U granatiranju stožera ukrajinske vojske korišteno kazetno streljivo, ubijeno najmanje sedam civila
U granatiranju stožera ukrajinske vojske korišteno kazetno streljivo, ubijeno najmanje sedam civila
Ilustracija: Guliver Image / Getty Images
NAJMANJE sedmero civila poginulo je u utorak u granatiranju glavnog stožera ukrajinske vojske na istoku zemlje, čime se broj žrtava u zadnja 24 sata popeo na 21 uoči ključnog sastanka u Minsku na kojem europski, ruski i ukrajinski čelnici trebaju dogovoriti mirovni plan kao posljednju šansu za mir.
Glavni stožer ukrajinske vojske na istoku Ukrajine, u Kramatorsku, "pogođen je iz višecijevnog raketnog bacača tipa Tornado", rekao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pred zastupnicima u parlamentu.
U tom je granatiranju poginulo sedam osoba, a 26 je ranjeno, rekle su tamošnje vlasti koje podupiru vladu u Kijevu.
Zasad nema potvrde informacije o eventualnim žrtvama među vojnicima.
Rakete ispaljene iz Gorlivke
Kako navodi ukrajinska vojska, rakete su ispaljene iz Gorlivke, grada u rukama pobunjenika, 45 km od Kramatorska, ali su proruski pobunjenici demantirali da su gađali grad.
"Nismo mogli gađati (iz višecijevnih raketnih bacača) Grad i pogoditi to mjesto. To je provokacija", rekao je visoki vojni časnik samoproglašene Donecke republike Eduard Basurin.
Čelnik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Dmitro Kuleba istaknuo je pak da je Kramatorsk "pogođen raketom Tornado, najnovijim ruskim sustavom višecijevnih raketnih bacača".
"Ukrajina ih ne posjeduje", napisao je na svom profilu na Twitteru. Domet Tornada kreće se, ovisno o modelu, od 20 do 90 km.
Na društvenim mrežama se u poslijepodnevnim satima pojavio videozapis koji proturječi navodima ukrajinske vlade i separatista i sugerira da je u napadu korišteno streljivo s kazetnim punjenjem.
Većina zemalja je zabranila korištenje "kazetnih bombi", no Ukrajina i Rusija nisu potpisnice međunarodnog sporazuma koji zabranjuje njihovu upotrebu.
Human Rights Watch je u posjedu brojnih dokaza da obje strane koriste oružje koje se pokazalo pogubnim za civile tokom i nakon rata.
Ukrajinska vojska vratila Kramatorsk
Kramatorsk, grad s 200.000 stanovnika, 70 km sjeverno od pobunjeničkog uporišta Donecka, koji je jedno vrijeme bio u rukama separatista, ponovo su zauzele ukrajinske snage.
U tom gradu je osim glavnog vojnog stožera i državna uprava prokijevskih vlasti za područje Donecka.
Napad se događa u času kada europski, ruski i ukrajinski diplomati pregovaraju o mirovnom planu za Ukrajinu, dan uoči presudnog summita u Minsku na kojemu će sudjelovati predsjednik Ukrajine Petro Porošenko, Rusije Vladimir Putin, Francuske Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Zadaća summita u Minsku, što ga nazivaju summitom posljednje šanse, je zaustaviti desetomjesečni rat u kojem je poginulo više od 5300 ljudi.
Zbog toga se na diplomatskom planu iduća 24 sata smatraju ključnima uoči kako bi se summit u glavnome gradu Bjelorusije i održao, a pripremaju ga u utorak u Minsku predstavnici četiriju zemalja i predstavnici Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS). Također sudjeluju predstavnici proruskih separatista koji su počeli pobunu na istoku Ukrajine, najavio je Denis Pušlin, predstavnik samoproglašene republike Doneck.Najmanje sedmero civila poginulo je u utorak u granatiranju glavnog stožera ukrajinske vojske na istoku zemlje, čime se broj žrtava u zadnja 24 sata popeo na 21 uoči ključnog sastanka u Minsku na kojem europski, ruski i ukrajinski čelnici trebaju dogovoriti mirovni plan kao posljednju šansu za mir.
Obitelji djevojaka zamijenjenih u rodilištu dobile odštetu od dva milijuna eura
Obitelji djevojaka zamijenjenih u rodilištu dobile odštetu od dva milijuna eura
Screenshot: Guardian
OBITELJI dviju francuskih djevojaka koje su greškom zamijenjene u rodilištu dobile su odštete od gotovo dva milijuna eura.
Sud je od klinike odgovorne za zamjenu beba koje su boravile u istim inkubatorima i potom predane krivim roditeljima zatražio da odštetu isplate danas zrelim ženama, njihovim roditeljima i rođacima.
Francuski sud je klinici u Cannesu naredio da djevojkama isplati po 400,000 eura, roditelji su dobili po 300,000 eura, a troje bliskih rođaka po 60,000 eura.
Odšteta je šest puta manja od zatražene, no odvjetnik jedne od obitelji kaže da se neće žaliti na presudu.
Niti jedna obitelj nije pomislila na zamjenu
Jedna od majki, Sophie Serrano, je javno govorila o zamjeni, no drugi članovi obitelji su se držali podalje od medija.
Serrano je prije ročišta rekla da su ona i majka druge djevojčice odmah izrazile sumnju jer su im nakon boravka u inkubatoru predane bebe s drugačijim tenom i dužinom kose.
Deset godina kasnije, Serrano i njezin suprug su se odlučili na DNK test kojim je utvrđeno da nisu biološki roditelji svoje kćeri Manon.
Dvije obitelji su stupile u kontakt tokom istrage i naposljetku slučaj predale sudu, no niti u jednom trenutku nije bilo govora o zamjeni djevojaka.
Obitelji su se tokom postupka udaljile jedna od druge, piše BBC.
"Bilo je to preteško, pa smo otišli odvojenim putovima kako bi izbjegli stres," rekla je Serrano prošlog prosinca. "Bio je to jedini način da ponovno pronađemo stabilnost."
Manon Serrano je u istom razdoblju opisala sastanak sa svojim biološkim roditeljima kao "prilično uznemirujući trenutak".
"Nađete se pred ženom koja vam je biološka majka ali i potpuni stranac," rekla je.
Europska sveučilišta upozoravaju na TTIP: Komercijalni interesi ne smiju ugroziti obrazovanje
Europska sveučilišta upozoravaju na TTIP: Komercijalni interesi ne smiju ugroziti obrazovanje
Vijeće stoga poziva EU i Europsku komisiju da javnost uvjeri da će javno školstvo biti zaštićeno od komercijalizacije.
U izjavi EUA između ostalog piše da je visoko školstvo javna odgovornost kojoj pristup moraju imati svi građani, a ne roba kojom upravljaju komercijalni interesi. TTIP i TiSA stvaraju nesigurnost oko mogućnosti zemalja članica da odlučuju o prirodi svojih sustava visokog obrazovanja jer ograničavaju zakonske okvire i zahtijevaju liberalizaciju.
EUA ocjenjuje da nacionalnim smjernicama o visokom obrazovanju prijeti Mehanizam za razrješavanje sporova s investitorima (ISDS) koji korporacijama omogućuju da tuže nacionalne vlasti ukoliko njihovi zakoni sprječavaju generiranje profita.
Poput većine europskih zastupnika i dobrog dijela javnosti rektori smatraju da tajnovitost pregovora sprječava razumijevanje posljedica koje TTIP donosi ne samo za učenje i naučavanje već i za prikupljanje podataka, istraživanja i razvoj, intelektualna prava i trgovinu.
Glavna tajnica EUA Lesley Wilson je nakon konferencije rekla da: "Visoko obrazovanje predstavlja javnu odgovornost koja podržava društvenu povezanost i odgovara na rastuće potrebe europskog tržišta rada. To nije roba podložna komercijalnim interesima čija je svrha profit, niti bi trebala biti subjekt međunarodnih trgovinskih režima."
Kučerena: Snowden je dobro i nema namjeru napustiti Rusiju
Kučerena: Snowden je dobro i nema namjeru napustiti Rusiju
Foto: Hina
ZVIŽDAČ Edward Snowden ima posao, govor ruskog jezika se poboljšava, prilagođava se životu u Rusiji i nema planova za odlazak, otkrio je njegov odvjetnik.
"On i dalje radi za ruske tvrtke. Njegova plaća je razmjerna njegovoj vještini tako da ne ma problema zaraditi za život", kazao je novinarima Snowdenov odvjetnik Anatolij Kučerena, prenosi RT.
Odvjetnik nije htio otkriti pojedinosti iz njegovog života, no uvjeren je kako je Snowden sretan s životom u Rusiji.
"Počinje govoriti ruski, zna neke riječi. Koliko ja znam, nema namjeru napustiti Rusiju", kazao je Kučerena i doda da se njegov klijent još uvijek nije oženio te da u bliskoj budućnosti to i ne planira.
Edward Snowden dobio je politički azil u Rusiji nakon što je zaglavio na aerodromu u Moskvi. SAD ga žele zbog otkrivanja tajnih informacija iz Američke sigurnosne agencije (NSA). Informacije su otkrile razmjere špijuniranja koje SAD provode te je zbog toga došlo do zategnutih odnosa sa savezničkim zemljama.
SAD su ga optužile za krađu vladine imovine, za nedopušteno objavljivanje informacija od nacionalne sigurnosti i predaju tajnih dokumenata neovlaštenim osobama.
Swiss Leaks: Dok drugi pokreću istrage, u Hrvatskoj nitko neće maknuti prstom
Swiss Leaks: Dok drugi pokreću istrage, u Hrvatskoj nitko neće maknuti prstom
Screenshot: icij.org, Facebook
NAJPOZNATIJI svjetski mediji, koji uključuju Guardian, Le Monde, BBC objavili su veliku priču Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) o globalnim utajivačima poreza kroz privatne račune švicarske banke HSBC.
Riječ je o čvrstim dokazima da je svjetska elita skrivala novac od poreznih tijela u matičnim državama kroz privatne račune u Švicarskoj čiji su bankari zakonom obvezani na čuvanje tajni. Materijali objavljeni na stranicama Konzorcija sadrže podatke o oko 30,000 računa na kojima je pohranjeno oko 120 milijardi dolara.
Jedini hrvatski novinar uključen u Swiss leaks: Ne vjerujem da će u Hrvatskoj itko maknuti prstom
Saša Leković, istraživački je novinar i član međunarodne ekipe novinara koja otkriva velike financijske afere poznatih i bogatih. Leković je jedini hrvatski novinar koji je radio na velikoj aferi Swiss leaks.
Što je Swiss leaks?
Projekt ICIJ-a poznat pod nazivom "Swiss Leaks", čije su prve priče objavljene proteklog vikenda, svojevrsni je nastavak projekta poznatog pod imenom "OffShore Leaks" čije prve priče su objavljene prije godinu i pol dana.
Koja je razlika između Swiss leaksa i OffShore Leaksa?
Za razliku od prethodnog projekta u kojem su otkrivene nezakonitosti posredstvom offshore kompanija u ovom projektu otkrivaju se tajni računi koji su služili ili još služe za izbjegavanje plaćanja poreza. U suštini, u oba slučaja riječ je o kriminalu, a nerijetko se na oba popisa klijenata pojavljuju i iste osobe.
Kako je krenula istraga o računima?
Ovaj puta hiljade dokumenata koji su omogućili početak istrage nije novinarima dostavila anonimna osoba i dokumenti nisu dostavljeni izravno u sjedište ICIJ-a u Washingtonu nego u redakciju pariškog lista Le Monde. Kako je Le Monde jedna od velikih svjetskih redakcija koja je surađivala sa ICIJ-em i projektu "OffShore Leaks" iz pariške redakcije kontaktirali su čelne ljude ICIJ-a.
Tko je sve sudjelovao u projektu?
U projektu "Offshore Leaks" sudjelovalo je stotinjak novinara iz više od 60 zemalja. Ovaj puta uključeno je, do sada, više od 140 novinara iz gotovo 50 zemalja. Organizacija istraživanja i objavljivanja priča funkcionira na način da svaka redakcija i svaki novinar ponaosob koji se uključuje u projekt potpisuje ugovor sa ICIJ-em koji jamči da će se svi pridržavati najviših profesionalnih standarda i ne možete postati dio ekipe ukoliko vas iz ICIJ-a ne pozovu na temelju vašeg ranijeg novinarskog rada i ugleda među kolegicama i kolegama, istaknutim članovima ICIJ-a.
Ja sam jedini novinar iz Hrvatske uključen u oba projekta. Radim na pričama, zajedno sa kolegama iz drugih zemalja, a kada budu spremne priče vezane za Hrvatsku bit će objavljene na web stranici Centra za istraživačko novinarstvo i ponuđene besplatno na objavu svim redakcijama.
Dobivaju li novinari prijetnje, kakve?
I ovaj put objava priča počela je u najpoznatijim svjetskim medijima i uključila je svjetski poznata imena poreznih utajivača kako bi privukla opću pažnju i "amortizirala" eventualne pokušaje zataškavanja skandala i onemogućavanje manjih medija da objave svoje priče.
Ne znam da je bilo prijetnji. Jedno od pravila u ovakvim projektima je da nitko od novinara koji sudjeluju ne izlaze ni sa kakvim informacijama dok ne budu objavljene priče, a priče se prvo i objavljuju u najpoznatijim medijima i o najvećim igračima kako bi se onemogućili pritisci. A kad bi netko i stisnuo nekog novinara da nešto ne objavi objavili bi to mi ostali.
Što očekujete od ovakvih objava? Hoće li institucije reagirati?
U nekim zemljama su već pokrenute istrage a negdje je burno i u političkim vrhovima (U Velikoj Britaniji, npr.). Ne vjerujem da će u Hrvatskoj itko maknuti prstom. Uostalom, prošla je godina i pol od kada sam objavio četiri priče u projektu Offshore Leaks pa se nije ništa dogodilo.
BALKANSKA KLIJENTELA
Hrvatska
Na stranici ICIJ-a, gdje se javnost može informirati o računima otvorenima između 1996. i 2007. godine, Hrvatska drži 128. poziciju na listi od 203 nacije. Iako vlasnici računa nisu imenovani, HSBC je omogućio utaju poreza za 37 osoba povezanih s Hrvatskom koje su na 77 računa ukupno sakrile oko 33.2 milijuna dolara. Najveća pojedinačna količina novca kojeg je utajio klijent povezan s Hrvatskom je 10,7 milijuna dolara, a od ukupnog broja njih 27 posto posjeduje hrvatsku putovnicu.
Nešto gore kotira Srbija, koja je zauzela 121. mjesto s 93 bankovna računa raspodijeljenih između 38 klijenata od kojih 13 posto ima srpsku putovnicu. Najveći iznos povezan s klijentom iz Srbije iznosi 11.1 milijun dolara.
Bosna i Hercegovina je zauzela 162. poziciju po količini novca pohranjenoj na "crnim računima". Riječ je o 9 računa i sedam klijenata koji su ukupno sakrili 4.3 milijuna dolara. Zanimljivo, najveći pojedinačni iznos povezan s BiH iznosi 3.8 milijuna dolara, a 29 posto korisnika usluge utaje poreza ima bosanskohercegovačku putovnicu.
Zlatni lanac
Prema pisanju Bloomberga, HSBC je jedna od nekolicine banaka kojima prijeti kazneni progon zbog skrivanja imena klijenata među kojima su pripadnici narko kartela, trgovci oružjem i "krvavim dijamantima".
Među ljudima koji su koristili protuzakonite usluge HSBC-a su pripadnici kraljevskih obitelji, osuđeni dileri kokaina, veleposlanici, osumnjičeni za terorizam, visoki državni dužnosnici, poznati glumci, pjevači i vrhunski sportaši.
Od zvučnijih imena, tu je politički operativac pokojnog haićanskog predsjednika Jean-Claude "Baby Doc" Duvaliera koji je pobjegao iz domovine nakon optužbi da je pronevjerio stotine milijuna dolara. Zatim bjegunci od zakona poput preprodavača dijamanata Mozesa Victora Koniga i Kennetha Lee Akselroda čija se imena nalaze na listi Interpola.
Među klijentima je i oligarh Gennadij Timčenko, bliski prijatelj ruskog predsjednika Putina koji se našao na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država.
Od mnogobrojnih imena iz svijeta zabave, pomalo začuđuje da se na listi našlo i ono Davida Bowieja, koji je državljanin Švicarske i čiji glasnogovornik nije odgovorio na zahtjev za komentar Bloomberga.
Tu su i glumac Christian Slater, model Elle MacPherson, vozači formule 1 Heikki Kovalainen i Fernando Alonso, nogometaš Diego Forlán, glumica Joan Collins, marokanski kralj Mohammed VI., jordanski kralj Abdullah II., motociklist Valentino Rossi i drugi.
ICIJ otkriva i vezu između financiranja Al-Kaide i HSBC-a. Prema pisanju Radio Sarajeva, u prostorijama Benevolence International Foundation u BiH je navodno pronađena lista financijera Al-Kaide koji su račune imali u HSBC-u, a koju je pokojni Osama bin Laden zvao "zlatni lanac".
Emirati nastavljaju udare na džihadiste Islamske države
Emirati nastavljaju udare na džihadiste Islamske države
Foto: Hina
UJEDINJENI Arapski Emirati u utorak su nastavili sudjelovanje u zračnim udarima međunarodne koalicije na skupinu Islamsku državu (IS), nakon više od mjesec dana prekida zbog zarobljavanja jordanskog pilota u Siriji koji je poslije živ spaljen.
Mjesec dana prije četvrte obljetnice rata u Siriji, predsjednik Bašar al Asad je rekao u razgovoru za BBC da je uglavnom obaviješten o zračnim udarima koalicije koju vode Sjedinjene Države na džihadiste IS-a u njegovoj zemlji.
Vojno zapovjedništvo UAR-a je reklo u priopćenju da je "eskadrila zrakoplova F-16 stacionirana u Jordanu u utorak ujutro počela izvoditi zračne udare na položaje terorističke skupine, da je uspješno završila akciju i vratila se u bazu bez pretrpljene štete".
Emirati su tu eskadrilu poslali u Jordan radi potpore zemljama koje graniče s Irakom i sa Sirijom u zračnim napadima na IS, ultraradikalnu skupinu odgovornu za zločine.
Vojne operacije UAR-a su prekinute zbog spora s Washingtonom u vezi s financiranjem i oblikom eventualne operacije spašavanja pilota koji djeluju u sastavu koalicije.
Jačanje IS-a u Siriji tokom 2013. zasjenilo je rat sirijskih pobunjenika i režima koji je 11. ožujka 2011. počeo narodnom pobunom što je ugušena u krvi, a zatim se prometnula u oružani sukob.
U Siriji je od 2011. poginulo više od 210.000 ljudi, a više od 10 milijuna je raseljeno, među kojima je gotovo 4 milijuna izbjeglica.
Španjolski kralj Felipe VI. smanjio svoju plaću za 20 posto
Španjolski kralj Felipe VI. smanjio svoju plaću za 20 posto
Screenshot: YouTube
ŠPANJOLSKI kralj Felipe VI. smanjio je za 20 posto svoju plaću u odnosu na plaću svog oca Juana Carlosa, objavila je u utorak kraljevska kuća, što je prva proračunska odluka novog kralja koji je obećao vratiti sjaj monarhiji.
U Španjolskoj zahvaćenoj mjerama štednje gdje je gotovo svaka četvrta radno aktivna osoba nezaposlena, proračun Kraljevske kuće ponovno je zamrznut u 2015. na 7,8 milijuna eura.
Kralj Felipe VI. odlučio je smanjiti prihod koji mu je namijenjen kao šefu države za 20 posto u odnosu na 292.752 eura koje bili određeni njegovom ocu Juanu Carlosu u proračunu za 2014. i iznosit će 234.204 eura.
Kraljica Letizia će 2015. primiti upola manje od supruga ili 128.808 eura.
Felipe VI. je također odredio iznos od 187.356 eura koje će primiti njegov otac Juan Carlos u 2015. Nakon što je abdicirao u lipnju 2014. kada mu je pala popularnost nakon niza skandala, Juan Carlos je zadržao počasnu titulu kralja, kao i njegova supruga kraljica Sofia, koja će 2015. primati 105.396 eura.
Ostatak kraljevskog proračuna je raspoređen za potrošnju za osoblje (3,8 milijuna eura), troškove za imovinu i usluge (2,9 milijuna), ulaganja (190.606) eura i novac za nepredviđene troškove (155.500 eura).
