirijskih demokratskih snaga koje podupire SAD.
Muž je nagovorio da dođe u Siriju
"Moj muž je prvi put došao ovdje 2012. godine. Dvije godine nagovarao me da dođem, ali ja sam govorila ‘ne, ne, ne želim ići’. Onda je na kraju rekao da moram doći”, ispričala je ova bivša studentica engleskog i studija Bliskog istoka kako je stigla u Siriju.
“Nisam znala ništa o ISIS-u ili bilo čemu. Rekao mi je da samo dođem i da vidim”, rekla je Ahmed. Na pitanje kako je moguće da je pohađala studije Bliskog istoka, a da nije znala za ISIS, odgovorila je: “Ustvari, nisam gledala vijesti. Nitko nije volio govoriti o tome. Stvarno nisam bila svjesna što se događa. Na kraju sam rekla, u redu, ako mi se ne svidi, vratit ću se”, rekla je.
“Tamo si, jedeš Pringles i Twix. Nemaš dojam da si u ratu”
Tako je otišla u Raqqu, svojevrsni glavni grad ISIS-a 2014. godine. Svidjelo joj se ono što je tamo vidjela. Rekla je da je Raqqa bila stabilan grad u kojem je život bio lagodan. “Tamo si, jedeš Pringles i Twix. Nemaš dojam da si u ratu”, dodala je.
Na pitanje je li čula za odrubljivanje glava ili masovna ubojstva, odgovorila je: “Ne. Nešto malo, nešto malo. Čula sam da su se dogodile neke egzekucije.”
"Jesi li čula o klanju Jezida, o porobljavanju jezidskih žena?”, pitao ju je novinar CNN-a.
"Kad sam došla ovdje, čula sam. Nisam vidjela”, rekla je i nervozno se osmjehnula.
“Držanje robova dio je šerijata. Ja vjerujem u šerijat gdje god je”, rekla je.
Novinar CNN-a ju je upitao i žali li što je došla u Siriju, je li razočarana Islamskom državom nakon godina stalnog seljenja zbog napredovanja koalicije koju su predvodile SAD i konačno smještanjem u “kalifat” koji je bio pod stalnim zračnim napadima.
"Ne. Imam djecu ovdje”, rekla je dok su pokraj nje stajala njena dva sina Mohammed i Mahmoud. Lice i odjeća prekrivala je prašina, nosevi su im curili. Mahmoud je bio bos.
34-godišnja grafička dizajnerica u Siriju otišla za mužem
Pokraj Dure i njenih sinova sjedila je 34-godišnja grafička dizajnerica iz Alberte. Nije željela kazati svoje ime, no opisala je detaljno svoj život u Siriji.
I ona je u Siriju došla zbog uvjeravanja muža. Rekao joj je da mora doći, da nema izbora kao žena muslimana, iako joj je, kako je rekla, to bilo jako teško.
“Morala sam”, rekla je i duboko uzdahnula.
“Ja nisam tip osobe koji prati vijesti. Bila sam grafička dizajnerica, radila sam od kuće i brinula se za djecu. Nikad me nije zanimalo što se događa u svijetu”, rekla je.
Kuhar, a ne borac - uobičajeni odgovor
Njen prvi muž bio je iz Bosne i napustio je Kanadu kako bi se pridružio ISIS-u kao kuhar, ne kao borac”, rekla je. To je uobičajeni odgovor supruga ISIS-ovaca. Kuhar ili ne, ubijen je u borbama.
Potom je dvije godine bila sama te se ponovo preudala, ovog puta za Kanađanina. I on je ubijen u borbama. Trudna je.
Tijekom oba braka živjela je u Raqqai brinući se o svoja dva sina. Nisu išli u školu.
“Bilo je preopasno i bilo je previše bombardiranja. Oni ne govore arapski stoga sam ih sama podučavala”, rekla je.
Sve izbjegle s područja bivšeg ISIS-a ispituju obavještajne službe
Svaku osobu koja dođe ispituju pripadnici obavještajnih službi te pripadnici Sirijskih demokratskih snaga. Sve odrasle muškarce i žene strankinje ispituje još američko, britansko i francusko osoblje.
Vojska SAD-a ispitala je Fattah Al-Khatib, čovjeka od nekih 50-ak godina, guste bijele brade, koji je živio u provinciji Idlib na zapadu Sirije. CNN-u je rekao kako je išao na Istok posjetiti “dragog prijatelja”. Kad su počele borbe, on i njegova obitelj bili su prisiljeno na povlačenje s borcima ISIS-a.
"Imate li vi ili itko iz vaše obitelji veze s ISIS-om”, pitao ga je novinar CNN-a.
“Ne”, odgovorio je i dodao da su ga upravo to pitali pripadnici američke obavještajne službe.
Među ISIS-ovim borcima mnogo Čečena
Na pitanje o tome kako je u Baghouz Al-Fawqaniju gdje ljudi žive u šatorima, a hrane i ostalih potrepština nema dovoljno, odgovorio je:
“Tamo je normalno. Ljudi su postavili štandove i prodaju ili razmjenjuju hranu i druga dobra. Ima ljudi iz svih dijelova svijeta. Ima ih mnogo iz Čečenije”, rekao je. Baghouz Al-Fawqani ni prije rata nije bio turističko odredište. A vođe SDF-a kažu kako je među ISIS-ovim borcima koji su ostali u gradu mnogo Čečena.
Na pitanje novinara nije li čudno što u Baghouz Al-Fawqaniju ima mnogo Čečena, odgovorio je da ne zna je li to sumnjivo ili ne.
Mladić u svojim dvadesetim godinama Abdul Rahman i njegova šira obitelji pretrpjeli su jedan od posljednjih zračnih napada na grad. S pokrivačem u krilu, zavojem preko glave ispod kojih su se vidjele zakrvavljene oči, sjedio je pokraj svoje mlađe sestre koja je imala opekline na licu.
“Bojim se, razumiješ li?"
Rahmanova kuća u Baghouz Al-Fawqaniju pogođena je prije nekoliko dana u ranim jutarnjim satima. Novinaru je rekao kako je tokom napada na kuću izgubio majku, brata, njegovu suprugu i sina, sestru, svoju suprugu i kćer, ujaka i njegovu ženu te dvoje djece.
Njegov otac 45-godišnji Salam slušao je. S povezom na lijevoj ruci i ožiljcima na licu te zavojima na vratu i bradi. Kazao je da mu je čeljust pukla u zračnom napadu.
“Bojim se, razumiješ li? Bojim se. Ostali su mi samo kći i sin”, rekao je drhtavim glasom te prekrio lice rukama i zaplakao.
Žene i djeca idu u kampove za raseljene, pripadnici boraca na dodatna ispitivanja
Sredinom poslijepodneva stigla su dva autobusa. Njima su žene i djeca prebačeni u već prenapučeni kamp za raseljene osobe udaljen pet sati koji se nalazi blizu grada Al-Houl. Muškarci za koje se vjeruje da su bili borci ISIS-a poslani su u odvojeni kamp gdje im slijedi daljnje ispitivanje. Riječ je o preko 800 boraca.
Kalifat će uskoro biti izbrisan
Pripadnici Islamske države koja je nekad sijala strah izgubili su sve. Njihov takozvani kalifat sveden je na malu točkicu na mapi i uskoro će biti izbrisan. Dok su živjeli pod pravilima Islamske sržave, propaganda ih je uvjeravala da će poraziti sve neprijatelje. Neki još vjeruju u to. No u autobusu je jasno da je kalifate na rubu smrti. To je kraj.
0 ( + )
*
Putinov prijatelj iz 90-ih: Ne vjerujte mu, on želi uništiti demokraciju
Putinov prijatelj iz 90-ih: Ne vjerujte mu, on želi uništiti demokraciju
S.M.
Foto: EPA
RUSKI predsjednik Vladimir Putin proslavio je Novu godinu tako što je američkog turista Paula Whelana dao uhapsiti kao špijuna. Whelan je u Moskvi bio na jednom vjenčanju, ali Putin je trebao taoca kako bi njime po potrebi mogao trgovati za Ruskinju s dobrim vezama u Kremlju, Mariju Butinu, koja je priznala krivnju da se s jednim ruskim dužnosnikom urotila kako bi ”uspostavila neslužbene komunikacijske veze s Amerikancima koji su utjecajni u američkoj politici”. Putin je zato ugrabio Whelana i još ga nije oslobodio, komentira Franz J. Sedelmayer za The New York Times.
Autor poznaje Putina od ranih 90-ih. Kao biznismen u St. Peterburgu, Sedelmayer je mnoge sate proveo s Volodjom, kako su Putina zvali u vrijeme dok je bio zamjenik gradonačelnika. Sjedio bi u Sedelmayerovom uredu na Kamenom otoku u delti Neve i razgovarao na gotovo savršenom njemačkom, uz pivo i bavarsku kuhinju. Sedelmayerovo povjerenje u Putina u to vrijeme temeljilo se na činjenici da se ponašao racionalno i doimao iskrenim u svom interesu za S. Peterburg.
Sedelmayer je ustrojio, opremio i obučio prvu KGB-ovu jedinicu za posebne namjene
Nije uzimao mito, ali je prikrivao one koji su to činili, poput njegovog šefa, gradonačelnika Anatolija Sobčaka i pokojnog predsjednika Borisa Jeljcina. Putin je potpisao registracijske dokumente za Sedelmayerovu zaštitarsku tvrtku. Često ga je savjetovao i pomogao mu razviti posao. A na Putinov je zahtjev Sedelmayer ustrojio, opremio i obučio prvu KGB-ovu jedinicu za posebne namjene u St. Peterburgu prema zapadnjačkim uzorima. Bilo je to uoči Igara dobre volje 1994. godine.
Sedelmayer je iz njihovog razgovora 1992. godine shvatio kako je Putin svjestan da je sovjetski socijalistički sustav, a ne Zapad, krivac za socijalnu i gospodarsku propast Sovjetskog Saveza. Kad su razgovarali o Sedelmayerovoj rodnoj Njemačkoj, Putin je dao naslutiti da prihvaća kako je ujedinjenje Njemačke neizbježno nakon pada Berlinskog zida. Tek nakon što je 2000. godine postao predsjednik počeo se sve više zabrinjavati zbog političkih i gospodarskih neuspjeha Rusije. Pritom se žalio zbog onoga što je nazivao nedostatkom poštovanja za Zapad, te okrenuo Rusiju prema unutra s ideologijom i religijom kao oruđima.
Za Sedelmayera se trenutak promjene dogodio 1996. godine, kada je njegovu tvrtku u koju je uložio više od milijun dolara jednostavno preoteo predsjednik Jeljcin. Vladimir je slegnuo ramenima i rekao kako ne može učiniti ništa da pomogne. Tada je Sedelmayer počeo promatrati metamorfozu iz nižeg birokrata u autoritarnog, četiri puta izabranog predsjednika Rusije. Ono što Amerikanci danas čitaju o Putinu nije ništa slično onom Putinu kojeg je Sedelmayer poznavao ili poznaje sada.
Putin poput Trumpa?
Putin kojeg Sedelmayer poznaje umnogome je sličan američkom predsjedniku Trumpu. Poput njega, Volodja donosi brze odluke, a ne nakon dugog razmatranja. Osvetoljubiv je i sitna duša. Zlopamtilo je i mrzi kad biti predmetom šale. Ne voli dugotrajne i komplicirane sastanke, a službeni dokumenti su mu naporni. Kao i Trump, Putin također reagira na događaje, umjesto da proaktivno razvija dugoročnu strategiju. No, različiti su kad je u pitanju sofisticiranost. Kao bivši časnik KGB-a, Putin dobro zna kako koristiti dezinformacije, laži i kompromitaciju da bi stvorio kaos na Zapadu ili kod kuće.
Prije nekoliko mjeseci Sedelmayer se preselio u Sjedinjene Američke Države i pokrenuo tvrtku kako bi pomogao drugima koji su ostali bez svog biznisa ili imovine. Dvadeset godina tužio se s Ruskom Federacijom, ne samo u Rusiji, pokušavao je preuzeti rusku imovinu u Švedskoj i Njemačkoj, te završio kao jedina stranka koja je ikad uspjela naplatiti odštetu od Ruske Federacije.
Taj dugi, dugi marš uvjerio je autora teksta da ni Putin, ni Rusija nisu njegovi prijatelji. Kao poput njega, zapadnjački vođe dali su svoje povjerenje Putinu. Međutim, nisu shvatili da su za njega uljudnost i prijateljstvo često znakovi slabosti. Putin više od svega želi biti ravnopravan ili superioran i pokušavat će uništiti sve s čime se ne može natjecati.
Pa ipak, živeći u Americi, Sedelmayer nije mogao ne primijetiti da su američki mediji suzdržani kad javnosti treba reći da Putinova Rusija nikad neće biti prijatelj demokracije. Putinova Rusija želi podijeliti i uništiti demokraciju. U tu svrhu, Volodja je upregnuo svoj kremaljski aparat, tajnovitu i uglavnom nepoznatu Upravu predsjednika Ruske Federacije (UDPRF).
UDPRF-ov crni fond iznosi milijarde rubalja. Njime se poslušnim kremaljskim aparatčicima dijele pogodnosti, ali i financiraju prikrivene akcije poput onih Trumpova dosjea koji je 2016. godine sastavio Christoper Steele. Sigurno je da će pod Putinovim vodstvom sve ruske obavještajne službe nastaviti prakticirati dezinformiranje, laganje i kompromitiranje protiv SAD-a. A osoblje glavne ruske obavještajne službe FSB-a i vojne obavještajne agencije GRU-a bit će upleteno u sve više napada i ubojstava ruskih disidenata i Putinovih protivnika koji žive na Zapadu. Putinu kakvog poznaje Sedelmayer, granice ne znače ništa.
Putin želio ubaciti svog čovjeka na mjesto šefa Interpola
Prije nekoliko mjeseci Putin je pokušao, srećom nije uspio, ubaciti svog čovjeka kao šefa Interpola, međunarodne policijske organizacije, vjerojatno kako bi je pretvorio u svoju osobnu ispostavu. Naravno da je to pokušao izvesti. Korupcija je u DNK-u Rusije, kao i u Putinovu.
Sedelmayer je po selidbi u SAD otkrio još nešto. Mnogi američki poznavatelji Kremlja ne razumiju da je Putin ovih dana uplašen. Njegove pobjede na izborima možda su sigurne, ali njegova budućnost nije. Zašto? Zato što Putin nema nikoga tko bi mu čuvao leđa. Gradonačelnik Sobčak i predsjednik Jeljcin su ga promicali zbog njegove osobne lojalnost, ali obojica su odavno mrtvi. Putin kakvog je autor nekad poznavao omogućio je svojim nadređenima da akumuliraju ogromno bogatstvo, a potom ih je štitio od kaznenog progona. Oko Sobčaka je stvorio zaštitni zid čak i kad je gradonačelnik milijune dolara spremio u Pariz. Kasnije, kao šef FSB-a u Jeljcinovu predsjedničkom mandatu, odbacio je istragu tadašnjeg državnog tužitelja Jurija Skuratova tako što je potvrdio autentičnost nejasne videosnimke čovjeka za kojeg se tvrdi da je Skuratov, u krevetu s dvije prostitutke. A u svojim prvim satima kao vršitelja dužnosti predsjednika Ruske Federacije 31. prosinca 1999. godine napisao je dekret kojim se Jeljcina i njegovu obitelj oslobađa od svih kaznenih prijava.
Međutim, u Putinovoj budućnosti neće biti takvih dekreta. Odavno se šuška da je Putin negdje sakrio ogromno bogatstvo. Ako je to istina, vjerojatno to bogatstvo skrivaju njegovi prijatelji, suradnici ili čak kriminalci koje je Putin učinio besramno bogatima.
Sedelmayerovo pitanje glasi – kad Putin napokon siđe s vlasti, hoće li mu ti besramno bogati prijatelji, suradnici i suučesnici vratiti te milijarde? Nekako, mislim da neće, smatra Sedelmayer, koje je živio u Rusiji i zna da dijeljenje nije ruski način poslovanja.
0 ( + )
*
Polarni medvjedi siju strah po ruskom otočju. Proglašeno izvanredno stanje
Polarni medvjedi siju strah po ruskom otočju. Proglašeno izvanredno stanje
HINA
Foto: 123rf
ZABAČENA ruska regija proglasila je izvanredno stanje zbog invazije desetaka polarnih medvjeda na naseljena mjesta, objavili su lokalni dužnosnici.
Vlasti na otočju Nova zemlja, domu nekoliko hiljada ljudi, kažu da je zabilježeno nekoliko slučajeva u kojima su medvjedi napali ljude i ušli u kuće i javne zgrade, piše BBC.
Polarne medvjede pogađa globalno zatopljenje i sve su više prisiljeni dolaziti na kopno u potrazi za hranom.
Rusija ih je proglasila ugroženom vrstom. Lov na medvjede je zabranjen, a državna agencija za zaštitu okoliša odbila je izdati dozvole da ih se ustrijeli.
Medvjedi se ne boje
Medvjedi se ne boje policijskih patrola i sirena kojima ih tjeraju, što znači da je potrebno poduzeti radikalnije mjere, kažu dužnosnici.
Ako ostale mjere ne urode plodom, jedini odgovor mogao bi biti kontrolirani odstrel, upozoravaju.
U glavnom otočnom mjestu Belušja Guba opažena su 52 medvjeda, a između šest i deset ondje ih stalno boravi.
"Na Novoj zemlji sam od 1983. Nikada nije bilo ovako masovne invazije polarnih medsjeda", rekao je lokalni načelnik Viganša Musin.
"Život je neizdrživ"
Njegov zamjenik kaže da je život stanovnika postao neizdrživ.
"Ljudi su uplašeni, boje se izaći iz kuća i obavljati svakodnevne poslove, roditelji ne žele slati djecu u školu i u vrtić", rekao je Aleksander Minajev.
Zbog otapanja arktičkog leda uslijed klimatskih promjena, polarni medvjedi mijenjaju svoje lovne navike i sve više vremena provode na kopnu tražeći hranu, što dovodi do potencijalog sukoba s ljudima, navodi BBC.
0 ( + )
*
Možda se ne čini tako, ali svijet je zaista sve bolje mjesto za život
Možda se ne čini tako, ali svijet je zaista sve bolje mjesto za život
S.M.
Foto: 123rf
POKOJNI švedski akademik, liječnik i profesor Hans Rosling zamijetio je svojedobno zabrinjavajući trend. Ne samo da mnogi ljudi u razvijenim zemljama nisu svjesni da svijet postaje sve bolje mjesto za život, nego zapravo misle da je stanje upravo obrnuto. Ništa čudno s obzirom na to da u medijskim izvještajima dominiraju katastrofe, teroristički napadi, ratovi i glad, piše Julius Probst za BBC.
Tko želi saznati činjenicu da se svakog dana širom svijeta otprilike 200.000 ljudi izdiže iznad granice siromaštva od dva dolara dnevno? Ili da dnevno više od 300.000 ljudi prvi put u životu dobije pristup električnoj energiji i pitkoj vodi? Ovakve vijesti iz zemalja u razvoju jednostavno nisu dovoljno uzbudljive da bi se našle u medijskom fokusu. Rosling je u svojoj knjizi ”Factfulness” obrazložio zašto je važno i loše vijesti staviti u određenu perspektivu.
Globalizam je, doduše, posljednjih desetljeća smanjio realnu vrijednost plaća srednjeg sloja u nekim razvijem zemljama, ali je istodobno pomogao da se milijuni ljudi uzdignu iznad globalne razine siromaštva, posebice u jugoistočnoj Aziji. Nedavni uspon populizma koji je proširio zapadnim zemljama dolaskom Trumpa, Brexitom, pobjedom populista u Mađarskoj i Italiji, od velike je važnosti za globalno blagostanje. Globalizacija je jedini način da se gospodarski prosperitet proširi na sve zemlje, a ne samo nekoliko odabranih.
Dok neki ljudi glorificiraju prošlost, jedna od temeljnih činjenica ekonomske povijesti ukazuje da je sve do nedavno veliki dio svjetski populacije živio u bijednim uvjetima. Sljedećih sedam točaka pokazuje kako je svijet postao bitno bolje mjesto za život nego što je bio do prije nekoliko desetljeća.
1. Životni vijek nastavlja rasti
Čak ni za vrijeme industrijske revolucije krajem 19. stoljeća prosječni očekivani životni vijek u europskim zemljama nije bio veći od 35 godina. To ne znači da je većina ljudi umirala u kasnim 30-ima ili 40-ima, nego da je visoka smrtnost kod djece statistički spuštala prosječan životni vijek. Žene koje su umirale pri porodu također su pridonosile tom trendu. Kao i neke bolesti, poput malih boginja ili kuge, koje su u međuvremenu posve iskorijenjene u razvijem zemljama. Danas je očekivani životni vijek u Europi veći od 80 godina.
2. Smrtnost djece nastavlja padati
Prije više od stoljeća, smrtnost djece do pete godine života bila je iznad 10 posto, čak i u visoko razvijenim zemljama poput Velike Britanije ili SAD-a. Zahvaljujući modernoj medicini, te boljoj zdravstvenoj skrbi, u bogatim je zemljama ovaj postotak danas gotovo na nuli. Osim toga, zemlje u razvoju poput Indije i Brazila danas imaju bitno manju stopu smrtnosti djece nego što su razvijene ekonomije imale dok su bile na otprilike istom stupnju razvoja.
3. Prirodni prirast pada
Iako su mnogi zabrinuti zbog eksplozije globalne populacije, činjenica je da stopa plodnosti pada širom svijeta. UN očekuje da će se stanovništvo svijeta zaustaviti na otprilike 11 milijardi do kraja ovog stoljeća. Mnoge zemlje u razvoju, kao što su Brazil, Indija i neke afričke nacije, već su zašle u razdoblje niske plodnosti. Ova tranzicija u razvijenim je zemljama počela u vrijeme industrijske revolucije i potrajala je gotovo 100 godina, dok su mnoge druge zemlje stigle u tu fazu za dva do tri desetljeća.
4. BPD ubrzano raste u razvijenim zemljama
Tehnološki lideri SAD i zapadna Europa u posljednjih su 150 godina rasli prosječno dva posto godišnje. To znači da se realan dohodak udvostručavao svakih 36 godina. Iako je bilo i dugoročnih padova, BDP ipak kontinuirano raste. Zemlje nižeg dohotka poput Kine i Indije posljednjih desetljeća rastu po većim stopama i ubrzano sustižu zapadnu konkurenciju. Desetpostotni rast BDP-a kroz duže vrijeme znači da se dohodak udvostručuje svakih sedam godina.
5. Globalna nejednakost dohotka se smanjuje
Dok su nejednakosti unutar zemalja već nestale kao rezultat globalizacije, globalna nejednakost također je u kontinuiranom padu već desetljećima. Za takav trend ponajprije su zaslužne Kine i Indija, u kojima se poboljšao životni standard stotina milijuna ljudi. Prvi put nakon industrijske revolucije može se reći da polovina globalne populacije pripada srednjoj klasi.
6. Sve više ljudi živi u demokraciji
Danas otprilike polovina globalne populacije živi u demokraciji. Među onima koji i dalje žive u autokraciji, 90 posto ih je u Kini. No, postoje razlozi na temelju kojih možemo vjerovati da će i tamo gospodarski razvoj naposljetku dovesti do demokratizacije.
7. Konflikti su u opadanju
Povijest čovječanstva je povijest sukoba. Od 1500. godine barem 50 posto vremena dvije najveće sile svijeta bile su u ratu. Prva polovica 20. stoljeća bila je posebice brutalna zbog dvaju svjetskih ratova, no uslijedilo je mirno razdoblje. Prvi put u povijesti u zapadnoj Europi rođene su tri generacije u mirnodopskom razdoblju, a međunarodne organizacije poput UN-a i Europske unije pridonijele su stabilnosti u svijetu.
0 ( + )
*
Trump odbija okriviti saudijskog princa za ubojstvo Khashoggija
Trump odbija okriviti saudijskog princa za ubojstvo Khashoggija
HINA
Foto: EPA
ADMINISTRACIJA američkog predsjednika Donalda Trumpa odbila je odgovoriti na zahtjev Kongresa da predoči izvješće u kojem bi se točno navelo tko je ubio saudijskog novinara Jamala Khashoggija, javlja danas BBC.
Vladin dužnosnik je rekao da se predsjednik drži svojih ovlasti, tj. da "ima diskrecijsko pravo odbiti djelovati na zahtjeve kongresnog odbora".
Demokratski senatori, međutim, tvrde da predsjednik time krši tzv. zakon Magnitsky koji nalaže da se na zahtjeve predsjednika senatskih odbora mora odgovoriti u roku od 120 dana, koji je istekao u petak.
Državni tajnik Mike Pompeo je pisao vođama u Senatu, navodeći koje su mjere poduzete protiv određenih pojedinaca, no u dokumentima se ne navodi tko je odgovoran za Khashoggijevu smrt.
Tijelo još nije pronađeno
SAD je uveo sankcije protiv 17 saudijskih dužnosnika, uključujući i Saud al-Qahtanija, bivšeg savjetnika prestolonasljednika koji je navodno sudjelovao u planiranju i likvidaciji novinara, donedavno desetljećima vrlo bliskog saudijskoj kraljevskoj obitelji.
Trump se suočava s kritikama senatora da je propustio izravno okriviti princa bin Salmana iako američki obavještajci smatraju da jedna takva operacija zahtjeva odobrenje samog princa.
Khashoggi je ubijen prošlog oktobara u saudijskom konzulatu u Turskoj. Njegovo je tijelo navodno raskomadano i nikada nije pronađeno.
0 ( + )
*
Novim Zelandom hara jedan od najvećih požara u povijesti te zemlje
Novim Zelandom hara jedan od najvećih požara u povijesti te zemlje
HINA
Foto: EPA
STANOVNICI Novog Zelanda pripravni su na evakuaciju dok se vatrogasci već peti dan bore da obuzdaju jedan od najvećih požara u povijesti zemlje.
Oko 5000 ljudi već je napustilo područje pored Nelsona na novozelandskome Južnom Otoku koji sada prekriva 2100 hektara u rasponu od 27 kilometara, objavila je policija.
Ugroženi životi i imovina
"Situacija je i dalje promjenjiva, ugroženi su životi, životinje i naša imovina", rekao je danas voditelj civilne zaštite u Nelsonu Roger Ball za medije.
Vatrogasce najviše zabrinjava jak vjetar koji puše do 50 kilometara na sat, koji se predviđa za danas.
"Trenutna razina opasnosti zbog požara najviša je u gotovo 20 godina", rekao je znanstvenik Grant Pearce, koji se bavi istraživanjem požara u Scion Rural Fire Research Group.
"Vrlo vruće, suho i hladno vrijeme zadnjih mjesec dana imalo je jak utjecaj pogotovo na isušivanje šumskog bilja koje je djelovalo poput goriva", dodao je Pearce.
Istražitelji vjeruju da je radnik koji je orao njivu u Pigeon Valleyju slučajno izazvao požar.
0 ( + )
*
VIDEO Maduro snimio govor Amerikancima, skoro nitko ga nije objavio
VIDEO Maduro snimio govor Amerikancima, skoro nitko ga nije objavio
R.I.
Screenshot: Facebook
JEDAN od dvojice ljudi koji se nazivaju predsjednicima Venezuele, dugogodišnji predsjednik te zemlje Nicolas Maduro snimio je govor usmjeren izravno građanima SAD-a.
U njemu Amerikance pokušava nagovoriti da zaustave Donalda Trumpa u namjeri da, kako je rekao, pokrene rat u Latinskoj Americi.
Video je objavljen prije nešto više od tjedan dana na Madurovom Facebooku, no gotovo ga nitko od američkih medija nije prenio.
Pogledajte video poruku koju je snimio Amerikancima.
JEDAN od dvojice ljudi koji se nazivaju predsjednicima Venezuele, dugogodišnji predsjednik te zemlje Nicolas Maduro snimio je govor usmjeren izravno građanima SAD-a.
U njemu Amerikance pokušava nagovoriti da zaustave Donalda Trumpa u namjeri da, kako je rekao, pokrene rat u Latinskoj Americi.
Video je objavljen prije nešto više od tjedan dana na Madurovom Facebooku, no gotovo ga nitko od američkih medija nije prenio.
Pogledajte video poruku koju je snimio Amerikancima.
Maduro Amerikancima: Vodi se medijski, komunikacijski i psihološki rat
"Ja sam Nicolas Maduro, ustavni predsjednik Venezuele. Želim poslati poruku narodu Sjedinjenih Američkih Država da vas upozorim na medijski, komunikacijski i psihološki rat koji je razvijen u međunarodnim medijima i posebno u Sjedinjenim Američkim Državama protiv Venezuele", započeo je svoje obraćanje Amerikancima Maduro.
Građanima SAD-a poručio je da ne vjeruju medijima.
"Ova kampanja je pripremljena da opravda državni udar u Venezueli koja je osmišljena, financiranja i aktivno podupirana od administracije Donalda Trumpa. Vodi se brutalna kampanja lažnih slika i montiranih videa. Ne vjerujte svemu što vidite i što kažu na televiziji ili u američkim novinama", kazao je.
"Sprema se gori Vijetnam nego što možete zamisliti"
Maduro od Amerikanaca traži da spriječe Trumpa te im je poslao poruku da se u suprotnome sprema "gori Vijetnam nego što mogu zamisliti":
"Govorim vam iz srca. Ne mogu izmisliti da Venezuela i Maduro imaju oružje za masivno uništenje na mogu intervenirati pa svakodnevno izmišljaju laži i lažne vijesti da opravdaju agresiju na našu zemlju. Apeliram na vašu savjest, apeliram na vašu solidarnost, apeliram da se probudite i prihvatite istinu. Ne dopustimo u Latinskoj Americi novi rat kakav je bio u Vijetnamu. Ako američka vlada namjerava intervenirati u Venezueli, imat će puno gori Vijetnam nego što možete zamisliti. Ne želimo nasilje. Ne dopustite ga", poručio je između ostalog Maduro.