AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je kako Sjedinjene Države vrlo ozbiljno gledaju na najnovije sjevernokorejsko lansiranje projektila te da iako Sjeverna Koreja želi nove pregovore s SAD-om, on smatra da za to još nije spremna.
"Gledamo na to vrlo ozbiljno. Manji su projektili i manjeg dometa", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
"Nitko nije sretan zbog toga, no dobro promatramo situaciju i vidjet ćemo nastavak", dodao je Trump.
Korejci ispalili projektile
Sjeverna Koreja ispalila je danas dva projektila kratkog dometa u drugom sličnom testiranju u tjedan dana i u potezu za koji se vjeruje da je prosvjed Kim Jong-una nakon što mu je Trump odbio obustaviti sankcije na prošlom propalom summitu u Vijetnamu u februaru.
"Odnos se nastavlja, znam da žele pregovarati, raspravljaju o pregovorima. No ne mislim da su spremni za pregovore", kazao je Trump.
Sjeverna Koreja povukla se iz pregovora s Washingtonom u februaru prilikom summita u Vijetnamu, a koji se raspao bez dogovora o denuklearizaciji i bez obustave sankcija.
SAD zaplijenio sjevernokorejski brod zbog kršenja sankcija
SAD je prvi puta zaplijenio sjevernokorejski teretni brod jer je ilegalno prevozio pošiljke ugljena, kršeći pritom američke sankcije i sankcije UN-a, objavilo je danas američko ministarstvo pravosuđa.
Brod Wise Honest je prvo u travnju 2018. presrela i zadržala Indonezija, no plovilo je sada u posjedu SAD-a i trenutno se približava američkim teritorijalnim vodama, dodaje ministarstvo.
Ministarstvo pojašnjava da je brod koristila korejska brodarska kompanija Songi Shipping Company koju optužuje da je na račune nesavjesnih američkih institucija uplaćivala dolarske iznose za kupovinu opreme, nadogradnju i servisiranje broda.
Radi se, objavilo je ministarstvo pravosuđa, o 750.000 američkih dolara uplaćenih na račune američkih financijskih institucija u vezi s isporukama ugljena Wise Honestom. Tim brodom od 17.000 tona dopremali su se i teški strojevi, a radi se o jednom od najvećih sjevernokorejskih brodova za rasuti teret.
0 ( + )
*
Procurio Trumpov "sporazum stoljeća": Osniva se Nova Palestina?
Procurio Trumpov "sporazum stoljeća": Osniva se Nova Palestina?
P.S
Foto: EPA
IZRAELSKI mediji objavili su prve detalje dugo iščekivanog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa, tzv. "sporazuma stoljeća", za mir između Izraela i Palestine.
SAD je najavio da će plan predstaviti nakon muslimanskog mjeseca ramazana, koji završava početkom lipnja, javlja Al Jazeera Balkans.
Kako pišu izraelske novine Izrael Danas, inače bliske izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, sporazum bi trebao biti potpisan između Izraela, Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) i Hamasa, koji upravlja Pojasom Gaze i koji je i posljednjih dana sudjelovao u teškim sukobima s Izraelom. Dok je Hamas ispalio stotine projektila na civilne mete u Izraelu, izraelska vojska je zauzvrat izvršila zračne udare na preko 250 meta u Gazi. U Izraelu je poginulo četvero civila, a u Gazi 21 civil i militant.
Prema ovom sporazumu bila bi osnovana samostalna palestinska država po imenu Nova Palestina koja bi obuhvaćala Pojas Gaze i Zapadnu obalu. Međutim država ne bi imala teritorij prema crti razgraničenja iz 1949. jer bi izraelski teritorij obuhvaćao i židovska naselja koja su u međuvremenu izgrađena na Zapadnoj obali.
Sporazum je u pripremi već dvije godine, a Palestinci su u međuvremenu prekinuli kontakte s Bijelom kućom jer je Trump priznao Jeruzalem za glavni grad Izraela i u njega premjestio veleposlanstvo svoje zemlje iz Tel Aviva. Priznanje je izazvalo masovne palestinske prosvjede koji su trajali mjesecima, a u kojima je ubijeno oko 180 protestanata koji su pokušali iz Gaze ući u Izrael.
Jeruzalem bi bio glavni grad Izraela i Nove Palestine
No Washington očito smatra da će Palestincima konačni sporazum ipak biti prihvatljiv, budući da bi prema njemu Jeruzalem bio glavni grad i Izraela i Nove Palestine. Arapski stanovnici tog grada bili bi građani Nove Palestine.
Status quo židovskih i muslimanskih svetih mjesta ostao bi na snazi, a Židovima ne bi bilo dozvoljeno kupovati arapske kuće i obratno. Jeruzalemu se ne bi pripajala dodatna područja, prenosi Al Jazeera Balkans.
Ipak, nijedna strana u mirovnim pregovorima zasad nije potvrdila objavljene detalje.
SAD, Europska unija i zaljevske monarhije financijski bi podržali primjenu ovog ambicioznog sporazuma koji bi trebao konačno dovesti do mira između Palestinaca i Izraelaca, nakon više od sedam desetljeća krvavih sukoba u koje su bile uključene i različite arapske zemlje, od Egipta do Sirije i Jordana.
Oni će osigurati budžet od 30 milijardi dolara u roku pet godina za nacionalne projekte u Palestini. Taj budžet bi uključivao i cijenu povezivanja židovskih naselja s Izraelom.
SAD bi platio 20 posto cijene takvih projekata, EU deset, a zemlje Perzijskog zaljeva preostali dio.
Hamas će se morati razoružati, a Nova Palestina neće imati vojsku
Nova Palestina neće moći formirati vojsku, ali će imati policiju, koja će biti samo lako naoružana. Nakon potpisivanja sporazuma Hamas će položiti sve oružje, uključujući i osobno, i predati ga egipatskim vlastima.
Članovi Hamasa, uključujući čelnike, nastavili bi primati plaće od država koje su se obavezale na podršku do formiranja vlade. Pojas Gaze bio bi konačno otvoren za promet robe i radnika u Izrael i Egipat, nakon desetogodišnje blokade od strane ovih dviju država.
Demokratski izbori održali bi se u roku godine dana, a na njima bi bila izabrana nova, jedinstvena vlada Nove Palestine, nakon što od 2007. Gazom upravlja jedna, a Zapadnom obalom druga vlada.
Godinu nakon izbora i osnivanja nove vlade postepeno bi se počeli oslobađati Palestinci iz izraelskih zatvora u roku od tri godine.
Između Izraela i Nove Palestine bio bi potpisan sporazum o zaštiti na osnovu kojeg bi Nova Palestina plaćala Izraelu da je brani od strane agresije.
Ako Palestina ili Izrael odbiju, SAD će im prekinuti financijsku pomoć
Autocesta koja povezuje Zapadnu obalu i Pojas Gaze prolazila bi preko izraelskog teritorija, ali bi bila podignuta 30 metara iznad tla. 50 posto izgradnje platit će Kina, a ostatak, odnosno po deset posto, Južna Koreja, Australija, Kanada, SAD i zemlje EU-a.
Dolina rijeke Jordan ostat će pod kontrolom Izraela, ali će Nova Palestina imati granične prijelaze u susjedni Jordan pod svojom kontrolom.
U slučaju da Hamas i PLO odbiju potpisati taj sporazum, SAD će prekinuti svaku financijsku podršku Palestincima i osigurati da im nijedna zemlja ne šalje novac. Ako PLO potpiše sporazum, a Hamas i Islamski džihad odbiju, čelnici te dvije organizacije bit će smatrani odgovornima.
U slučaju novog rata između Izraela i Gaze, SAD će podržati Izrael u ciljanom uništavanju tih organizacija.
Ako pak Izrael odbije potpisati sporazum, SAD će ukinuti financijsku podršku i toj zemlji, predviđa ovaj sporazum. Ta podrška trenutno iznosi 3,8 milijardi dolara godišnje.
0 ( + )
*
Na izborima u JAR-u vodi stranka koja je na vlasti već 25 godina
Na izborima u JAR-u vodi stranka koja je na vlasti već 25 godina
HINA
Foto: EPA
AFRIČKI nacionalni kongres (ANC), na vlasti od 1994., primakao se danas uvjerljivoj pobjedi na parlamentarnim izborima u Južnoafričkoj Republici, prvom velikom političkom testu za predsjednika Cyrila Ramaphosu.
Nakon što je prebrojano više od trećine listića (35,9 posto) iz oko 23.000 biračkih ureda u zemlji, ANC ima 55,90 posto glasova i vjerojatno će ponovno osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu.
Međutim, ako takvi rezultati na kraju budu potvrđeni, bit će to oštar pad za povijesnu stranku Nelsona Mandele, koja je dobila 62,15 posto glasova na parlamentarnim izborima prije pet godina.
Druga najjača stranka ima 25 posto glasova
Glavna oporbena stranka Demokratski savez (DA) je na drugom mjestu s 24,75 posto glasova, uvjerljivo ispred radikalno lijevih Boraca za gospodarsku slobodu (EFF) s 8,90 posto glasova.
Ako pobijedi ANC, tada će gotovo sigurno ponovno biti izabran i Cyril Ramaphosa, koji bi trebao prisegnuti u parlamentu 25. svibnja. Predsjednik države u JAR-u se bira u parlamentu.
0 ( + )
*
Tajvan gradi brodogradilište, proizvodit će podmornice
Tajvan gradi brodogradilište, proizvodit će podmornice
HINA
Ilustracija: EPA
TAJVANSKA predsjednica Tsai Ing-wen položila je danas kamen temeljac za prvo brodogradilište u toj zemlji u kojem će se proizvoditi podmornice radi jačanja vojne autonomije otoka.
Tsai je 2017. godine najavila program razvoja podmornica na Tajvanu, ali je taj potez naišao na kritike Kine, kao i oporbenih stranaka na samom Tajvanu, koje ga smatraju previše skupim.
Trebalo bi biti izgrađeno do kraja sljedeće godine
"Suočili smo se s oštrom kritikom. Danas smo ipak dokazali da Tajvan može realizirati taj projekt", kazala je tajvanska predsjednica na svečanom obilježavanju početka gradnje brodogradilišta u Kaohsiungu.
Brodogradilište bi trebalo biti dovršeno do kraja 2020. godine. Tajvan planira proizvesti osam dizelskih podmornica, a prva bi trebala biti spremna za upotrebu 2024. godine.
Program zajednički provode vojna mornarica, Nacionalni institut za znanost i tehnologiju Chung-Shan te brodograđevna tvrtka CSBC Corporation Taiwan.
Prema riječima predsjednice, Tajvan trenutačno ima četiri podmornice - dvije američke proizvodnje, stare 70 godina, i dvije nizozemske, stare 30 godina. Zbog pritiska Kine, u inozemstvu ih nisu mogli nabaviti više.
Kinezi im prijete
Tajvan je suočen sa sve većom vojnom prijetnjom iz Kine i Tsai je oživljavanje domaće vojne industrije proglasila prioritetom svog predsjedničkog mandata.
U ponedjeljak je tajvanska predsjednica primila izaslanstvo američko-tajvanskog poslovnog vijeća u sektoru vojne industrije, izrazivši nadu da će pomoći u povezivanju otočnih proizvođača oružja s globalnim tržištem.
Tajvan vlastitu vladu ima od 1949. godine, kada su kineski nacionalisti potražili utočište na otoku nakon poraza u građanskom ratu protiv komunista. Peking ga smatra dijelom svog teritorija.
0 ( + )
*
Argentinski zastupnik upucan pred Kongresom, njegov pomoćnik ubijen
Argentinski zastupnik upucan pred Kongresom, njegov pomoćnik ubijen
P.S
Foto: Domagoj Cingula
ARGENTINSKI nacionalni kongresnik ustrijeljen je jutros ispred zgrade argentinskog Kongresa, a dužnosnik provincije La Rioja koji je bio s njim u društvu je ubijen.
Dvojica nepoznatih počinitelja ustrijelili su kongresnika Radikalne stranke Hectora Olivaresa iz automobila, izjavila je argentinska policija, a prenosi Buenos Aires Times.
Njegov suradnik Marcelo Yadon, inače dužnosnik provincijskog ministarstva prometa, također je ustrijeljen.
Obojica su vozilom hitne pomoći prebačeni u bolnicu Ramos Mejia, no Yadon je podlegao ozljedama na putu do bolnice. Olivares je operiran, a njegovo stanje je zasad nepoznato, rekao je šef hitne pomoći Alberto Crescenti medijima.
Prema policijskom izvještaju, Olivares je ustrijeljen u nogu, a Yadon u trbuh. Policija ne vjeruje da je riječ o pokušaju oružane pljačke, budući da su se atentatori odmah odvezli s mjesta ubojstva.
Znakovito je da je Olivares u srijedu sudjelovao u parlamentarnoj raspravi o zakonu kojim bi se ograničio kriminal nogometnih huligana. Argentinske vlasti zasad ipak nisu utvrdile poveznicu između pokušaja atentata i rasprave u kojoj je sudjelovao.
IZ ŠVEDSKE su danas rekli kako će produljiti privremene granične kontrole do studenog, navodeći sigurnosne potrebe i nedostatak kontrole na europskim vanjskim granicama kao razlog.
"Postoji ozbiljna prijetnja javnom redu i švedskoj unutarnjoj sigurnosti", rekla je u izjavi vlada nakon tjedne sjednice.
Švedska je mjere uvela u studenom 2015., tokom koje su zabilježili rekordne 163 hiljade zahtjeva za azilom, navodeći kao razlog resurse i kapacitete u prihvatnim centrima i lokalnim samoupravama.
Od tada su mjere produljili nekoliko puta.
Iz Švedske su poručili kako je produljenje od šest mjeseci jednako sličnim potezima nordijskih susjeda Danske i Norveške.
Kao i Švedska, dio su šengenskog prostora, koji omogućava ljudima slobodno kretanje bez potrebe za putovnicama i graničnim kontrolama.
0 ( + )
*
U Njemačkoj ima sve više čečenskih mafijaša
U Njemačkoj ima sve više čečenskih mafijaša
HINA
Ilustracija: EPA
NJEMAČKI ured za borbu protiv kriminala (BKA) upozorio je na pojačane aktivnosti pripadnika organiziranih kriminalnih bandi iz Čečenije koje, između ostalog, uključuju i špijuniranje Interventnih jedinica njemačke policije (SEK), piše danas Spiegel Online pozivajući se na interne spise BKA.
Prema internim informacijama koje prenosi Spiegel Online, pripadnici čečenskih bandi infiltrirali su se u zaštitarske tvrtke, od kojih su neke zadužene za čuvanje objekata SEK-a. Pritom postoji opasnost da strukture organiziranog kriminala iz Sjevernog Kavkaza steknu uvid u metode rada SEK-a i ostalih specijalnih postrojbi policije.
Izuzetno su brutalni
U izvješću se također govori i o sve intenzivnijoj aktivnosti čečenskih bandi u Njemačkoj koje karakterizira "izuzetna brutalnost" u borbi za prevlast na području trgovine drogom.
Godine 2016. usred Berlina je izvršen atentat auto-bombom na jednog pripadnika konkurentskog kriminalnog klana iza čega, prema navodima istražitelja, stoji čečenska mafija.
"I dok je pozornost javnosti usredotočena na kriminalne aktivnosti klanova arapskog porijekla, čečenska mafija je u pozadini neometano širila svoje djelatnosti", stoji u izvješću.
Zabrinjavajuća je i povezanost kriminalno organiziranih klanova s islamističkom scenom u Njemačkoj. Točan broj Čečena u Njemačkoj teško je utvrditi s obzirom na to da su oni registrirani kao državljani Ruske Federacije.