Katar poziva na smirivanje napetosti između SAD-a i Irana
Katar poziva na smirivanje napetosti između SAD-a i Irana
HINA
Foto: 123rf
KATAR i druge zemlje razgovarali su s Iranom i Sjedinjenim Državama o smirivanju situacije, izjavio je katarski ministar vanjskih poslova šeik Mohamed bin Abdulrahman al-Tani i pozvao je dvije strane da se sastanu i nađu kompromis.
"Vjerujemo da bi u jednom trenutku trebalo doći do sastanka - ne može zauvijek biti ovako", rekao je on novinarima u Londonu. "Budući da ne žele daljnju eskalaciju, trebali bi smisliti ideje koje će otvoriti vrata."
Šeik Mohamed rekao je da nekoliko zemalja, među kojima su Katar, Oman, Irak i Japan, poziva dvije strane na smirivanje napetosti.
"Sve su te zemlje zabrinute do čega bi mogla dovesti eskalacija", kazao je.
"Pokušavamo premostiti jaz i uspostaviti konverzaciju između dviju strana jer eskalacija neće koristiti nikome u regiji", istaknuo je.
Iran i SAD ušli su u još snažniju konfrontaciju proteklog mjeseca, godinu dana nakon što se Washington povukao iz dogovora između Irana i globalnih sila da se obuzda nuklearni program Teherana u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija.
Napetosti su porasle nakon što je Washington ponovno uveo ekonomske sankcije Teheranu i poslao snage na Bliski istok kao odgovor na mogući napad Irana.
0 ( + )
*
UN: Bez spasilačkih brodova za migrante Mediteran će postati krvavo more
UN: Bez spasilačkih brodova za migrante Mediteran će postati krvavo more
R.I.
Foto: FAH
RIZIK od brodoloma i pogiblje na moru za migrante i izbjeglice koji putuju Mediteranom na europsku obalu veći je nego ikada zbog nedostatka spasilačkih brodova i konflikta u Libiji, odnosno povećanja broja odlazaka, upozorio je UN.
"Mediteran će postati more krvi"
Glasnogovornica UNHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice, Carlotta Sami izjavila je da će, ako uskoro ne poduzmemo nešto, Mediteran postati more krvi, piše The Guardian.
Naime, zbog povoljnih vremenskim prilika na moru hiljade ljudi se spremaju napustiti Libiju gdje se trenutno vodi rat, a poplave uzrokovane obilnim kišama otežavaju življenje. No budući da nema spasilačkih brodova, može se pretpostaviti da će se broj brodoloma dramatično povećati.
Ove godine povećao se broj ljudi koji umiru na moru
Tijekom posljednjih dana oko 700 ljudi napustilo je Libiju, od čega je samo 5 posto presrela libijska obalna straža i poslala natrag u detencijske centre. 40 posto ljudi došlo je u Maltu, a 11 posto u Italiju. No što se dogodilo ostalima, ostaje nepoznato.
Iako je prošle godine pao ukupan broj smrtnih slučajeva, ove godine se povećao postotak onih koji umiru na putu iz Libije u Europu.
Prema podacima UNHCR-a i IMO-a (Međunarodne organizacije za izbjeglice), od početka 2019. godine 1.940 ljudi došlo je u Italiju iz sjeverne Afrike, a skoro 350 poginulo ih je na putu.
Studija koju je napravio talijanski think-thank Institut za međunarodne političke studije (ISPI) pokazala je da je jedna osoba od njih osam koji pokušavaju prijeći na obale Europe iz Libije umrla u razdoblju od siječnja do travnja ove godine.
Tko će spasiti migrante na moru u nevolji?
"Svjedočimo porastu broja odlazaka. Očigledno je da migranti ne odlučuju o tome kako i kamo da odu. Krijumčari odlučuju umjesto njih. Njih uopće ne zanima hoće li oni doći živi ili če umrijeti. Posljednjih dana sve veći broj brodova polazi. Tko će ih spasiti ako dožive brodolom?” pita se Sami.
Antiimigracijske politike koje su uvele Italija i Malta dovele su do smanjenja spasilačkih misija. Koalicija koju vodi ekstremni desničar Matteo Salvini u Italiji opisala je spasilačke brodove udruga kao "taksije na moru” i optužila ih da posluju s krijumčarima. Nakon izborne kampanje u kojoj se Salvini, danas ministar unutrašnjih poslova, zalagao za usvajanje novih ograničavajućih politika za migrante jedan od prvih poteza koje je napravio stupivši na vlast bilo je zatvaranje talijanskih luka za spasilačke brodove.
Od deset spasilačkih brodova na Mediteranu danas je aktivan samo jedan
S vremenom su se udruge koje su se bavile spašavanjem migranata na moru morale povući zbog kriminalizacije koju su im nametnule različite vlasti i istraga koje su protiv njih pokrenute.
Od deset spasilačkih brodova, koliko ih je bilo aktivno na Mediteranu, ostao je tek jedan koji vodi njemačka organizacija SeaWatch.
Prije tri tjedna brod SeaWatcha je zaplijenjen zbog prevoženja 47 osoba te je od tada usidren u Licatu na Siciliji, no za nekoliko dana krenut će prema Libiji.
"Situacija je alarmantna"
Glasnogovornica SeaWatcha u Italiji Giorgia Linardi je rekla da su njihovi avioni uočili 20 čamaca kako prevoze migrante od 10 svibnja.
"Situacija je alarmantna. Uočili smo čamce koji su satima i po cijele noći čekali da budu spašeni. To su nepodnošljivi uvjeti. Apsurdno je da u najmilitantnijem i najprometnijem morskom području na svijetu nema pomoći”, rekla je Linardi.
Oko 85 ljudi dnevno pokušava prijeći Mediteran
Spasilački brodovi udruga godinama su bili optuživani da predstavljaju "pull factor” za migrante i izbjeglice u njihovom pokušaju prelaska, no statistike ISPI-ja pokazuju drugačije.
Tijekom ove godine bez spasilačkih brodova na moru oko 85 ljudi dnevno pokušalo je prijeći Mediteran s ciljem da se domognu Europe. Dok su spasilački brodovi bili na moru, taj broj je iznosio oko 76.
Prema podacima UNHCR-a, u Libiji se nalazi oko 60.000 tražitelja azila. Tijekom protekla dva mjeseca 90.500 građana Libije raseljeno je zbog konflikta u Tripoliju i oko njega. Spasilačke grupe izvještavaju o hiljadama tražitelja azila koji su zatvoreni u detencijskim centrima i podvrgnuti zlostavljanju i mučenju.
0 ( + )
*
Četvero ubijenih i deseci uhićenih u Sudanu
Četvero ubijenih i deseci uhapšenih u Sudanu
HINA
Foto: Hina/ EPA
ČETIRI su osobe ubijene, a deseci pristaša sudanske oporbe uhićeni su danas, prvog dana nacionalnog pokreta "građanskog neposluha" koji organiziraju oporbene skupine tražeći civilnu vladu nakon što je u travnju svrgnut predsjednik Omar al-Bašir, a zemljom upravlja vojno vijeće.
Dvije od četiri osobe ubijene su mecima u Khartumu i susjednom gradu Omdurmanu, a dvije su osobe "pretučene i izbodene" te su umrle u bolnici u Omdurmanu, objavili su medicinski izvori.
Oni su žrtve "prijelaznog vojnog vijeća" i njegovih "milicija", objavio je liječnički odbor, a prenosi agencija France Presse.
Od početka mjeseca ubijeno preko sto ljudi
Ukupno je od početka represije 3. lipnja ubijeno 118 osoba, navodi liječnički odbor.
Oporbene skupine počele su opći štrajk pošto su dvojica njihovih vođa uhapšena i nekoliko sati nakon sastanka s etiopskim premijerom Abiyom Ahmedom, kažu iz Snaga za slobodu i promjene (FFC), krovne oporbene skupine.
Etiopski premijer posjetio je Sudan kako bi pokušao umiriti krizu. Razgovarao je s tranzicijskim vojnim vijećem i članovima FFC-a nakon što su snage sigurnosti protekloga tjedna ubile desetke mirnih protestanata.
Nedugo nakon razgovora snage sigurnosti uhapsile su Ismaila Jallaba, glavnog tajnika Sudanskog pokreta za oslobođenje naroda - Sjever, te njihova glasnogovornika Mubaraka Ardola koji je sudjelovao u razgovorima, prema FFC-u.
Snage sigurnosti uhapsile su u nedjelju djelatnike aerodroma i zaposlenike sudanske centralne banke, kazalo je za dpa nekoliko njihovih kolega.
Predsjednik uhapšen u travnju
Sudanska državna televizija je u nedjelju objavila da je smijenjen Mohamed Abdallah, glavni zapovjednik snaga RSF-a za koje svjedoci tvrde da su sudjelovale u napadu na prosvjednike prošli tjedan. U tom napadu je, prema podacima oporbenih liječnika, umrlo 117 ljudi, no vlada tu brojku procjenjuje na 61.
Dugogodišnji predsjednik Omar al-Bašir svrgnut je i uhapšen u travnju nakon višemjesečnih uličnih prosvjeda zbog teške gospodarske situacije u zemlji te je vlast preuzelo vojno vijeće koje je obećalo upravljati zemljom u tranzicijskom razdoblju i pripremiti je za civilnu upravu.
No prosvjedi su nastavljeni jer mladi ljudi inzistiraju na civilnoj vlasti i optužuje vojsku da je dio starog diktatorskog režima.
0 ( + )
*
Moralna policija u Teheranu zatvorila 547 kafića zbog ilegalne glazbe i razvrata
Moralna policija u Teheranu zatvorila 547 kafića zbog ilegalne glazbe i razvrata
R.I.
Screenshot: cookingcatdn
IRANSKA moralna policija zatvorila je 547 restorana i kafića u Teheranu te je uhapsila 11 osoba jer se nisu pridržavali "islamskih principa”, javlja Al Jazeera.
Ugostiteljski objekti zatvoreni zbog ilegalne glazbe
Novinska agencija Fars piše kako je operacija trajala posljednjih desetak dana, a kafići i restorani su zatvoreni jer su "puštali ilegalnu glazbu” ili "zbog nekonvencionalnog oglašavanja na internetu".
"Pridržavanje islamskih principa jedna je od glavnih misija i odgovornosti policije”, rekao je šef teheranske policije Hossein Rahinmi.
Vlast pozvala građane da prijavljuju "nemoralno ponašanje"
Uz to, ove subote čelni čovjek teheranskog suda zadužen za "kulturalne zločine i društvenu i moralnu korupciju” Mohammad Mehdi Hajmohammad pozvao je građane da SMS-om na poseban broj dojave sve informacije koje posjeduju o onima koji se "nemoralno ponašaju".
"Ljudi žele prijaviti one koji narušavaju norme, ali ne znaju kako”, rekao je Mohammad Mehdi Hajmohammad za Mizan Online objašnjavajući zašto je uvedena nova linija za prijave.
Građani tako mogu prijaviti žene koje skidaju hidžab tokom vožnje, one koji održavaju plesne zabave za muškarce i žene zajedno ili objavljuju nemoralni sadržaj na Instagramu, objasnio je Mohammad Mehdi Hajmohammad.
11 uhapšenih zbog "remećenja javne sigurnosti"
Novinska agencija Tasnim objavila je kako je policija rekla da su uhapšene osobe privedene zbog "remećenja javne sigurnosti”.
Prema strogim islamskim zakonima, žene u javnosti mogu pokazati samo svoje lice, ruke i stopala te se moraju odijevati u neupadljivim bojama. Osim toga, alkohol je u potpunosti zabranjen. Kako bi uspješno proveli svoje rigorozne propise, vlast u Iranu 2012. godine naredila je da se u ugostiteljskim objektima instaliraju sigurnosne kamera za nadzor gostiju.
Uz to, početkom 2018. godine iranska policija provela je akciju protiv žena koje nisu nosile pokrivala na glavi te je uhapsila 29 osoba. Obaveza nošenja marame ili hidžaba u Iranu se provodi od 1979. godine, odnosno iranske revolucije, kad je na vlast došao ajatolah Homeini.
0 ( + )
*
Američki veleposlanik kaže da Izrael ima pravo pripojiti dio Zapadne obale
Američki veleposlanik kaže da Izrael ima pravo pripojiti dio Zapadne obale
Ilustracija: EPA
PALESTINSKI dužnosnici "najstrože su osudili" izjavu američkog veleposlanika u Izraelu koji je rekao da ta država ima pravo svom teritoriju pripojiti dio okupirane Zapadne obale.
Izjava veleposlanika Davida Friedmana pokazuje koliko je američka vlada čvrsto na strani Izraela, priopćilo je palestinsko ministarstvo vanjskih poslova.
Dodaje se kako ministarstvo razmišlja o podizanju žalbe protiv Friedmana na Međunarodnom kaznenom sudu.
"U stanovitim okolnostima (...) mislim da Izrael ima pravo zadržati dio, ali ne čitavu Zapadnu obalu", palestinski teritorij koji je Izrael okupirao prije više od 50 godina, rekao je američki veleposlanik u Izraelu David Friedman u razgovoru koji je u subotu objavio američki dnevni list New York Times.
Njegova izjava mogla bi dodatno pojačati protivljenje Palestinaca američkom mirovnom planu koji Washington još ne otkriva.
Palestinci su odbili taj mirovni plan i prije nego što su se s njim upoznali jer je administracija Donalda Trumpa uvelike izgubila ugled u njihovim očima zbog mjera koje su ocijenili neprijateljskim prema njima i apsolutno proizraelskim, kao što je premještaj američkog veleposlanstva u Jeruzalem u svibnju 2018. godine, prenosi agencija France Presse.
Traži se smjena
Friedmannovu izjavu osudila je i izraelska protukolonizacijska nevladina organizacija "Mir odmah", ocijenivši da Trump treba opozvati Friedmana ako želi da njegovi mirovni napori budu vjerodostojni.
"Američki predsjednik treba narediti Friedmanu da još večeras spakira kovčege ako želi biti častan posrednik", ocijenila je nevladina organizacija u priopćenju objavljenom na Twitteru.
"S prijateljima kao što je američki veleposlanik David Friedman kome trebaju neprijatelji?" upitao se "Mir odmah".
Izraelska kolonizacija okupirane Zapadne obale i anektiranog istočnog Jeruzalema, nezakonita po međunarodnom pravu, provodila se u vrijeme svih izraelskih vlada od 1967.
Ondje živi više od 600.000 izraelskih doseljenika koji nerijetko ulaze u sukob s gotovo 3 milijuna Palestinaca.
0 ( + )
*
Prosječan čovjek godišnje konzumira oko 50.000 mikroplastičnih čestica
Prosječan čovjek godišnje konzumira oko 50.000 mikroplastičnih čestica
HINA
Ilustracija: EPA
PROSJEČNA osoba godišnje konzumira najmanje 50.000 mikroplastičnih čestica, a još toliko ih udahne, rezultati su prve studije o unosu plastičnog otpada u ljudski organizam, piše Guardian.
Stvaran bi broj mogao biti višestruko veći, s obzirom na to da je analiza kontaminacije plastikom provedena na manjem broju prehrambenih namirnica i pića, a znanstvenici ističu da konzumiranje vode iz plastičnih boca znatno povećava količinu unesenih čestica.
Pojam unosa mikroplastike u organizam i njezin utjecaj na zdravlje nisu nepoznati, no znanstvenici pretpostavljaju da ona ispušta toksične tvari. Neki dijelovi su toliko sitni da prodiru u ljudsko tkivo i ondje mogu izazvati razne imunosne reakcije.
Mikroplastika je svugdje
Zagađenje mikroplastikom nastaje uglavnom kao posljedica raspadanja plastičnog otpada i prošireno je diljem planeta. Istraživači je pronalaze posvuda - u zraku, tlu, rijekama i najdubljim dijelovima oceana. Čestice mikroplastike otkrivene su u vodi pakiranoj u plastičnim bocama, ali i u vodi iz gradskog vodovoda, u plodovima mora, pa i pivu. U oktobaru su prvi put pronađene u uzorcima ljudske stolice, što je dokaz da ih ljudi konzumiraju u hrani i tekućini.
U sklopu novog istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Environmental Science and Technology, prikupljeni su podaci iz 26 ranije provedenih studija koje su mjerile količinu mikroplastičnih čestica u ribama, školjkama, šećeru, soli, pivu, vodi te u zraku u gradovima.
Znanstvenici su potom iskoristili smjernice američke vlade koje se odnose na prehranu da bi izračunali koliko će čestica ljudi konzumirati u godinu dana. Procijenili su da odrasli godišnje pojedu oko 50.000 mikroplastičnih čestica, a djeca oko 40.000.
"Možda ih u organizam unosite i stotine hiljada"
No brojne vrste hrane i pića nisu testirane, što znači da je studijom procijenjeno samo 15 posto od ukupnog unosa kalorija. “Ne znamo puno. Moramo popuniti brojne praznine koje postoje u podacima", kaže Kieran Cox s kanadskog Sveučilišta Victoria, koji je vodio istraživanje.
Ostale namirnice, kao što su kruh, prerađeni proizvodi, meso, mliječni proizvodi i povrće, mogu sadržavati jednako toliko plastike, ističe Cox te dodaje kako je "vrlo vjerojatno da će se i ondje pronaći velike količine plastičnih čestica".
"Možda ih u organizam unosite i stotine hiljada", kazao je.
Mikroplastika u vodi
Neki od najpouzdanijih podataka kojima raspolažu znanstvenici odnose se na vodu. Voda u plastičnim bocama u prosjeku sadrži 22 puta više mikroplastike od vode iz gradskog vodovoda. Osoba koja je pila samo vodu iz plastičnih boca u organizam je godišnje samo odatle unijela 130.000 čestica u usporedbi s 4000 iz vode iz gradskog vodovoda, kažu znanstvenici.
Dodaju kako ne znaju točno što se događa kad se mikroplastika udahne, ali nova studija upućuje na to da se "većina čestica koje udahnemo proguta”. Dakle, ne iskašljemo je niti je izbacimo iz organizma kihanjem.
Cox je pojasnio da djelovanje mikroplastike na ljudsko zdravlje još nije poznato, no progutane čestice predstavljaju "visok rizik kada je posrijedi količina unesene mikroplastike, što bi nam trebalo biti upozorenje".
Sve više dokaza o opasnostima
Znanstveni savjetnici Europske komisije u aprilskom su izvješću napisali: "Sve više znanstvenih dokaza o opasnostima od nekontroliranog zagađenja mikroplastikom u kombinaciji s njezinom nerazgradivošću upućuje na to da moramo poduzeti razumne mjere kako bi se spriječilo ispuštanje i širenje mikroplastike" u prirodu.
Cox kaže da je istraživanje utjecalo na promjenu njegova ponašanja. "Definitivno 'bježim' od plastične ambalaže i nastojim izbjeći konzumiranje vode iz plastičnih boca što je češće moguće", rekao je.
"Uklanjanje plastike za jednokratnu upotrebu iz života svakog pojedinca i potpora tvrtkama koje iz upotrebe izbacuju plastičnu ambalažu imat će priličan utjecaj jer činjenice su jednostavne. Proizvodimo previše plastike i ona završava u ekosustavima, a i mi smo njihov sastavni dio", zaključio je.
0 ( + )
*
Preko milijun ljudi prosvjedovalo u Hong Kongu. Pogledajte slike
Preko milijun ljudi prosvjedovalo u Hong Kongu. Pogledajte slike
R.I., Hina
Foto: Hina/EPA
VIŠE od milijun ljudi prosvjedovalo je na ulicama Hong Konga protiv kontroverznog zakona o izručenju koji bi omogućio da se osumnjičene osobe pošalju u Kinu kako bi im se ondje sudilo.
"Ovdje se danas okupilo oko 1,03 milijuna ljudi", rekao je jedan od organizatora prosvjeda okupljenima ispred zgrade parlamenta koji su podatak pozdravili velikim pljeskom.
Više od sedam sati prosvjednici su hodali glavnom prometnicom u središtu Hong Konga prije okupljanja pred zgradom parlamenta.
"Bez izručenja Kini zbog lošeg zakona", izvikivali su, a predsjednicu vlade Carrie Lam pozvali su da podnese ostavku. Ona je to odbila, kazavši da se zakonom predviđa zaštita i da će se "popuniti rupe" u zakonu.
Izmjene zakona trebale bi pojednostavniti postupak za svaki pojedinačni slučaj, kada je posrijedi odobrenje izručenja osumnjičenih osoba drugim zemljama. U to su uključene matična zemlja Kina, Makao i Tajvan te još 20 zemalja s kojima Hong Kong već ima sporazum o izručenju.
Hong Kong Kini vraćen 1997., ali imaju svoj pravni sustav
Bivša britanska kolonija Hong Kong vraćena je Kini 1997. godine uz jamstvo autonomije i slobode, uključujući poseban pravni sustav.
Protivnici zakona o izručenju strahuju od daljnjeg razaranja prava i pravne zaštite u financijskome središtu koje samo sobom upravlja - sloboda zajamčenih kada je Velika Britanija 1997. predala grad Kinezima.
Neki mlađi prosvjednici kažu da su nakon ovakvog poteza zabrinuti kada su posrijedi putovanja u Kinu jer se to događa u trenutku kada vlada potiče mlade da prodube veze s kopnenom Kinom i i promiče povezanost Hong Konga s jugom zemlje.