Anketa Reutersa i Ipsosa: Biden vodi pred Trumpom za 12 posto
Anketa Reutersa i Ipsosa: Biden vodi pred Trumpom za 12 posto
Hina
Foto: Epa
DEMOKRATSKI kandidat za američkog predsjednika Joe Biden vodi pred republikancem Donaldom Trumpom za 12 postotnih bodova, pokazala je danas anketa Reutersa i Ipsosa.
Anketa provedena između 3. i 8. rujna pokazala je da će 52 posto onih koji će vjerojatno izaći na izbore podrati Bidena, dok će 40 posto podrati aktualnog predsjednika.
Anketa je provedena na internetu diljem SAD-a, na 823 izglednih glasača - 390 onih koji se identificiraju kao demokrati i 351 koji se identificira kao republikanac. Tri posto ispitanika podrat će trećeg kandidata, a samo 5 posto još nije donijelo odluku, dva mjeseca uoči izbora 3. studenog koje su obojica kandidata proglasili "najvanijima u američkoj povijesti".
Anketa je pokazala da je broj glasača koji se još nisu odlučili za kandidata dviju velikih stranaka dvostruko manji nego na prošlim izborima, 2016. godine.
Čak i ako stanu iza Trumpa, republikanac će i dalje dobiti manje glasova od Bidena, pokazalo je istraivanje.
Trump i dalje moe pobijediti, čak i ako dobije manje glasova
No Trump i dalje moe pobijediti na izborima, čak i ako dobije manje glasova od svog protukandidata, kao na prošlim izborima gdje je njegova protukandidatkinja Hillary Clinton odnijela više glasova.
Pobjednika američkih izbora ne odlučuje ukupan broj glasova na razini cijelog SAD-a, nego izborni koled koji se temelji na broju glasova po saveznim dravama.
Clinton je na izborima 2016. na razini cijele zemlje dobila 3 milijuna glasova više od Trumpa, no on je ipak odnio pobjedu.
Anketa, prva koju su Reuters i Ipsos ove godine proveli među izglednim glasačima, pokazala je da je glavni motiv za izlazak na birališta pandemija koronavirusa koja je u SAD-u odnijela više od 186 hiljada ivota i izbrisala nekoliko milijuna radnih mjesta, kao i povjerenje u vlast.
Oko 28 posto birača reklo je da je na njihovu odluku utjecalo mišljenje o sposobnosti kandidata za upravljanje pandemijom, a 23 posto vraćanje povjerenja u vlast.
Njih 19 posto vanost stavlja na sposobnost vraćanja ekonomije na noge, a 14 posto eli kandidata koji se moe bolje suprotstaviti kriminalu.
Oko 51 posto ispitanika smatra da bi Biden bolje vodio odgovor na virus u odnosu na Trumpovih 38 posto, no republikanac je viđen kao kandidat koji je snaniji po pitanju kriminala i građanskih nemira, s 45 posto u odnosu na Bidenovih 40 posto.
0 ( + )
*
Kardiolog objasnio zaĹĄto se ljudi ne trebaju brinuti oko posljedica korone za srce
Kardiolog objasnio zato se ljudi ne trebaju brinuti oko posljedica korone za srce
Index Vijesti
OSIM što je koronavirus koji i dalje hara svijetom potencijalno smrtonosan, sve je više naznaka da i oni koji su preboljeli covid-19 mogu razviti dugoročne, potencijalno vrlo opasne zdravstvene probleme.
Tako su, primjerice, dvije studije njemačkih znanstvenika ukazale na to da su se u više od tri četvrtine pacijenata koji su se nedavno oporavili od covida-19 razvili dugoročni srčani problemi, čak i ako njihovo stanje nije zahtijevalo hospitalizaciju.
Pomoću magnetske rezonance srca (MRI) među inficiranim je pacijentima nakon dva mjeseca uočena veća vjerojatnost za razvoj srčanih problema u odnosu na ispitanike iz kontrolne skupine. Pokazalo se da su kod velike većine pacijenata, njih 78%, nastala ozbiljna oštećenja srčanog mišića, poput onih koja se javljaju nakon srčanog udara.
Studije pokazuju oštećenja srca i mozga zbog koronavirusa
"Činjenica da su se u 78 posto pacijenata koji su se 'oporavili' od covida-19 razvili ozbiljni srčani problemi ukazuje na to da bolest kod većine ostavlja posljedice na srčani mišić, premda ne postoje uobičajeni simptomi srčanih bolesti, poput primjerice boli u prsima koja prati anginu pectoris”, rekla je dr. Valentina Puntmann, kardiologinja Sveučilišne bolnice u Frankfurtu koja je vodila MRI studiju.
"Kod osoba koje se zaraze covidom-19 postoji velika vjerojatnost za razvoj srčanih problema kasnije u ivotu. Postavlja se pitanje koliko dugo takve promjene traju i hoće li ovo stanje prerasti u nešto kronično ili će se stanje srčanog mišića s vremenom postupno poboljšavati", upozorio je i dr. Matthew Tomey, kardiolog i docent na Medicinskom fakultetu Icahn koji djeluje u sklopu zdravstvenog sustava njujorške mree bolnica Mount Sinai.
Također, prema dr. Christopheru Kellneru, profesoru neurokirurgije u bolnici Mount Sinai u New Yorku, neki od "blagih" slučajeva koronavirusa koji nisu bili hospitalizirani dobili su naknadno krvne ugruške, pa i teške modane udare. Radi se o relativno mladim ljudima, čak i 30-godišnjacima.
Neurolozi su tako u srpnju objavili studiju provedenu nad više od 40 pacijenata zaraenih covidom-19 u Velikoj Britaniji s komplikacijama koje su se kretale od upale mozga i delirija do oštećenja ivaca i modanog udara. U nekim slučajevima neurološki problem bio je prvi i glavni simptom kod pacijenta.
Jasno je da ovakva saznanja izazivaju dodatnu tjeskobu i zabrinutost. Što ako prebolimo covid-19, a onda se naknadno razviju zastrašujuće kardiovaskularne, neurološke ili neke treće komplikacije?
"Moj savjet generalnoj javnosti? Ne brinite o oštećenjima srca od covida"
No renomirani britanski kardiolog i profesor s National Heart & Lung Institutea na Imperial Collegeu u Londonu Darrel Francis ima prilično zanimljiv pogled na ovu dubiozu koji je detaljno izloio na Twitteru.
— Prof Darrel Francis âş Mk CardioFellows Great Again (@ProfDFrancis) September 6, 2020
"Moj savjet generalnoj javnosti? Ne brinite o oštećenjima srca od covida. Ako vi kao član javnosti pretraujete internet kako biste našli znanstvene podatke o oštećenjima srca, onda to radite pogrešno. Razlog zašto ne preporučujem generalnoj javnosti da se zabrinjava takvim stvarima je taj što nema ničeg korisnog što moe napraviti osim da se naprosto brine. Čitava poanta toga što imamo znanstvenike da se bave znanošću i liječnike da vam je objasne je ta da oni to rade dobro", napisao je prof. Francis na početku svog dugačkog niza objava na Twitteru.
"Znanstvenici cijeli ivot uče kako proučavati dizajn eksperimenta, rezultate i tvrdnje koje proizlaze iz rezultata, kako provjeravati dosadašnju evidenciju istraivača i kako to integrirati u koristan pogled na svijet. To nije brzo i nije lako. U međuvremenu, liječnici cijeli ivot uče davati korisne, praktične savjete, umjesto da vas pogode popisom milijun stvari oko kojih se moete brinuti. Ni to nije brzo ni lako naučiti", nastavio je ovaj kardiolog.
"Koji je mogući raspon udjela ljudi koji preive covid s (trajnim) posljedicama po organ x?"
"Da, moda postoje dugoročne posljedice covida. Svaka zarazna bolest ima dugoročne posljedice kod preivjelih. One variraju u intenzitetu i učestalosti. Kako mi (znanstvenici) učimo odgovor na novi virus? Provodeći eksperimente i čitajući prikladne znanstvene radove. Kad će te informacije biti dostupne? Tek na dugi rok. Inače, i ja pokušavam otkriti te stvari sam, koristeći racionalne metode. Kad to ne mogu, zbog nedostatka vremena ili vještine, preferiram se oslanjati na mišljenja drugih koji imaju povijest pedantnosti kojoj bih i sam idealno teio. Ne nasumičnim ljudima", ocjenjuje prof. Francis.
"Koji je mogući raspon udjela ljudi koji preive covid s (trajnim) posljedicama po organ x? Mogao bi biti bilo koji. Postotak od 100% je potpuno moguć. Na primjer, covid bi mogao ostaviti 100% ljudi sa smrtonosnim zatajenjem srca", objašnjava Francis.
"Doslovno sve je moguće. Znanstvenici to znaju. Ali isto tako imamo dobar pojam o tome što je plauzibilno, kao i vrste stvari koje mi kao civilizacija moemo napraviti u vezi njih. Ustvari, znanstvenici su ti koji nam pruaju takve stvari. A samo zato što je vjerojatnost nečega nepoznata, ne znači da će se to definitivno dogoditi. Čudno je to reći, ali ta je činjenica očito novost za neke ljude. Što bi dobar znanstvenk rekao o broju ljudi diljem svijeta koji će dugoročno dobiti zatajenje srca od covida? NIšta. Točno to. Posao znanstvenika je da prepozna kada je neka stvar nepoznata i da razvije eksperiment da sazna", navodi Francis.
Britanski kardiolog zatim citira sportskog fizioterapeuta Jacoba Gudiola, koji zaključuje da je stopostotna zastupljenost dugoročnog zatajenja srca kod oboljelih od koronavirusa manje više nemoguća: "Nešto tako učestalo dosad bi već bilo primijećeno i pouzdano dokumentirano, zar ne? Barem ako je klinički/zdravstveno relevantno?"
"To i ja mislim o razaranju srca kod većine ljudi koji su preivjeli covid. Strogo govoreći, ne znam. Ali imajući na umu što znamo iz: znanstvenih podataka o vrlo bolesnim ljudima koji su se oporavili, učinaka drugih virusa, nedostatka najezde novih pacijenata hospitaliziranih sa zatajenjem srca koji bi nadmašio hospitalizacije zbog covida, oštrog tona zagovornika te teorije, rekao bih da je odgovor 'ne', i bio bih uvjeren oko toga", ocjenjuje Francis.
Very nice thread Peter.
And I note that you recognise that Amateur Epidemiology can get it wrong.
How much more wrong could it be, if one doesn't even do Amateur Epidemiology, but rather copy and paste the shreikingest news story that one can find? pic.twitter.com/MRwJ1stV8W
— Prof Darrel Francis âş Mk CardioFellows Great Again (@ProfDFrancis) September 7, 2020
"Veća je šansa da ćete sami sebe traumatizirati nego da ćete pomoći sami sebi"
U nastavku je također objasnio svoju skepsu oko alarmantnih saznanja u vezi posljedica koronavirusa na primjeru istraivanja prema kojem je kod čak 54% od 76 asimptomatskih, a zaraenih putnika na kruzeru Diamond Princess, na kojem je izbila epidemija u februaru, CT snimanje pokazalo "značajne subkliničke abnormalnosti pluća".
Frances nudi plauzibilno objašnjenje pronađenih abnormalnosti na plućima na duhovit način: "Razmislite malo o ljudima s virusom u plućima. Kako se na kraju riješe čestica virusa? Umru li one od dosade? Je li to milenijski virus koji npr. umre od nedostatka pristupa WiFi-ja? Ili ga tijelo uništi? A od čega se sastoji odgovor tijela? T-stanica i drugih stvari. A što se dogodi kad ove T-stanice i druge stvari o kojima sam učio na Medicinskom fakultetu, ali sam ih odavno zaboravio, pojave u plućima i počnu mljeti čestice virusa? Upala. A što znači kad se upala pojavi na snimci CT-a? Da skener dobro radi. Dakle, ako upala uspije pobijediti virus bez da vi to primijetite, što je to? Prilično dobra stvar."
"Ako ste vješti u analiziranju podataka i moete se oduprijeti paničarenju, najbolji pristup je da evaluirate informacije sami. Ipak, za prosječnu osobu to je teško i veća je šansa da će sami sebe traumatizirati nego da će pomoći sami sebi. I još vanije, onda mogu proširiti epidemiju loših informacija na druge. Potrebno je puno samopouzdanja (a neki bi ljudi rekli arogancije) da se nasmijete na novinske članke. U svijetu u kojem ljudi ozbiljno vjeruju u duhove, astrologiju, otmice vanzemaljaca, zavjeru o napadu 11. rujna, ravnu Zemlju, lairano slijetanje na Mjesec, kreacionizam itd. riskantno je poticati druge da formiraju mišljenja bez da su prethodno formirali vještine za mudro formiranje tih mišljenja", upozorava Francis.
"Znanstvenici opravdano kau: Ne znamo, ali ovo je moj zaključak temeljen na dostupnim podacima"
"Cijela poanta bivanja znanstvenikom je pokušati naučiti razlikovati rezultat eksperimenta koji preokreće svijet/posramljuje stručnjake/otvara nove puteve/izaziva divljenje od pogreške u dizajnu eksperimenta, pogrešnom proračunu, pogrešnom tumačenju, ili čak pogrešnim motivima... Mislim da znanstvenici opravdano kau: 'Ne znamo, ali ovo je moj zaključak temeljen na dostupnim podacima, a ovo je moje rezoniranje.' To je suptilna poanta koju neznanstvenici često ne razumiju. U nedostatku dokaza za jednu ili drugu stranu, znanstvenici svejedno formiraju mišljenja. A ja slušam ta mišljenja. Ali izbirljiv sam oko toga čijim ću mišljenjima dati teinu. Traim logičan pristup i paljivo rezoniranje te prepoznavanje nesigurnosti. Ne znam da ne postoji čudovište iz Loch Nessa, ali kad ljudi kau: 'Ne znamo, dakle vjerojatnost je 50%', idu na dno moje liste plauzibilnih ljudi od kojih ću preuzimati mišljenja", kae dalje Francis.
"Moj savjet generalnoj javnosti i dalje ostaje: Ako niste spremni postati uznemireni i prestrašeni, ne čitajte novinske članke i znanstvene radove o drugim opasnim učincima bolesti za koju već znamo da je smrtonosna i koju trebamo pokušati spriječiti", zaključuje ovaj profesor s Imperial Collegea u Londonu.
0 ( + )
*
Trump i republikanci u kolovozu prikupili 210 milijuna dolara, puno manje od Bidena
Trump i republikanci u augustu prikupili 210 milijuna dolara, puno manje od Bidena
Hina
Foto: Epa
AMERIČKI predsjednik Donald Trump i republikanci objavili su danas da su u augustu zajedno prikupili 210 milijuna dolara donacija, manje od Joea Bidena i demokrata koji su prikupili rekordnih 364,5 milijuna dolara.
Obojica kandidata zabiljeila su rekordne iznose donacija u augustu, kad su dvije stranke odrale svoje konvencije uoči izbora 3. studenoga.
Mjesečni rekord
Biden i demokrati su prošli tjedan objavili konačan iznos prikupljenih donacija koji je oborio mjesečni rekord bilo kojeg predsjedničkog kandidata u američkoj povijesti.
Kampanja demokrata je u srpnju prikupila 140 milijuna dolara, a najviša dopuštena pojedinačna donacija iznosila je 710.300 dolara, pisao je New York Times.
U augustu je Biden premašio prošli rekord koji je u rujnu 2008. postavio Barack Obama sa 193 milijuna dolara.
Trump je u srpnju prikupio 165 milijuna dolara, a samo tokom četverodnevne republikanske konvencije u augustu dobio je 76 milijuna dolara.
0 ( + )
*
Na Kanarima se u 24 sata iskrcalo gotovo tristo migranata
Na Kanarima se u 24 sata iskrcalo gotovo tristo migranata
Hina
Foto: Epa
GOTOVO tristo migranata iskrcalo se od utorka na Kanarima, a jedan je izgubio ivot na putu, doznaje se od vlasti tog španjolskog otočja kamo je od početka godine stigao velik broj migranata.
Ovo je najveći broj migranata od 2007. zabiljeen u 24 sata, rekla je za agenciju France Presse glasnogovornica Crvenog kria na Kanarima.
"Najmanje su 283 migranta stigla od utorka", rekla je u srijedu za France Presse glasnogovornica policije na tom otočju u Atlantiku, sjeverozapadno od afričke obale.
U srijedu spašeno 126 migranata
Tijelo migranta pronađeno je u utorak u čamcu u kojemu je bilo 57 ljudi, među kojima dijete i dvije ene, blizu otoka Tenerifea, rekli su španjolski spasioci za AFP.
Od utorka do srijede spašeni su migranti s najmanje osam nesigurnih plovila u moru blizu sedam kanarskih otoka. U srijedu ujutro spašeno je 126 migranata s triju brodova blizu otoka Gran Canaria, Lanzarote i Fuertevertura.
Preko Kanarskih otoka najveći broj migranata trenutačno dolazi u Europu, kao i u razdoblju od 2006. do 2008.
Dolasci ilegalnih migranata ovom iznimno opasnom oceanskom rutom gotovo su se usedmerostručili od početka godine u odnosu na isto razdoblje 2019. i od 1. siječnja do 31. augusta popeli su se na 3933, navodi španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova.
0 ( + )
*
Policija pred lokalne izbore upala u urede ruske oporbe
Policija pred lokalne izbore upala u urede ruske oporbe
Hina
Foto: Epa
POLICIJA je danas izvršila pretres u moskovskom uredu oporbene skupine Otvorena Rusija, kao i u domovima nekoliko aktivista koji su ovaj vikend kandidati na lokalnim izborima i koji vlasti optuuju za zastrašivanje.
Otvorena Rusija, koju financira kritičar Kremlja Mihail Hodorkovski, objavila je kako su pretresi napravljeni u sklopu stare kriminalne istrage Jukosa, ugašenog naftnog giganta u vlasništvu Hodorkovskog koji je danas u egzilu.
Skupina imena Ujedinjeni demokrati podrava stotine oporbenih aktivista koji su ove nedjelje kandidati na lokalnim izborima i nadaju se da će postati dio regionalnih vlasti kojima dominira vladajuća stranka Ujedinjena Rusija.
Više od 20 pretresa
Više od 20 pretresa izvršeno je u uredima te grupacije u regijama Vladimir, Ivanovo, Tatarstan i Novgorod, kao i u domovima aktivista koji su kandidati na izborima, članova njihovih kampanja i promatrača izbora, objavila je Otvorena Rusija.
Policija je iz ureda Otvorene Rusije u Moskvi zaplijenila opremu i oporbene novine te je ušla i u moskovsko uredništvo MBKh-a, medija koje Hodorkovski financira.
"Očito je da neovisni kandidati i uredi Ujedinjenih demokrata nisu povezani s Jukosom, ovo je očigledan čin pritiska i bezakonja drave u interesu Ujedinjene Rusije”, rekla je Anastasija Burakova, aktivistica Otvorene Rusije.
Kandidat za gradski odbor u Novosibirsku i saveznik vodeće ličnosti oporbe Alekseja Navaljnog, koji je na liječenju u Njemačkoj nakon navodnog trovanja u Sibiru, u utorak je kazao kako je napadač upao u ured njegove kampanje i razbio bocu koja je sadravala tvar čudnog mirisa.
0 ( + )
*
ÄeĹĄka proĹĄirila mjeru obveznog noĹĄenja maske
Čeka proirila mjeru obveznog noenja maske
Hina
Foto: Epa
ČESI ponovo moraju nositi zaštitnu masku u većini zatvorenih javnih prostora zbog porasta broja zaraenih koronavirusom u zemlji, priopćilo je danas ministarstvo zdravstva.
Mjera se uvodi pošto je u utorak prijavljen dosad najveći dnevni broj zaraenih, 1164, u toj zemlji s 10,7 milijuna stanovnika.
"Odlučili smo zajedno sa stručnjacima uvesti obvezu nošenja zaštitne maske na licu u zatvorenom prostoru (...) od četvrtka", napisao je ministar Adam Vojtech u objavi na Twitteru.
Do sada umrla 441 osoba
Mjera se odnosi na restorane, trgovine, škole - osim u razredima - i na radna mjesta, ako zaposlenici ne poštuju fizički razmak od dva metra.
Česi su već od početka rujna morali nositi maske u javnom prijevozu, u bolnicama i u javnim ustanovama, na autobusnim i eljezničkim stanicama i u praškoj zračnoj luci.
Češka je obvezu nošenja maske bila uvela u oujku, nedugo nakon dolaska pandemije u Europu, i uspjela je zadrati širenje bolesti na nioj razini od većine europskih zemalja.
U svibnju je vlada lijevog centra popustila većinu restrikcija pa je broj novozaraenih ponovo počeo znatnije rasti.
Prošli tjedan je ravnateljica zavoda za javno zdravstvo Jarmila Razova objavila da je pozitivna na covid-19.
Češka je od početka pandemije prijavila gotovo 30.000 potvrđenih slučajeva i 441 umrlog.
0 ( + )
*
Ĺ panjolska vlada planira zabraniti zakladu Francisca Franca
panjolska vlada planira zabraniti zakladu Francisca Franca
Hina
Foto: Epa
ŠPANJOLSKA vlada priprema zakon kojim će se zabraniti rad Zaklade Francisca Franca utemeljene radi zaštite ugleda pokojnog diktatora, rekao je danas premijer Pedro Sanchez.
Više od pola milijuna ljudi poginulo je u Španjolskom građanskom ratu 1936.-1939. Povjesničari procjenjuju da je Francov reim pobio 150.000 ljudi, a nekih 450.000 bilo je prisiljeno izbjeći iz Španjolske.
No španjolski narod i dalje je podijeljen u pogledu Francove diktature koja je završila njegovom smrću 1975.
"Zabranit ćemo i proglasiti nezakonitima sve zaklade kojih je svrha štititi ugled Francove diktature, kao što je Zaklada Francisca Franca", rekao je Sanchez zastupnicima.
Zaklada ne prima novac od drave
Juan Chicharro Ortega, predsjednik te zaklade, smatra da bi zabrana kršila španjolski ustav.
"Taj zakon (koji planiraju) nije ništa drugo do pokušaj skretanja pozornosti javnosti s katastrofalnog načina na koji vlada upravlja pandemijom (koronakrize) i hiljadama smrti", rekao je Chicharro Ortega.
Zakon bi trebao zabraniti javnosti i javno financiranim ustanovama da veličaju diktaturu, rekla je potpredsjednica vlade Carmen Calvo.
Međutim, zaklada koju su 1976., nakon Francove smrti, osnovali njegovi simpatizeri ne prima nikakvu financijsku donaciju javnih ustanova.
Sanchezova vlada poduzela je niz koraka u svrhu uklanjanja simbola diktature, među njima premjestila je Francove ostatke iz impozantnog mauzoleja Doline palih, gdje su se nalazili 44 godine, na jedno manje poznato groblje u predgrađu Madrida.
Zakonom 'demokratskog sjećanja' trebalo bi financirati ekshumaciju tijela rtava građanskog rata i diktature koje su pokopane u masovnim grobnicama, rekla je Calvo novinarima.
Prošli tjedan sud je donio odluku u korist vlade u sporu s diktatorovim nasljednicima oko vlasništva nad palačom u sjevernoj pokrajini Galiciji.