Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Republikanci traže javna svjedočenja Bidenovog sina i zviždača
Republikanci traže javna svjedočenja Bidenovog sina i zviždača
HINA
Foto: EPA
REPUBLIKANCI su zatražili pozivanje na svjedočenje sina bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena i zviždača zbog čija je žalba pokrenuta istraga o opozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa, na javnim saslušanjima sljedećeg tjedna.
Demokrati koji imaju većinu u Zastupničkom domu će vjerojatno odbiti pojavljivanje Huntera Bidena i neidentificiranog zviždača na otvorenim saslušanjima koja počinju u srijedu.
Devin Nunes, republikanac iz Odbora za obavještajnu službu, uvrstio je Bidena i zviždača na popis predloženih svjedoka koji je poslao predsjedniku Odbora, demokratu Adamu Schiffu, objavili su brojni internetski portali.
U poslanom pismu, Nunes navodi da demokrati provode "sramotni proces opoziva" kojim su naštetili Trumpu. Nunes je također optužio Schiffa za izmišljanje dokaza kako bi se "ocrnio" telefonski poziv Trumpa i Zelenskog koji je u središtu istrage.
Trumpa demokrati optužuju da je u telefonskom pozivu 25. srpnja izvršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži Bidene što Trump i Zelenskij niječu.
Joe Biden je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke koji prijeti ponovnom izboru Trumpa na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
Dok je Biden bio američki potpredsjednik, njegov sin Hunter sjedio je u upravi Burisme, ukrajinske energetske tvrtke.
Biden je po vlastitom priznanju dok je bio potpredsjednik i glavni čovjek za Ukrajinu ucijenio američkom pomoći tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da otpusti glavnog državnog tužitelja koji je istraživao korupciju u Burismi u čijem je upravnom odboru bio Hunter Biden primajući 50.000 dolara mjesečno, mada nije ništa znao ni o Ukrajini ni o energiji.
U pritužbi zviždača navodi se da je Trump iskoristio poziv zbog osobne političke koristi.
Trump i republikanci odbacuju optužbe.
Ako Zastupnički dom zatraži opoziv Trumpa, Senat koji kontroliraju republikanci trebat će provesti suđenje Trumpu.
Nunes dodaje da bi se Trumpu "trebala pružiti prilika da se suoči sa svojim tužiteljima".
Schiff će vjerojatno odbaciti zahtjeve za javnim saslušanjima Huntera, zviždača i drugih svjedoka.
0 ( + )
*
Trump: Uskoro objavljujemo novi transkript razgovora s ukrajinskim predsjednikom
Trump: Uskoro objavljujemo novi transkript razgovora s ukrajinskim predsjednikom
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je danas da će Bijela kuća vjerojatno u utorak objaviti transkript drugog telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Trump najavio objavu drugog transkripta za utorak
"Imamo još jedan vrlo važan transkript", rekao je Trump novinarima u zračnoj luci Joint Base Andrews prije odlaska u Tuscaloosu u Alabami.
"Dat ću vam drugi transkript jer sam se dvaput telefonski čuo s ukrajinskim predsjednikom", dodao je Trump.
Trump je dodao da bi drugi transkript trebao biti objavljen u utorak.
Demokrati koji su zbog toga pokrenuli istragu za opoziv Trumpa tvrde kako je Trump u razgovoru 25. srpnja, čiji je transkript Bijela kuća već objavila, vršio pritisak na Zelenskog da istraži Joea Bidena, vodećeg kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke, i njegova sina Huntera koji je bio član Upravnog odbora ukrajinske energetske tvrtke.
Biden priznao da je ucijenio ukrajinskog predsjednika Porošenka
Biden je, po vlastitom priznanju, dok je bio potpredsjednik i glavni čovjek za Ukrajinu, ucijenio američkom pomoći tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da otpusti glavnog državnog tužitelja koji je istraživao korupciju u velikoj energetskoj tvrtki Burisma, u čijem je Upravnom odboru bio Hunter Biden primajući 50.000 dolara mjesečno, mada nije ništa znao ni o Ukrajini ni o energiji.
0 ( + )
*
Istočni Nijemac otkrio: Na zapad sam pobjegao plivajući preko Dunava u Hrvatsku
Istočni Nijemac otkrio: Na zapad sam pobjegao plivajući preko Dunava u Hrvatsku
R.I.
Foto: Deutsche Welle/Privatni arhiv
30 GODINA nakon ujedinjenja Njemačke dva se prijatelja, jedan sa zapada, drugi s istoka, sjećaju bijega iz DDR-a: u Mađarskoj je preplivao Dunav i stigao u Hrvatsku u tadašnjoj Jugoslaviji.
Kad je 7. studenog 1989. doista pao Berlinski zid, jedan od njih je bezbrižno provodio odmor u Indiji i nije ni znao što se događa u Njemačkoj. Drugi je s nevjericom sjedio pred televizorom u svom stanu u Münchenu. Jedan se smijao, drugi je plakao od radosti.
"Da je DDR propao, to je najljepše što se uopće dogodilo u povijesti Njemačke. To je bio najljepši događaj u mojem životu", sjeća se Eckehard Walter u razgovoru za Deutsche Welle. "Jer bez Zida istočna Njemačka nije mogla postojati."
Vratoloman bijeg
On to najbolje zna: odrastao je u Quedlinburgu, mjestašcu u socijalističkoj istočnoj Njemačkoj i zapravo je tek tridesetak kilometara bio udaljen od granice sa zapadnom, Saveznom Republikom Njemačkom. Ali je znao da je to nemoguće: jedini put je bio iz Mađarske Dunavom do Batine u tadašnjoj Jugoslaviji.
Ove jeseni su dva prijatelja ponovno došla na mjesto gdje je počeo njegov vratoloman bijeg i jedva mogu suspregnuti suze: "To je mogao biti posljednji dan u mom životu. Ali ispunio se san i to bih učinio ponovo", kaže nam dok gleda široki Dunav.
Iza njega stoji Eckhardt Selbach iz Kölna koji mu je tada pomogao u bijegu. Obojica, sad u zrelim šezdesetim godinama, ne mogu vjerovati u vlastitu hrabrost u onim danima: "Bilo nam je dvadeset i vjerovali smo da smo besmrtni", mogu jedino zaključiti.
Zar ne želiš pobjeći na zapad?
Prijateljstvo između "građanina DDR-a" i nekog iz zapadne Njemačke je zapravo na istoku bilo zabranjeno, a već kažnjivo je bilo i ne prijaviti takvo poznanstvo. No to prijateljstvo se stvorilo potpuno spontano, u kampu u Bugarskoj kod Varne. Eckehard i Eckhardt, jedan s istoka, drugi sa zapada, nisu se zanimali za politiku, nego su pili bugarsko pivo i zajedno slušali Pink Floyd, Santanu i Franka Zappu.
Ipak, u jednom trenutku se postavilo pitanje: "Zar ne želiš pobjeći na zapad?" Hoće li? To je bilo pitanje o kojem se nije usuđivao ni razmišljati. Ali nakon jednog tjedna sunca, mora i bezbrižnog prijateljstva s "neprijateljem" iz zapadne Njemačke odluka je došla sama od sebe. Naravno da hoće! I to što prije! Jer ubrzo ga čeka služenje vojske u DDR-u, to mu svakako ne treba!
Ni za Eckhardta sa zapada uopće nije bilo dvojbi kako će pomoći svom prijatelju. Ali ni njemu zapravo nije bilo jasno u što se upušta. No plan je bio tu i kad se vratio u Köln, počelo je razmišljanje kako da se to izvede.
Trenirao je svaki dan
Mediji u zapadnoj Njemačkoj su često izvještavali o ponekad spektakularnim uspjesima bjegunaca, ali je bilo i jasno kako to nije lako. U prtljažniku automobila iz istočnog u zapadni Berlin? Nekad je funkcioniralo, sad se prtljažnici redovito provjeravaju. S krivotvorenom zapadnonjemačkom putovnicom iz Bugarske u Tursku? Teško i komplicirano.
Par mjeseci kasnije su se opet sastali u istočnom Berlinu i tamo mu je rekao svoje mišljenje: "Moramo to napraviti na skoro nemoguć način: ti ćeš morati preplivati Dunav." Velikih diskusija nije bilo: svaki način je bio opasan, ovaj je barem izgledao moguć. Obojica su počeli s pripremama: Eckehard Walter je u Quedlinburgu odjednom postao gorljiv sportaš i trenirao je svaki dan, a Eckhardt je počeo planirati rutu. Nabavio je i osobne dokumente za prijatelja s istoka i razmišljao je kako da u Mađarsku donese ronilačko odijelo – bez previše pitanja tamošnjih carinika.
Na Veliki petak 1978. – te godine je to bio već 24. ožujka – je Eckhardt Selbach krenuo iz Kölna u pet sati ujutro. 22 sata kasnije stigao je u 1.600 kilometara udaljenu kolodvorsku gostionicu u Pečuhu u Mađarskoj i počeo čekati svog prijatelja. U jedan sat u noći, već kad je gostioničar davno htio zatvoriti gostionicu, Eckehard Walter konačno je došao.
Pred obalom ledenog Dunava
Tek kasnije je čuo kako je i on imao mnogo nevolja da uopće napusti DDR, ali nam kaže: "Bio sam potpuno siguran da će doći." Vremena nije bilo mnogo: već sljedeće večeri, u subotu prije Uskrsa oko osam sati uvečer, na tihom mjestu uz Dunav kod Mohača je akcija počela. Eckehard je navukao neoprensko odijelo, ronilačku masku i disalicu, čak je zacrnio i lice. I tek kad su tako stajali pred obalom još ledenog Dunava, i jednog i drugog je obuzela strava od pothvata u koji su se upustili.
To priznaje i Eckhardt: "Da me tada netko zapitao 'što tu radite', mislim da bih sve prekinuo i pobjegao glavom bez obzira. Ali me još više bilo strah za Eckeharda koji ne samo da mora u hladnu rijeku nego upravo čini teško kazneno djelo 'bijega iz republike', kako se to zvalo u DDR-u, i riskira i život i mnogo godina zatvora."
Usprkos svim sumnjama i nedoumicama, krenuli su kako je bilo planirano: jedan u Dunav, drugi autom u nedaleku tadašnju Jugoslaviju. Već unaprijed je zatražio vizu za Mađarsku, tako da nije bilo problema s ulascima i izlascima u istočni blok. Tako je stigao u Batinu i sad je počelo najteže: čekanje.
Granica pod reflektorima
Za Eckeharda u rijeci su počeli još teži trenuci. Svaki put kad je čuo kako neki pas laje ili kad je čuo motor nekog čamca, mislio je da će mu srce stati: "Sad je gotovo, sad će te uhvatiti."
A onda je postalo svijetlo kao usred dana: reflektori na granici su osvjetljavali i Dunav. Walter je zaronio, ali odjednom mu je disalica bila puna vode. "Naravno da nisam mogao ispuhati vodu i napraviti fontanu na površini. Tako sam skinuo disalicu i popio svu tu prljavu riječnu vodu", sjeća se svog puta.
Pustio je da ga rijeka nosi, nije se skoro ni micao i pomalo se udaljio od osvijetljenog područja. Opet je bio mrak i znao je da je sad u Jugoslaviji. "Odjednom sam se umirio, otplivao sam do obale, sjeo sam i malo se odmorio", priča nam. Uspio je! Doduše, do mosta u Batini gdje ga je čekao prijatelj je bilo još dobrih desetak kilometara. Posljednjim snagama je i to prešao. Kad ga je tamo prijatelj izvukao iz vode, jedva je mogao pomicati udove, a imao je osjećaj da nema usne nego komad leda na licu.
Graničare nisu zanimala dva mlada Nijemca
Usred noći su krenuli iz Baranje prema Osijeku, što dalje od graničnog područja. Polako su se obojica počeli umirivati, pogotovo kad su stigli na autoput – i mnogim njemačkim vozačima dobro poznatu tadašnju cestu od Zagreba do Beograda. Na sam Uskrs, oko tri sata poslije podne, konačno su stigli na granični prijelaz Ljubelj. S jedne strane tunela je granični prijelaz Jugoslavije, s druge je već Austrija.
Imali su sreće: graničare Jugoslavije nije osobito zanimalo još jedno vozilo s njemačkim oznakama i dva mladića sa (zapadno)njemačkim ispravama – jednostavno su im tek mahnuli da prođu. Njegove isprave iz DDR-a su odavno spalili, umjesto toga mu je Eckhardt donio osobnu iskaznicu jednog poznanika iz Kölna koji je otprilike sličio istočnonjemačkom prijatelju.
Tunel je bio "ničija zemlja" – makar su putnici koji su često prelazili tu granicu i u tunelu mogli znati kad je počela Austrija: tamo su sve sijalice u rasvjeti tunela bile ispravne. Ali njemačkim prijateljima je to bilo svejedno: "Prošao si! Prošao si! Na zapadu si!" urlali su. Već u tunelu su počeli trubiti i jedva su mogli svladati sreću i olakšanje. Bez stajanja su vozili sve do Münchena i u tamošnjoj glavnoj pivnici su krenuli slaviti svoj pothvat.
Šutjeli sve do pada Berlinskog zida
40 godina je prošlo od bijega, a 30 godina od nestanka socijalističke istočne Njemačke. Eckehard Walter je "završio svoju priču s DDR-om". "Ne osjećam se ni kao istočnjak ni kao zapadnjak nego kao Nijemac", kaže nam. Nema baš nikakvog razumijevanja za nostalgiju koja obuzima neke stanovnike nekadašnjeg socijalizma. "Sretan sam što nema više automobila kao što je Trabant. Ne samo da je smrdio kao kuga nego je povrh toga bio i odvratan."
Ali sve do pada Berlinskog zida su obojica radije šutjela o svom pothvatu. Već i zbog toga što nisu htjeli da taj put za bijeg bude zatvoren za buduće bjegunce. To je bilo nešto kao njihov posve osoban doprinos za ujedinjenje Njemačke, piše Deutsche Welle.
0 ( + )
*
Iran tvrdi da može obogaćivati uranij do 60 posto
Iran tvrdi da može obogaćivati uranij do 60 posto
HINA
Ilustracija: EPA
IRAN ima kapacitete za obogaćivanje uranija do 60 posto, rekao je danas glasnogovornik iranske agencije za atomsku energiju (AEOI), što je više nego dovoljno za civilne namjene, ali je još daleko od potrebnih 90 posto za proizvodnju nuklearne bombe.
"Organizacija ima kapaciteta za obogaćivanje uranija do 5, 20 i 60 posto", rekao je glasnogovornik AEIO-a Behrouz Kamalvandi na konferenciji za medije u podzemnoj nuklearnoj elektrani Fordow, izvijestila je novinska agencija IRIB.
"Trenutno postoji potreba od 5 posto", dodao je Kamalvandi.
Ali Hamenei rekao da religija zabranjuje proizvodnju nuklearnog oružja
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei rekao je prošlog mjeseca da Islamska republika nikada nije težila izgradnji i korištenju nuklearnog oružja, što im i religija zabranjuje.
Iran je u četvrtak objavio da je nastavio obogaćivanje uranija u Fordowu, udaljavajući se još više iz nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama iz 2015. godine nakon što su se Sjedinjene Države odlučile povući iz sporazuma.
Sporazumom se zabranjuje proizvodnja nuklearnog oružja u Fordowu, visoko osjetljivom području koje je Iran skrivao od UN-ovih inspektora sve do 2009.
Inspektori međunarodne agencije sutra će posjetiti Fordow
Inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u nedjelju će posjetiti Fordow, najavio je Kamalvandi.
Iran je u svibnju počeo premašivati ograničenja dogovorena sporazumom u znak odmazde zbog američkog pritiska na Teheran da pregovara o ograničenjima na programe balističkih projektila i potpori posredničkim snagama na Bliskom istoku.
Iran kaže da će povući svoje mjere ako europske potpisnice sporazuma uspiju Teheranu vratiti pristup vanjskoj trgovini koji je blokiran uvođenjem američkih sankcija.
0 ( + )
*
Trump čestitao Njemačkoj, nazvao je "jednom od najvrednijih saveznica SAD-a"
Trump čestitao Njemačkoj, nazvao je "jednom od najvrednijih saveznica SAD-a"
HINA
Foto: HINA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump odao je danas počast Njemačkoj, jednoj od najvrednijih saveznica Sjedinjenih Država, povodom 30. godišnjice pada Berlinskog zida.
Trump: Nastavit ćemo suradnju s Njemačkom, jednom od naših najvrednijih saveznica
"Hladni rat je odavno završio, ali tiranski režimi širom svijeta i dalje koriste taktike totalitarnih opresija u sovjetskoj maniri koje su bacile trajnu sjenu na povijest", izvijestila je Bijela kuća.
"Nastavit ćemo suradnju s Njemačkom, jednom od naših najvrednijih saveznica, kako bismo zajamčili da vatra slobode gori kao stijeg nade i mogućnosti za čitav svijet", stoji u priopćenju.
0 ( + )
*
Kongo krenuo u borbu protiv islamističkih pobunjenika, u deset dana 25 mrtvih
Kongo krenuo u borbu protiv islamističkih pobunjenika, u deset dana 25 mrtvih
R.I.
Ilustracija: EPA
VLASTI u Demokratskoj Republici Kongo objavile su danas kako su od kraja prošlog mjeseca, kad je započela velika akcija protiv islamističkih pobunjenika, ubili 25 njihovih pripadnika u istočnom dijelu ove zemlje, javlja Reuters.
U akcijama ubijeno i sedam vojnika DR Konga
Otkako je započela akcija kojom se želi istjerati pobunjeničku grupu Udružene demokratske snage (UDS), ubijeno je i sedam vojnika DR Konga.
General Jacques Nduru rekao je za Reuters kako je njegova vojska zauzela četiri sjedišta pobunjeničke grupe u okolici grada Benija.
UDS djeluje već dva desetljeća na granici Ugande i DR Konga
UDS su pobunjenička islamistička skupina koja je nastala u Ugandi te već više od dva desetljeća djeluje na granici ove dvije afričke zemlje. Jedna je od brojnih naoružanih skupina koje su aktivne na istoku Konga otkako je službeno završen rat koji je trajao od 1998. do 2003. godine.
Za nekoliko napada koje je izveo UDS Islamska država je preuzela odgovornost, no nije u potpunosti jasno koliko su čvrste međusobne veze ove dvije skupine.
0 ( + )
*
Premijer Iraka ponovo pozvao građane da prekinu prosvjede
Premijer Iraka ponovo pozvao građane da prekinu prosvjede
HINA
Ilustracija: EPA
IRAČKI premijer Adel Abdul Mahdi danas je rekao da se mora dopustiti da se život u toj državi vrati u normalno stanje iako su prosvjedi važni u pokretanju političkih reformi.
Prosvjednici traže reformu političkog sustava
Deseci hiljada ljudi tjednima prosvjeduje diljem Iraka, a deseci su ubijeni u sukobima sa snagama sigurnosti. Prosvjednici traže reformu političkog sustava i osuđuju korupciju vladajuće klase koja dominira od američkog svrgavanja Sadama Huseina 2003. godine.
"Ovi prosvjedi su pomogli i pomoći će u stvaranju pritiska na političke skupine i vlade da provode reforme i prihvate promjene. No prosvjedi koji se nastavljaju moraju dopustiti povratak normalnom životu koji će dovesti do zadovoljavanja legitimnih zahtjeva", saopštio je irački premijer.
Prosvjednici smatraju da cijela politička elita mora odstupiti s vlasti
Mahdi, čelnik od kraja prošle godine, priznao je da su političke stranke u posljednjih 16 godina počinile "mnoge greške". Prošli tjedan je izjavio kako je spreman odstupiti ako se političari dogovore o njegovoj zamjeni te je obećao niz reformi.
No prosvjednici smatraju kako to nije dovoljno i kako odstupiti treba cijela politička elita.
Velik broj Iračana i dalje živi u siromaštvu
Mahdi je danas obećao da će provesti važne promjene u vladi kako bi odgovorio na njihove zahtjeve, no nije otkrio više detalja.
Usprkos ogromnom naftnom bogatstvu, velik broj Iračana i dalje živi u siromaštvu te im je ograničen pristup pitkoj vodi, struji, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju. Većina protestanata su mladi koji žele zaposlenje. Oko 60 posto od 40 milijuna iračkih stanovnika mlađe je od 25 godina.