Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Požar u Val d'Isereu: Žena teško ozlijeđena u skoku sa šestog kata, 200 ljudi evakuirano
Požar u Val d'Isereu: Žena teško ozlijeđena u skoku sa šestog kata, 200 ljudi evakuirano
Screenshot: BBC
NAJMANJE 200 ljudi evakuirano je nakon što je u ponedjeljak poslijepodne izbila vatra u apartmanskom bloku Les Jardins de la Balme u francuskom skijalištu Val d'Isere, javili su lokalni mediji.
Žena u dobi od šezdesetak godina teže je ozlijeđena, nakon što je skočila kroz prozor sa šestog kata kako bi pobjegla od požara. Lokalni dužnosnici kažu da se troje ljudi još smatra nestalima, iako je nejasno jesu li evakuirani ili ne.
Uzrok požara u deveterokatnici još uvijek je nepoznat, a krov zgrade gotovo je u potpunosti uništen. Kao mjera opreza, evakuirana je i obližnja škola.
Iran tvrdi da je uspješno ispitao dvije nove rakete s laserskim navođenjem
Iran tvrdi da je uspješno ispitao dvije nove rakete s laserskim navođenjem
Ilustracija: Guliver image/Getty images
IRANSKI ministar obrane rekao je da je Iran "uspješno ispitao" dvije nove rakete uoči 35. obljetnice pobjede islamske revolucije, prenijela je službena agencija Irna.
"Novi naraštaj balističkih raketa s rasprskavajućom glavom, raketa Bina zemlja-zemlja i zrak-zemlja s laserskim navođenjem uspješno su ispitane", rekao je ministar Husein Dehgan.
"Novi naraštaj tih balističkih raketa može umaći proturaketnim sustavima, ciljati više meta i ima veliku razornu moć", rekao je general Dehgan, ne rekavši koliki im je domet.
"Raketa Bina s laserskim navođenjem može se ispaliti iz zrakoplova ili s lansirne rampe a koristi se za gađanje mostova, tenkova, vojne opreme i zapovjednih centara, uz veoma veliku točnost", dodao je.
Iranski predsjednik Hasan Rohani čestitao je iranskom narodu i vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hamneiju na ovom "uspješnom ispitivanju" nove generacije balističkih raketa.
Iran je zadnjih godina razvio veliki balistički program koji zabrinjava zapadne zemlje i Izrael.
UN-ovo Vijeće sigurnosti donijelo je nekoliko rezolucija u kojima osuđuje iranski balistički program a Sjedinjene Države i Europska unija donijeli su sankcije zbog tog programa.
No Teheran je ovih dana izjavio da ne želi raspravljati o svom balističkom programu na novim pregovorima koji 18. veljače trebaju početi u Beču kako bi se sa silama iz skupine 5+1 (SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) konačno dogovorio o svom nuklearnom programu.
IAEA: Postignut je napredak u pregovorima s Iranom, no ostaje još puno neriješenih pitanja
IAEA: Postignut je napredak u pregovorima s Iranom, no ostaje još puno neriješenih pitanja
Foto: Guliver Image / Getty Images
IRAN i Međunarodna agencija za atomsku energiju postigli su napredak u pregovorima o nuklearnom programu no preostalo je još puno neriješenih pitanja, rekao je glavni inspektor Agencije Tero Varjoranta.
On je to kazao dan nakon što su Iranci pristali objasniti sumnje o tomu da rade na izradi nuklearnog oružja, što bi mogao biti napredak u istrazi nuklearnih aktivnosti Irana. Glavni inspektor je također rekao kako je napredak postignut, no dodao je da "ima još puno nerazjašnjenih pitanja".
Dužnosnici IAEA u nedjelju su izvijestili kako su Iranci tokom pregovora u Teheranu pristali na poduzimanje sedam novih praktičnih mjera u predstojeća tri mjeseca u skladu sa sporazumom iz studenoga prošle godine, a riječ je o istrazi IAEA o potencijalnoj vojnoj svrsi iranskih nuklearnih aktivnosti, što službeni Teheran kategorički odbacuje.
Promatrači ocjenjuju da je to značajan korak naprijed s obzirom na to da istraga o potencijalnom angažmanu Teherana na izradi nuklearne bombe već godinama ne napreduje, jer Zapad tvrdi da Iranci opstruiraju nastojanja IAEA.
Istodobno bi takav potez mogao biti pozitivan signal odvojenim pregovorima između Irana i šest svjetskih sila koji će početi 18. veljače, a cilj im je bolje međusobno razumijevanje u pogledu razmirica oko nuklearnih poteza Irana.
Međunarodni kazneni sud počinje provoditi predistragu o teškim zločinima u SAR-u
Međunarodni kazneni sud počinje provoditi predistragu o teškim zločinima u SAR-u
GLAVNA tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) priopćila je u petak da počinje "predistragu" o "teškim" zločinima počinjenim u Srednjoafričkoj Republici gdje već mjesecima bjesne vjerski sukobi u kojima ginu civili.
"U moj ured pristižu brojna izvješća o veoma okrutnim zločinima raznih skupina i o teškim zločinima za koje može biti nadležan ICC", rekla je Fatou Bensouda iz Gambije, po priopćenju.
Stanje u SAR-u se pogoršalo pošto je Seleka, koalicija nekoliko pobunjeničkih skupina koje su koncem 2012. digle oružanu pobunu, u ožujku 2013. svrgnula predsjednika Francoisa Bozizea.
Milicija Seleka, sastavljena uglavnom od muslimana sa sjevera SAR-a, iz Čada i Sudana, mjesecima je nakon toga napadala civile, koji su u velikoj većini kršćani.
Zemlju je tada zahvatila paklena spirala vjerskih sukoba a seljaci su počeli organizirati kršćanske milicije odlučni u nakani da se osvete Seleki, kao i muslimanskim civilima, potičući začarani krug nasilja.
"Zato sam odlučila početi predistragu", dodala je Bensouda, glavna tužiteljica ICC-ja: "Tragično stanje u kojemu su civili SAR-a od rujna 2012. neprestano se pogoršava".
Europska unija je u siječnju odobrila vojnu operaciju u Srednjoafričkoj Republici kamo će poslati 500 ljudi kao pojačanje afričkim (5.500 ljudi) i francuskim snagama (1.600 ljudi) koji su već ondje. 16. siječnja UN je pozvao da se učini sve kako bi se spriječio genocid.
Predistraga se provodi prije početka službene istrage glavnog tužitelja ICC-a.
Janukovič popušta: Ako političari ne mogu postići sporazum, izbori su jedino demokratsko rješenje
Janukovič popušta: Ako političari ne mogu postići sporazum, izbori su jedino demokratsko rješenje
Screenshot: YouTube
SAVEZNIK ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča izjavio je u ponedjeljak kako je Janukovič izvijestio njegovu stranku da neće koristiti silu protiv protestanata i da je spreman održati prijevremene izbore ako se ne nađe miroljubivo rješenje krize.
Kako na svojim internetskim stranicama prenosi list Ukrajinska Pravda, Juri Mirošničenko izjavio je televiziji ICTV da je predsjednik zastupnicima njegove Stranke regija rekao: "Imamo sve ovlasti silom osloboditi vladine zgrade i Majdan...To nikada neću učiniti, jer su to također naši građani".
Majdan, kijevski Trg neovisnosti, uporište je protuvladinih protestanata više od dva mjeseca. Demonstranti su zauzeli i neke vladine zgrade u Kijevu i drugim gradovima.
Mirošničenko je rekao da je stranka raspravljala o uvođenju izvanrednog stanja koje bi moglo dovesti do toga da vlada upotrijebi vojsku. "Izvanredno stanje neće se uvoditi", rekao je on.
"Predsjednik je rekao da ako političari ne mogu postići sporazum, donijeti zajedničke mjere i primjeniti ih, tada su izbori jedino demokratsko rješenje situacije", prenosi list ukrajinskog zastupnika.
"I on (Janukovič) je dodao: I ja i vi ćemo se suočiti s prijevremenim izborima", dodao je Mirošničenko dajući naslutiti da je Janukovič govorio i o parlamentarnim i o predsjedničkim izborima.
Redoviti predsjednički izbori trebali bi se održati iduće godine, a parlamentarni 2017.
Ukrajinska oporba za smanjenje predsjedničkih ovlasti
Stanje u Ukrajini i dalje je nepromijenjeno. Predsjednik Janukovič vratio se nakon kraćeg bolovanja, a oporbeni zastupnici tražit će smanjenje njegovih ovlasti.
Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič neće upotrijebiti silu kako bi raščistio ulice Kijeva, a oporbene protivnike mogao bi izazvati na izvanrednim izborima, ako se ne dogovore donosi Reuters. Očekuje se kako će zastupnici u nastavku zasjedanja parlamenta zatražiti izmjenu zakona kako bi se predsjedniku smanjile ovlasti i povratak na raniji Ustav, koji bi parlamentu dao veću kontrolu nad formiranjem vlade. Inače Rusija je jučer poručila ukrajinskoj oporbi da prestane sa ultimatumima i prijetnjama te da počne pregovore.
Steinmeier prijeti sankcijama
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier rekao je da bi se ukrajinskoj vladi trebalo zaprijetiti sankcijama ako se ne pronađe političko rješenje krize u Ukrajini koju već mjesecima potresaju nasilni sukobi snaga sigurnosti i oporbenih protestanata.
Izjava socijaldemokratskog njemačkog ministra donekle odudara od poruka konzervativne kancelarke Angele Merkel koja je prošli tjedan rekla da zasad nema govora o sankcijama Ukrajini.
"Mislim da sada moramo razmotriti sankcije kao prijetnju", rekao je Steinmeier kasno navečer u ponedjeljak u razgovoru za ARD, dodajući da Njemačka mora imati i tu opciju otvorenu ako se stanje ne popravi.
Oporbeni prosvjedi u Ukrajini traju od studenoga prošle godine kad je predsjednik Viktor Janukovič odustao od približavanja Europskoj uniji te se odlučio za jačanje veza s moćnim susjedom Rusijom.
