Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
SAD: 1. ožujka je krajnji rok za sklapanje trgovinskog sporazuma s Kinom
SAD: 1. ožujka je krajnji rok za sklapanje trgovinskog sporazuma s Kinom
Hina
Foto: EPA
AMERIČKO-kineski trgovinski pregovori trebaju biti uspješno okončani do 1. ožujka, a u protivnom će SAD nametnuti nove carine, rekao je u nedjelju američki trgovinski zastupnik Robert Lighthizer, pojasnivši kako postoji čvrsti krajnji rok za postizanje dogovora.
Globalna tržišta nervozna su zbog sukoba dviju vodećih svjetskih ekonomskih sila koji su prouzrokovali kinesko snažno ostvarivanja profita na američkom tržištu te tvrdnje Sjedinjenih Država kako Kina krade intelektualno vlasništvo i tehnologiju.
"Što se mene tiče, to je čvrsti krajnji rok. Kada razgovaram s predsjednikom Sjedinjenih Država, on ne razmišlja dalje od ožujka", kazao je Lighthizer za CBS, osvrnuvši se na nedavnu odluku Donalda Trumpa o odgađanju novih carina dok traju pregovori.
"Način na koji su stvari postavljene je taj da će nakon 90 dana te carine biti povećane", rekao je Lighthizer, koji je angažiran da vodi pregovore u ime Sjedinjenih Država i koji je opovrgnuo očekivanja koja su vjerovala kako će se period pregovora produžiti.
Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping dogovorili su se kako će planirano povišenje carina s 10 na 25 posto na kinesku robu u vrijednosti 200 milijardi dolara, koje je najavljeno za početak siječnja, biti odgođeno za vrijeme pregovora oko trgovinskog sporazuma.
0 ( + )
*
Francuski ministar vanjskih poslova poručio Trumpu: Ostavite našu državu na miru
Francuski ministar vanjskih poslova poručio Trumpu: Ostavite našu državu na miru
Hina
Foto: EPA
FRANCUSKI ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian u nedjelju je oštro kritizirao američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog uplitanja u unutarnja pitanja Francuske, nakon što se Trump na Twitteru oglasio vezano za prosvjede Žutih prsluka.
"Mi ne sudjelujemo u američkim raspravama, ostavite našu državu na miru!" poručio je Le Drian Trumpu u nedjelju u televizijskom intervjuu.
Trump je u subotu pisao na Twitteru o prosvjedima u Parizu. "Pariški sporazum ne funkcionira dobro za Pariz. Prosvjedi i nemiri diljem Francuske", napisao je američki predsjednik. Trump je postavio pitanje o tome trebaju li ljudi biti prisiljeni "plaćati velike svote novca ... kako bi možda zaštitili okoliš".
Nisu skandirali Trumpu
Trump je na kraju objave kazao kako su se na francuskim ulicama čuli povici "Želimo Trumpa".
Šef francuske diplomacije zanijekao je da su francuski prosvjednici skandirali Donaldu Trumpu.
"Koliko mi je poznato, Žuti prsluci posljednjih dana nisu u francuskim gradovima skandirali na engleskom jeziku. Riječ je o snimci snimljenoj prije više mjeseci u Londonu", pojasnio je.
Francuski pokret Žutih prsluka u subotu se na ulicama pojavio četvrti tjedan zaredom, unatoč tomu što se odustalo od poreza koji su potaknuli nezadovoljstvo.
0 ( + )
*
Krvava subota u Francuskoj: Muškarac u eksploziji ostao bez ruke, žena bez oka
Krvava subota u Francuskoj: Muškarac u prosvjedu ostao bez ruke, a žena bez oka
R.I.
Foto: EPA
JEDAN od protestanata, pripadnika Žutih prsluka, teško je ozlijeđen tokom jučerašnjih nasilnih prosvjeda koji su se iz Pariza proširili u druge francuske gradove.
Kako je potvrdio zamjenik francuskog državnog odvjetnika, muškarcu je tokom prosvjeda u Bordeauxu u ruci eksplodirala granata. Do eksplozije je došlo kada je muškarac pokušao podići granatu s poda i baciti je. Detalji o njegovom zdravstvenom stanju nisu poznati, kao ni njegov identitet.
U nasilnim prosvjedima u Parizu teško je ozlijeđena jedna žena. Kako pišu lokalni mediji, ostala je bez oka.
Macron će se obratiti javnosti
Predsjednik Emmanuel Macron objavio je kako će sljedeći tjedan dati "važnu izjavu" o valu nasilja koje je zahvatilo Francusku.
Nije naveo pojedinosti o točnom terminu i sadržaju poruke.
Bliski Macronovi suradnici izjavili su u petak da će se predsjednik obratiti naciji početkom ovoga tjedna.
Macron je odustao od planova za povećanje poreza na gorivo, no to nije zaustavilo prosvjede Žutih prsluka koji traže smanjenje poreza, veću minimalnu plaću i veće mirovine.
Goleme štete
Štete od subotnjih prosvjeda Žutih prsluka u Parizu veće su nego tjedan prije kada su oštećene neke od znamenitosti glavnog francuskog grada poput Slavoluka pobjede, objavile su u nedjelju pariške vlasti.
"Mnogo je više štete nastalo jučer nego tjedan ranije", rekao je u nedjelju zamjenik gradonačelnice Pariza Emmanuel Gregoire, zadužen za financije grada.
"Ekonomska cijena je bitno viša", rekao je objašnjavajući da je razlog tome i što su mnoge prodavaonice za vikend ostale zatvorene tokom tradicionalne predblagdanske šoping sezone.
Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova, 1723 osobe uhapšene su širom zemlje u subotu tokom ''četvrtog čina'' prosvjeda pokrenutih zbog najava vlade o povećanju poreza na gorivo. Prosvjedi su se u međuvremenu proširili na druge francuske gradove i pretvorili u pobunu protiv vlasti te su postali nasilni.
U pritvoru je širom zemlje ostalo 1220 osoba.
Prema procjenama vlasti, u prosvjedima u subotu sudjelovalo je ukupno oko 136.000 ljudi.
Na području Pariza policija je uhapsila 1082 osoba, što je mnogo više od 412 uhapšenih vikend prije.
0 ( + )
*
Macron se sutra sastaje sa sindikatima. Predstavit će im svoj plan
Macron se sutra sastaje sa sindikatima. Predstavit će im svoj plan
Hina
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak će se u 10.00 sati sastati s predstavnicima sindikata, udruga poslodavaca te lokalnih dužnosnika nakon tjedana nasilnih prosvjeda protiv visokih troškova života, izvijestio je u nedjelju izvor blizak Elizejskoj palači.
Sastanak Macrona s francuskim sindikalistima i lokalnim dužnosnicima održat će se nakon četvrtog vikenda silovitih prosvjeda "žutih prsluka" tokom kojih je bilo ozlijeđenih i privedenih, a trgovine i restorani diljem zemlje vandalizirani su i oštećeni.
"Predsjednik želi okupiti političke, teritorijalne, ekonomske i socijalne snage u ovim teškim trenucima kako bi čuo njihove prijedloge i stajališta te da bi ih uključio u rješenje situacije", kazao je isti izvor.
Macron će s njima razgovarati nakon novog dana prosvjeda "žutih prsluka" u kojima je u subotu diljem Francuske sudjelovalo oko 136.000 protestanata, a ponovno ih je obilježilo nasilje.
Prema pisanju lista L'Opinion, "svrha sastanka je njegovim sudionicima iznijeti mjere o kojima će predsjednik obavijestiti svoje sugrađane kasnije tokom dana".
Lokalne dužnosnike je 30. studenoga primio premijer Edouard Philippe. Od njega su tada zatražili da poduzme brze i konkretne mjere.
0 ( + )
*
Nova šefica njemačkog CDU-a će prispitati liberalnu migrantsku politiku Merkel
Nova šefica njemačkog CDU-a ima novi plan za migrante
Hina
Foto: EPA
NOVA čelnica njemačkih Kršćanskih demokrata (CDU) zacrtala je u nedjelju plan za izmjenu stranačke migracijske politike prije europskih izbora sljedeće godine signalizirajući da može prekinuti s liberalnim pristupom svoje mentorice Angele Merkel.
Konzervativna stranka je u petak izabrala Annegret Kramp-Karrenbauer da zamijeni Merkel na njezinu čelu učinivši je tako čelnim kandidatom za sljedeću kancelarku Njemačke, najvećeg europskog gospodarstva.
Ipak, tijesna pobjeda nad konzervativnijim Friedrichom Merzom pokazala je podjele u najvećoj njemačkoj stranci koje Kramp-Karrenbauer mora nastojati prevladati prije glasanja za Europski parlament i izbora u četiri savezne njemačke države 2019.
Velike podjele
Jedna od najvećih podjela je oko migrantske politike.
"Želim sazvati 'radnu raspravu' o migraciji i sigurnosti sa stručnjacima i kritičarima migrantskih i izbjegličkih politika kako bi se radilo na konkretnim poboljšanjima", rekla je Kramp-Karrenbauer tjedniku Bild am Sonntag.
"Naš će se program za europske izbore temeljiti na tim rezultatima", dodala je.
Merkeličin pristup otvorenih vrata 2015. urušio je njezinu popularnost i doveo do gubitaka na regionalnim izborima izazvavši njezinu odluku u oktobaru da se odrekne dužnosti stranačke čelnice. Ona namjerava nastaviti dužnost kancelarke sve do narednih saveznih izbora 2021.
Izabravši Kramp-Karrenbauer CDU se odlučio za kontinuitet, ali je nova čelnica rekla njemačkoj javnoj televiziji da to ne isključuje neke promjene.
"Stojite na ramenima svojega prethodnika. Što je dobro, nastavlja se, a tamo gdje ima prostora za promjene, mi ćemo napraviti promjene", rekla je televiziji ARD.
Pitanje koje nanosi štetu stranci
Mada je Kramp-Karrenbauer bila manje kritična prema migrantskoj politici Angele Merkel nego njezini suparnici u natjecanju za mjesto čelnika stranke, ona je ipak govorila da migranti moraju učiti njemački, a da oni s kriminalnim dosjeima ne mogu ostati. Naglasila je da CDU ne smije predugo razmišljati o tom pitanju koje mu nanosi štetu.
Jedan od njezinih glavnih zadataka na izborima u tri istočne savezne države bit će vratiti birače koji su se okrenuli populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD) koja je iskoristila strahove od masovne imigracije.
Ušavši u parlamente svih 16 saveznih država i s popularnošću od oko 14 posto, AfD je glavna oporba u saveznom parlamentu Merkeličinoj velikoj koaliciji koju čine CDU, njegov konzervativni bavarski saveznik CSU i socijaldemokrati (SPD).
Istraživanje javnoga mišljenja Emnid pokazalo je popularnost konzervativnog bloka od 29 posto, što je za 1 postotni bod više nego prošli tjedan, ali niže nego 32,9 posto na prošlogodišnjim izborima, što je već tada bio njihov najniži rezultat od 1949. SPD se srozao na 15 posto s 20,5 posto na izborima.
Bivši SPD-ov kancelar Gerhard Shroeder je rekao listu Handelsblattu da je CDU pogrešno odabrao.
"Merz je davao izgleda da se dvije glavne stranke udalje jedna od druge čime bi frakcije na ljevici i desnici oslabjele. To nije važno samo za CDU i SPD nego za cijelu Njemačku", rekao je.
0 ( + )
*
Kina zaprijetila SAD-u, traže da osutanu od izručenja direktorice Huaweija
Kina zaprijetila SAD-u, traži da odustane od izručenja direktorice Huaweija
Hina
Foto: EPA
KINESKO ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u nedjelju američkog veleposlanika u toj zemlji kako bi uložilo "snažan prosvjed" zbog uhapšenja šefice financija tvrtke Huawei Meng Wanzhou u Kanadi prošli tjedan te smatra da bi Sjedinjene Države trebale povući nalog za hapšenje.
Meng Wanzhou je uhapšena 1. prosinca u Kanadi i prijeti joj izručenje Sjedinjenim Državama, koje smatraju da je tvrtka Huawei od 2016. prodavala proizvode proizvedene u SAD-u Iranu i drugim zemljama pod američkim sankcijama. Meng je i kći utemeljitelja Huaweija.
Zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Le Yucheng američkom je veleposlaniku Terryju Banstadu kazao da su Sjedinjene Države uputile "nerazuman zahtjev" Kanadi da uhapsi Meng dok je u zračnoj luci čekala let, stoji u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
"Kina će odgovoriti ovisno o idućem američkom potezu"
"Američki postupci ozbiljno krše legitimna prava kineske državljanke i po prirodi su iznimno prijeteći", rekao je Le Branstadu. Sličnu je poruku večer ranije uputio kanadskom veleposlaniku.
Kina poziva Sjedinjene Države da obrate pozornost na pravedno stajalište Kine te da povuku nalog za hapšenje protiv Meng, kazao je Le.
"Kina će odgovoriti ovisno o idućem američkom potezu", rekao je ne pojasnivši na koji način.
Kanadskog je veleposlanika u subotu upozorio na ozbiljne posljedice ako Kanada odmah ne pusti Meng Wanzhou na slobodu.
Iz Huaweija su šturo objavili da nemaju saznanja ni o kakvom prijestupu za koji bi Meng bila odgovorna te da se tvrtka pridržava zakona u svakoj od zemalja u kojoj djeluje, kao i postojećih sankcija.
Meng je 2007. preuzela direktorski položaj u tvrtki Skycom Tech sa sjedištem u Hong Kongu, koja je dio holdinga Huawei, a posluje s Iranom. Njezina uloga u toj tvrtki od posebnog je interesa za američke vlasti.
0 ( + )
*
Znanstvenici objavili novu studiju o klimi: "Ovo nije viđeno tisućama godina"
Znanstvenici objavili novu studiju o klimi: "Ovo nije viđeno hiljadama godina"
S.M.
Foto: 123rf
GRENLANDSKA ledena ploča sadrži količinu vode dovoljnu da razinu svih mora i oceana podigne za sedam metara, a nova studija pokazuje da se topi brzinom nezabilježenom hiljadama godina, piše Drew Kann za CNN.
Znanstveni časopis Nature prije nekoliko je dana objavio studiju koja pokazuje da se led na Grenlandu u posljednja dva desetljeća počeo ubrzano otapati nakon što je bio relativno stabilan od početka industrijske revolucije sredinom 19. stoljeća. Danas se grenlandska ledena ploča topi 50 posto brže nego u predindustrijsko doba i 33 posto brže nego tokom 20. stoljeća, smatraju znanstvenici.
"Uspjeli smo dokazati da se ledena ploča na Grenlandu danas topi nezabilježenom brzinom, što znači da nam je potpuno nepoznanica što se može događati u budućnosti", rekla je Sarah Das, znanstvenica s Oceanografskog instituta Woods Hole i koautorica studije.
Da bi spoznali kojom se brzinom topi led danas u usporedbi s prošlim razdobljima, znanstvenici su za vađenje uzoraka koristili bušilice veličine stupova za semafore. Uzorci su skupljani s lokacije 1828 metara iznad mora, što je omogućilo bolji uvid u topljenje leda tokom prošlih stoljeća.
Opasnost za milijune ljudi koji žive uz obale
U svjetlu oktobarskog izvještaja UN-ova Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koji je upozorio da čovječanstvo ima tek desetak godina da izbjegne klimatsku katastrofu, ova studija donosi još loših vijesti za naš planet, posebice za milijune ljudi koji žive uz obale. Otapanje grenlandskog leda pridonosi porastu morske razine više nego bilo koji drugi faktor.
Zbog toga su obalni gradovi i naselja u opasnosti. Osam od deset najvećih gradova svijeta smješteno je uz more, a gotovo 50 posto globalne populacije živi u područjima osjetljivim na podizanje razine mora. Studija također pokazuje da je topljenje leda na Grenlandu ponajprije uzrokovano ljetnom toplinom, pa i najmanji porast temperature može uzrokovati eksponencijalni porast otapanja leda.
"Budući da se Zemljina atmosfera i dalje zagrijava, otapanje će uskoro biti brže nego porast temperature", objašnjava Luke Trusel, docent na Sveučilištu Rowan i koautor studije.
Nepovratno nestajanje
Trusel kaže kako u znanstvenoj zajednici trenutačno prevladava mišljenje da postoji temperaturna granica nakon koje oporavak leda na Grenlandu i Antarktici više neće biti moguć. Zasad se ne zna točno o kojem s limitu radi, ali očito je da prosječne temperature na Zemlji rastu i da se led topi sve brže.
"Kad ledeni pokrov dosegne tu granicu, počet će njegovo nepovratno nestajanje. Dakle, posljedice onoga što smo radili i što radimo danas, osjećat će se hiljadama godina u budućnosti", kaže Trusel.
Sarah Das naglašava da se klimatska znanost često fokusira na posljedice zagrijavanja u budućnosti, a nove spoznaje ukazuju na to da se klima već danas umnogome promijenila.
"Klimatske promjene, bilo na Grenlandu, bilo u nečijem dvorištu, već su stigle, već se događaju i već utječu na ljude. Klimatske promjene nisu nešto što nas čeka u budućnosti, ova studija to jasno pokazuje", zaključila je Sarah Das.