Njemačka priprema promjene koje izravno pogađaju preko 11.000 Hrvata - i neće im se svidjeti
Njemačka priprema promjene koje izravno pogađaju preko 11.000 Hrvata - i neće im se svidjeti
Foto: 123rf
AKO je za vjerovati pisanju njemačkih medija, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble priprema smanjenje dječjih doplataka za strance iz država Europske unije čija djeca ne žive u Njemačkoj.
Naime, sezonski radnici iz Europske unije imaju pravo na dječji dodatak u Njemačkoj i u slučaju kada njihova djeca ne žive u Njemačkoj. Za sezonce iz Hrvatske koji rade u Njemačkoj i plaćaju porez, njemačka država dužna je isplatiti dječji dodatak i ako im djeca žive u Hrvatskoj.
Prema novom zaokonu, umjesto punog doplatka "EU stranci" bi dobivali polovicu - ako sada dobivaju 192 eura, dobivat će 96 eura. To se, javljaju njemački mediji, odnosi i na hrvatske državljane. Ideja iza smanjenja je da se plaća stvarna cijena življenja u državi porijekla, piše Croexpress.
Bild navodi da Njemačka trenutno plaća doplatke za 184.655 djece "EU stranaca" koja ne žive u Njemačkoj. Od toga je 11.865 djece koja žive u Hrvatskoj. Najviše je poljske djece - 86.987, dok je Rumunja 15.310.
Osim toga, dječji doplatak bi se mogao retroaktivno isplaćivati za samo šest mjeseci, umjesto četiri godine.
Ovim zakonom Njemačka bi, planirano je, uštedjela oko 160 milijuna eura godišnje. No, Bild navodi kako će se za uvođenje ovakvog zakona morati promijeniti i europsko zakonodavstvo.
Američku ministricu obrazovanja, koja oružjem želi braniti škole od grizlija, spriječili da uđe u školu
Američku ministricu obrazovanja, koja oružjem želi braniti škole od grizlija, spriječili da uđe u školu
Foto: Hina
PROSVJEDNICI su zabranili ulaz novoj ministrici obrazovanja SAD-a u jednu školu u Washingtonu.
Prosvjednici su dočekali Betsy DeVos ispred škole i tijelima joj zapriječili ulazak u školu, nakon čega se ona okrenula i otišla.
Jedan prosvjednik je za njom vikao kako se treba sramiti i kako je najbolje da ode.
WATCH: Sec. Betsy DeVos physically blocked by protesters from entering DC school--turned away and left.
Video: @SweeneyABCpic.twitter.com/RAycuKEVgm
DaVos je poslije izjavila kako se naknadno sastala s osobljem i učenicima škole.
Kako prenosi CNN, savez učitelja iz Washingtona je organizirao prosvjed, ali su iz saveza poručili kako njihovi članovi nisu bili među prosvjednicima koji su ministricu spriječili da uđe u školu.
Kontroverzan izbor
DeVos je jedan od najkontroverznijih Trumpovih izbora. Kritičari su se žalili kako nije dovoljno stručna, ali je svejedno potvrđena za ministricu obrazovanja.
Vezano uz prosvjednike, DeVos je izjavila kako poštuje prosvjede, ali kako je neće spriječiti u obavljanju ključnih zadataka ministarstva obrazovanja:
"Niti jedna školska vrata u Americi ne smiju biti zatvorena za one koji žele pomoći školarcima," zaključila je DeVos.
Talijanska vlada osniva specijalizirane sudove za tražitelje azila
Talijanska vlada osniva specijalizirane sudove za tražitelje azila
Foto: FAH
TALIJANSKA vlada je u petak usvojila odluku o osnivanju 14 specijaliziranih sudova za osobe kojima je odbijen azil, koji ukidaju mogućnost žalbe kako bi se ubrzale procedure.
Ta mjera se odmah počinje primjenjivati, ali u roku od dva mjeseca ju treba potvrditi parlament.
U Italiji je broj tražitelja azila s 23.620 u 2013. narastao na 123.482 u 2016. "Sve su složeniji problemi migranata koji dolaze iz vrlo različitih zemalja," rekao je ministar pravosuđa Andrea Orlando na konferenciji za novinare nakon sastanka vlade.
Prosječno razmatranje molbe traje 268 dana
Bez obzira na napore vlasti, prosječno trajanje razmatranja molba je sa 167 dana naraslo na 268 dana, dodao je.
"Za migrante se radi o proceduri koja im određuje život. Ne možemo ostaviti te ljude u beskraj u neizvjesnosti", istaknuo je Orlando.
Svaki dan državu prihvat migranta stoji 35 eura, ili 6 milijuna eura dnevno za oko 175.000 tražitelja azila koji trenutačno čekaju u Italiji.
Radi poboljšavanja rada na proučavanju molbi za azil, vlada će angažirati 250 dodatnih stručnjaka.
UNHCR smatra kako se radi o dobrom koraku
Glasnogovornica Visokog UN-ovog povjereništva za izbjeglice (UNHCR) u Italiji Carlotta Sami je rekla da se radi o dobrom koraku.
Vlada namjerava skratiti trajanje pravne pomoći za oko 60 posto tražitelja azila. Umjesto obraćanja višem lokalnom sudu i zatim eventualno prizivnom sudu, odbijeni će se morati obratiti jednom od 14 novih specijaliziranih sudova.
Zakon prate najavljene mjere radi maksimalne raspodjele tražitelja azila u malene strukture. Njima će biti ponuđena zaposlenja od općeg interesa, na bazi dragovoljnog rada, kako bi se pospješila njihova integracija. Paralelno vlada će osnovati dvadesetak "stalnih centara za povrat" ukupnog kapaciteta 1600 mjesta, za osobe kojima je odbijen azil.
Nakon što je sud ukinuo zabranu ulaska muslimanima, Trump najavljuje nove mjere
Nakon što je sud ukinuo zabranu ulaska muslimanima, Trump najavljuje nove mjere
Foto: Hina
AMERIČKI predsjednik Donald Trump obećao je u petak nove mjere za zaštitu nacionalne sigurnosti, dan nakon što je sud odbio ponovno aktivirati njegovu zabranu ulaska u SAD državljanima sedam većinski muslimanskih zemalja i izrazio uvjerenje da će sudovi na kraju potvrditi njegovu izvršnu uredbu.
Bijela kuća ne isključuje mogućnost da preradi Trumpovu naredbu od 27. siječnja u svjetlu njezine suspenzije od strane saveznog sudca u Seattleu i prizivnog suda u San Franciscu, rekao je jedan dužnosnik administracije.
Nije odgovorio hoće li uvesti novu zabranu
Savezni prizivni sud SAD-a u četvrtak je jednoglasno podržao suspenziju Trumpove uredbe o zabrani ulaska u SAD građanima Irana, Iraka, Libije, Somalije, Sudana, Sirije i Jemena za koju je Trump rekao da je sigurnosna mjera koja treba odvratiti napade islamskih militanata..
"Učinit ćemo sve što je potrebno da bi sačuvali sigurnost naše zemlje", rekao je Trump na konferenciji za novinare nakon sastanka s japanskim premijerom Shinzom Abeom.
Republikanski predsjednik nije izravno odgovorio na pitanje hoće li uvesti novu zabranu.
"Vrlo brzo ćemo učiniti nešto kako bi dodatno zaštitili našu zemlju. Vidjet ćete to u idućim tjednima", izjavio je Trump ne navodeći pojedinosti.
Dodao je da će njegova administracija nastaviti pravnu bitku. "Nemam nikakvih dvojbi da ćemo na kraju dobiti taj spor", istaknuo je. Administracija se na odluku saveznog prizivnog suda može od petka žaliti američkom Vrhovnom sudu.
Poruka na Twitteru
Ubrzo nakon presude Trump je na svom Twitter računu poručio: "VIDIMO SE NA SUDU, SIGURNOST NAŠE NACIJE JE U PITANJU!"
Trump je izvršnom uredbom 27. siječnja zabranio ulazak u SAD građanima Irana, Iraka, Libije, Somalije, Sudana, Sirije i Jemena na 90 dana i na 120 dana obustavio ulazak izbjeglica, osim za sirijske izbjeglice kojima je ulazak zabranjen na neodređen rok.
Sudac James Robart je prošlog petka blokirao tu Trumpovu uredbu.
Presuda prizivnog suda, koja je uslijedila nakon ročišta u utorak, ne rješava pravni spor nego se odnosi na pitanje treba li Trumpovu uredbu suspendirati za trajanja sudskog postupka protiv zabrane ulaska koji su pokrenule savezne države Washington i Minnesota.
Američki Vrhovni sud ideološki podijeljen
Američkom Vrhovnom sudu nedostaje jedan od njegovih devet članova i ideološki je podijeljen na četiri sudca liberala i četiri konzervativca dok se čeka na senatsku potvrdu Trumpova konzervativnog kandidata Neila Gorsucha.
Administracija treba pet od osam sudaca da glasuju u korist ponovnog stupanja na snagu zabrane ulaska dok se nastavlja sudski postupak koji su pokrenule savezne države Washington i Minnesota. To znači da administracija treba pridobiti najmanje jednog liberalnog sudca. a
Trump traži da europske sile izdvajaju više novca za NATO, Njemačka se naljutila
Trump traži da europske sile izdvajaju više novca za NATO, Njemačka se naljutila
Foto: FAH
AMERIČKI zahtjev partnerima u NATO-u da povećaju financiranje transatlantskog saveza je "pošten", rekla je u petak njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen nakon sastanka s američkim ministrom obrane Jamesom Mattisom.
Njemačka i druge europske sile naljutile su se kada je američki predsjednik Donald Trump u kampanji optužio saveznike da ne izdvajaju dovoljno novca za NATO koji je neposredno prije stupanja na dužnost nazvao "zastarjelim".
Von der Leyen je rekla da Njemačka, koja za obranu izdvaja manje od preporučenih dva posto BDP-a, razumije da je to potrebno povećati.
"Mislim da je to pošten zahtjev", rekla je njemačka ministrica. "Ako želimo zajednički riješavati svjetske krize, posebno terorizam i postaviti Savez na čvrste noge, tada svatko mora platiti svoj dio", dodala je.
Von der Leyen je prvi europski ministar obrane koji je posjetio Mattisa u Pentagonu.
Nakon sastanka je novinarima izjavila da su se suglasili kako se brojni globalni problemi, uključujući rat u Siriji, ne mogu riješiti bez Rusije, ali da Moskva mora poštivati međunarodno pravo i granice suverenih država.
Pomirijući Trumpovi komentari na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina izazvali su bojazan nekih europskih država da bi SAD mogao ublažiti sankcije Moskvi zbog pripojenja Krima 2014. i potpore proruskim separatistima na istoku Ukrajine.
Ministrica je istaknula kako je ključno da NATO ostane jedinstven. "Vrlo je važno da govorimo jednim glasom", rekla je Von der Leyen.
Poljska premijerka završila u bolnici nakon sudara
Poljska premijerka završila u bolnici nakon sudara
Foto: FAH
POLJSKA premijerka Beata Szydlo zadobila je modrice kada se privatni automobil sudario s njezinom limuzinom u petak u Oswiecimu pored Krakowa, javila je javna televizija TVP Info navodeći vladinog glasnogovornika.
"Premijerka Szydlo je u bolnici na rutinskim pregledima", rekao je glasnogovornik Rafal Bochenek TVP Info.
"Na svu sreću ništa ozbiljno se nije dogodilo premijerki".
VIDEO Na najvišoj brani u SAD-u se stvorila gigantska rupa, duga je gotovo sto metara
VIDEO Na najvišoj brani u SAD-u se stvorila gigantska rupa, duga je gotovo sto metara
Foto: Kelly Grow, Water.co.gov
NA NAJVIŠOJ brani u SAD-u, Oroville brani u Kaliforniji, prije nekoliko se dana pojavila velika rupa.
Ranije ovog tjedna, na više od jednog kilometra dugom zidu brane, preko kojeg se prazni voda iz umjetnog jezera, otvorila se ogromna rupa. Duga je oko 80 metara, široka pedesetak, a duboka nešto manje od 10 metara.
Stručnjaci još ne znaju što ju je prouzročilo. Vlasti tvrde da je brana i dalje sigurna te da 16.000 stanovnika Orovillea nije u opasnosti.
"Intergritet brane nije ugrožen", rekao je u ime vlasti Eric See, glasnogovornik Ministarstva vodnih resursa.
Jezero Oroville, na kojem se nalazi istoimena brana, nalazi se oko 200 kilometara sjeveroistočno od San Francisca.
