Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
KRVAVI RASPLET TALAČKE KRIZE Četvero mrtvih nakon višesatne opsade doma za veterane
KRVAVI RASPLET TALAČKE KRIZE Četvero mrtvih nakon višesatne opsade doma za veterane
Foto: Getty
VIŠESATNA opsada doma za ratne veterane u Kaliforniji završila je tragično.
Tri žene i napadač pronađeni su mrtvi u domu za ratne veterane u američkom Younsvilleu nakon što je u njega ušao muškarac naoružan puškom, javlja BBC.
Policijski glasnogovornik potvrdio je da su tri mrtve žene pronađene uz napadača nešto prije 18 h po lokalnom vremenu.
BBC navodi kako su tri ubijene žene bile zaposlenice doma za veterane.
Identitet napadača nije objavljen, a nije poznato ni je li bio povezan s bilo kojom od žrtava.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Imamo tragične vijesti onog tipa kakve se nikad nisam nadao da ću morati reći javnosti", rekao je pomoćnik šerifa Chris Childs na press konferenciji nakon završetka opsade.
Lokalni policajac spriječio veću tragediju
Childs je pohvalio lokalnog policajca koji je razmijenio vatru s napadačem odmah po izbijanju talačke situacije.
"Spasio je živote drugih jer je ograničio mogućnost napadača da uzme još ljudi za taoce", pojasnio je Childs.
Dom za ratne veterane u Yountvilleu jedan je od najvećih u SAD-u. U njemu je smješteno oko 1000 ratnih veterana koji su služili u američkoj vojsci od Drugog svjetskog rata pa nadalje. Smješten je u poznatoj vinogradarskoj regiji Napa Valley u Kaliforniji.
Uskoro opširnije...
*
Urednik Atlantica: 10 godina čitao sam komentare na internetu, evo što želim poručiti ljudima koji ih pišu
Urednik Atlantica: 10 godina čitao sam komentare na internetu, evo što želim poručiti ljudima koji ih pišu
Foto: 123rf
POSAO moderatora komentara na internetu stresan je, razočaravajuć, no ponekad i nevjerojatan. Drago mi je da je to sada iza mene, piše Alan Taylor za Atlantic. U nastavku donosimo najzanimljivije dijelove njegova članka.
Taylor je glavni urednik Atlantica zadužen za foto-sekciju. Njegova karijera započela je kao eksperiment 2008. godine. Na internetskim stranicama Boston Globea počeo je objavljivati foto-blogove, to jest foto-priče koje su na jednoj stranici sadržavale nekoliko velikih fotografija, što je bila novina u ono vrijeme.
Svaki njegov blog uvijek je sadržavao i sekciju s komentarima. Kako je bio svjestan da ljudi ponekad ostavljaju izrazito negativne komentare, odlučio je da će sve komentare na svojim člancima prije objavljivanja na stranici moderirati.
"Nisam imao pojma u što sam se uvukao"
Drugim riječima, svaki napisani komentar prije objave na stranici potrebno je pročitati i pojedinačno odobriti. Time urednik stječe mogućnost da odstrani nepodobne komentare.
"To mi se u to vrijeme činilo kao dobar plan. Mislio sam da ću nadolazeće komentare morati provjeravati jednom dnevno. Nisam imao pojma u što sam se uvukao", piše Taylor.
Taylor procjenjuje da je u tri godine rada za Globe te daljnjih sedam za Atlantic moderirao ukupno 200.000 komentara.
"To je u prosjeku 55 komentara dnevno. Od svibnja 2008. godine svakih 15 do 20 minuta budnosti pročitao sam, procijenio te odobrio ili izbrisao jedan novi komentar", kaže Taylor.
Čitanje komentara uskoro mu je zavladalo životom. "Provjerio bih listu komentara na čekanju čim sam se probudio. Zatim bih ju provjerio netom prije spavanja. Provjerio bih je na desetke puta tokom radnog dana, svakog vikenda i na svakom godišnjem odmoru", kaže Taylor.
"Sve može postati kontroverzno"
Moderiranje komentara iscrpljujuće je na mentalnoj i emocionalnoj razini. "Ako dopustite da komentari predugo čekaju, čitatelji polude. Želudac mi se prevrtao svaki put kada bih objavio nešto što bi se moglo pokazati imalo kontroverznim. Uskoro sam spoznao da sve može postati kontroverzno", piše Taylor.
"Nikad nije bilo ugodno odobriti komentare s kojima se nisam slagao, ni one koji su izravno napadali mene i moje fotografije", priznaje Taylor.
Međutim, blokirao je samo one komentare koji su izravno širili mržnju ili rasizam. Procjenjuje da je 90 do 95 posto komentara na kraju bilo odobreno.
Što se tiče ostalih 5 do 10 posto, drago mu je da oni nikad nisu dobili priliku ugledati svjetlo dana. Prisjeća se jedne od svojih ranijih foto-priča, emocionalne priče o djeci koja boluju od raka.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Nisam mogao dopustiti nekakvom bezočnom trolu da ostavi nemoderirane uvrede na račun te djece koje bi mogli pročitati njihovi roditelji", kaže Taylor.
"Svaki put bih pomislio - bit će bolje"
Iako je to poglavlje u njegovu životu zatvoreno kada je Atlantic prošlog mjeseca ukinuo sekciju s komentarima, Taylor priznaje da još uvijek nekoliko puta dnevno pomisli da mora provjeriti komentare.
Navodi da od posla moderatora nije odustao zbog rijetkih inspirativnih trenutaka, kada bi se u komentarima potegla smislena rasprava.
"Jednom me je kontaktirala NASA-ina astronautkinja koja je željela da je spojim s davno izgubljenim prijateljem čije je komentare pročitala ispod jednog od mojih članaka", kaže Taylor.
"Međutim, kako većina ljudi zna, većina rasprava u internetskim komentarima nije inspirativne naravi", piše Tylor.
"Kada god bi se potegnula dobra rasprava u komentarima, pomislio bih, odsad će biti bolje. Onda sam shvatio da zvučim kao žrtva dugogodišnjeg obiteljskog nasilja", dodaje.
Zbogom komentarima
"Postoji nekoliko komentatora koji će mi nedostajati, no u prosjeku, komentari su uvijek imali više negativnog nego pozitivnog učinka", zaključuje Taylor.
Taylor priznaje da ga je uvijek najviše mučilo kada je morao objaviti fotografije mrtvih i ozlijeđenih ljudi. Međutim, slaže se sa zaključkom jedne od žrtava bombaškog napada na Boston: "Fotograf svijetu pokazuje istinu – da bombe trgaju meso i razbijaju kosti – i tragediju čini stvarnom."
Dodaje kako ga ljudi uvijek pitaju zašto nije objavio baš onu fotografiju koju su oni željeli vidjeti, no kaže da je njegov posao odabrati neke slike, a neke odbaciti.
Ponekad mu fotografije jednostavno nisu dostupne jer je ograničen na agencije s kojima njegov portal ima ugovore i besplatne izvore.
Savjet za komentatore: "Budite pristojni i civilizirani"
"Savjet koji želim dati komentatorima, ako iz zanima što moderatori vole vidjeti, jednostavan je. Budite pristojni i civilizirani. Ljubazno prihvatite da ste možda u krivu i da su drugi ponekad u krivu. Ako želite komentirati, neka bude smisleno", zaključuje Taylor za Atlantic.
"Trebali bismo im dati televizore i oružje", bio je prvi komentar koji je Taylor ikad odobrio, na članku pod nazivom "Nekontaktirano pleme fotografirano u Brazilu".
"Nadam se da je ponio svoj ručnik", posljednji je pak komentar koji je Taylor moderirao, a odnosi se na pilota-lutku kojeg je Elon Musk poslao u svemir.
*
Prije 80 godina Hitler je napravio ključan korak prema ratu, a Austrijanci su bili oduševljeni
Prije 80 godina Hitler je napravio ključan korak prema ratu, a Austrijanci su bili oduševljeni
Foto: FaH/Wikipedia
KADA su njemačke snage ušle u susjednu Austriju 12. ožujka 1938. nije to bilo samo puko pripojenje Austrije nacističkoj Njemačkoj, nego i važan strateški potez u pripremi za Drugi svjetski rat.
Mnogi Austrijanci pozdravili su takozvani Anschluss s Njemačkom frenetičnim oduševljenjem. Represija nad Židovima počela je gotovo odmah.
Rođeni Austrijanac Adolf Hitler dugo je o tome sanjao. Odluku o pripojenju Austrije donio je pošto europske sile nisu reagirale na njegovo kršenje Versajskog ugovora i ulazak vojske u demilitarizirano Porajnje 1936. godine.
Prethodno su nacistički aktivisti uspjeli potkopati politički sustav u Austriji, kaže povjesničar Oliver Rathkolb.
"Austrija je bila spremna da bude napadnuta", naglasio je.
"To nije bilo slavlje, to je bila histerija"
Njemački južni susjed imao je za ponuditi mnogo dobara: zlato i devizne rezerve, željeznu rudaču i zalihe nafte, mnogo nezaposlenih radnika za automobilsku i avioindustriju te nekoliko borbenih divizija.
Austrijanci u tome nisu vidjeli nikakav problem u ožujku 1938. Naprotiv, bili su ekstatični.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"To nije bilo slavlje, to je bila histerija", kaže Rathkolb.
Mase su se natiskale uz ulice dok je Hitler sa svojim konvojem prolazio od granice do Beča, gdje je formalno proglasio pripojenje. Na Heldenplatzu ga je gledalo 250.000 ljudi.
Odmah su počeli napadi na Židove
Pogrom Židova počeo je odmah. Antisemitizam je "bio duboko ukorijenjen u društvu", kaže Rathkolb.
Židove su njihovi sugrađani javno ponižavali. Bilo je slučajeva da su ih prisiljavali da čiste ulice četkicama za zube. Imovinu su im opljačkali susjedi i kolege.
U prvim tjednima nakon Anschlussa u austrijskim zatvorima već je bilo 70 hiljada političkih zatvorenika.
Organizirane deportacije Židova počele su 1939. godine. Oko 130 hiljada uspjelo ih je pobjeći iz zemlje, ali ih je 65 hiljada postalo nacističkim žrtvama.
Međunarodna zajednica ostala je pasivna dok je Hitler 'proždirao' Austriju. Jedina zemlja koja je prosvjedovala u tadašnjoj svjetskoj organizaciji, Ligi naroda, bio je Meksiko.
Austrijska vlada, u kojoj je sada i krajnja desnica, u ponedjeljak će komemorirati godišnjicu pripojenja i bit će to još jedna prilika da se zemlja suoči s mračnim dijelom svoje prošlosti.
*
Libijci gumenim čamcem isplovili za Europu liječiti brata od leukemije: Dječak je držao lijekove
Libijci gumenim čamcem isplovili za Europu liječiti brata od leukemije: Dječak je držao lijekove
Screenshot: Twitter
ČETRNAESTOGODIŠNJAK obolio od leukemije i dvojica njegove starije braće koji su isplovili gumenim čamcem put Europe spašeni su danas u moru u vodama Libije, objavila je organizacija ProActiva Open Arms.
Rescate en plena noche de 3 personas a la deriva en alta mar: Allah de 14 años enfermo de leucemia y sus 2 hermanos.
Qué maldito infierno se debe vivir en Libia para que la única esperanza de un niño enfermo huir por mar
Y Europa sigue alimentando ese infierno ¿Reaccionamos? pic.twitter.com/1d6VtEVjo9
"Trojica braće s mnogo ljubavi i 200 litara goriva isplovila su kako bi dala šansu najmlađemu, 14-godišnjaku koji boluje od leukemije, da se liječi u europskoj bolnici", napisala je na Twitteru humanitarna španjolska organizacija koja je spasila braću 60 kilometara od libijske obale.
Plovili su sedam sati u malenom gumenom čamcu
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Državljani Libije, braća su plovila sedam sati u malenom gumenom čamcu, rekla je glasnogovornica organizacije ProActiva.
Mohamed (31), Ahmed (23) i Alah (14), "isplovili su u petak uvečer iz Garbullija, 50 kilometara istočno od Tripolija i čini se da im se motor pokvario", a dječak je u ruci držao lijekove koje uzima intravenozno, rekla je.
ProActiva očekuje da im talijanske obalne straže naznače u koju bi talijansku luku mogli biti prevezeni kako bi dječak bio zaprimljen u bolnicu.
Prema talijanskom ministarstvu unutarnjih poslova od siječnja se 5457 migranata iskrcalo u Italiji, što je 65 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Taj je pad djelomice posljedica sporazuma koje je Italija potpisala s Libijom, iako kritičari te sporazume nazivaju spornima zbog kaotičnog stanja u kojem žive migranti u Libiji.
*
Pronađeno više od 200 svjedoka i 240 dokaza o trovanju ruskog špijuna
Pronađeno više od 200 svjedoka i 240 dokaza o trovanju ruskog špijuna
Foto: Hina
BRITANSKA policija identificirala je više od 200 svjedoka i 240 dokaza u istrazi o napadu nervnim agensom na bivšeg ruskog špijuna i njegovu kći, objavila je ministrica unutarnjih poslova Amber Rudd.
Bivši dvostruki agent Sergej Skripal (66) i njegova kći Julia (33) od nedjelje su u bolnici u kritičnom stanju, nakon što su pronađeni onesviješteni na klupi u gradu Salisburyju na jugu Engleske.
"Dvije žrtve ostaju u bolnici, kritično su ali stabilno", rekla je Rudd novinarima nakon sastanka sigurnosnog kabineta Cobre.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Policajac i dalje ozbiljno bolestan
Dodala je da je Nick Bailey, policajac kojem je pozlilo nakon dolaska na poprište napada, i dalje ozbiljno bolestan, ali je u stanju komunicirati s obitelji.
Rudd je rekla da je više od 250 protuterorističkih policajaca uključeno u istragu koja se vodi "brzo i profesionalno".
Brojni britanski mediji i političari nagađaju da je Rusija umiješana u napad na Skripala, ali Rudd je ponovila da je još prerano reći tko je odgovoran i da policiji treba neko vrijeme da utvrdi sve činjenice.
*
Trump: Sjeverna Koreja neće izvoditi raketne pokuse dok traju naši sastanci
Trump: Sjeverna Koreja neće izvoditi raketne pokuse dok traju naši sastanci
Foto: FAH
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da je Sjeverna Koreja pristala ne izvoditi nove raketne pokuse dok budu trajali razgovori s čelnikom te zemlje Kim Jong Unom.
"Sjeverna Koreja nije izvela raketni pokus od 28. studenoga 2017. i obećala je da i neće dok traju naši sastanci. Vjerujem da će poštovati obećanje", tweetao je Trump.
Sastanak s Kimom
Nije u potpunosti jasno na koje sastanke Trump misli i kada će se oni održati. Južnokorejski su dužnosnici u četvrtak izvijestili da se Trump pristao sastati s Kimom do kraja svibnja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Bijela kuća je na udaru kritika zbog dogovora o susretu s Kimom. U petak je na njih odgovorila upozorenjem da se nikakav summit neće održati dok Pyongyang ne poduzme konkretne poteze kada je posrijedi nuklearni program.
Glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders u petak je to potvrdila na konferenciji za novinare. Nije precizirala kakve bi Sjeverna Koreja poteze trebala poduzeti.
Sjedinjene Države već dugo žele da se održe pregovori čiji je cilj potaknuti Pyongyang da odustane od proizvodnje nuklearnog oružja i razvoja raketnog naoružanja.
Nade da će se to ostvariti porasle su u četvrtak kad je Donald Trump objavio da je spreman sastati se s Kimom.
*
Erdogan najavio napad na grad u kojem su raspoređeni američki vojnici: "Sve ćemo očistiti!"
Erdogan najavio napad na grad u kojem su raspoređeni američki vojnici: "Sve ćemo očistiti!"
Foto: Hina
SIRIJSKA vojska presjekla je cestu između gradova Dume i Haraste i tako ih izolirala u posljednjoj pobunjeničkoj enklavi Istočnoj Guti, a na drugoj bojišnici u Siriji Turska je u ofenzivi protiv milicije YPG najavila nastavak ofenzive prema gradu Kobaneu i kritizirala NATO jer joj ne pritječe u pomoć.
"Izolirali su Dumu od ostatka Istočne Gute, pošto su preuzeli nadzor nad cestom koja povezuje taj grad s Harastom na zapadu i lokalitetom Misrabom na jugu", objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
Podjela istočne Gute
"Režimske snage uspjele su podijeliti istočnu Gutu na tri dijela: Dumu i njezino predgrađe na sjeveru, Harastu na zapadu, a ostatak su južni lokaliteti", navodi Opservatorij.
Izvjestitelj agencije AFP javlja da je poslijepodne Duma bila izložena zračnim i topničkim napadima.
Snage sirijskog predsjednika Bašara al Asada pokušavaju ofenzivom velikih razmjera osvojiti to posljednje područje koje pobunjenici drže gotovo na vratima Damaska i već su preuzele više od polovice enklave koja ima 100 km četvornih.
Dok se međunarodna zajednica pokazala nemoćna da zaustavi krvoproliće, uz potporu svog ruskog saveznika, sirijski režim odlučan je osvojiti to pobunjeničko uporište u kojem je oko 400.000 stanovnika opkoljeno od 2013.
Zbog bombardiranja vozila hitne pomoći teško se uspijevaju probiti do bolnica kako bi prevezli ranjene.
Pobijeno 976 civila
Ofenziva je počela zračnom kampanjom rijetko viđenog intenziteta čak i za Siriju koja od 15. ožujka 2011. trpi rat s više od 340.000 žrtava. Nakon zračne kampanje slijedili su kopneni napadi prorežimskih snaga i njihovih saveznika.
U tri tjedna ubijeno je 976 civila od kojih 208 djece, a ranjenih je više od 4300, navodi SOHR.
Pobunjeničke skupine pokušale su, bez uspjeha, kontraofenzivu sve do subote kada su krenule u povlačenje pod kišom bombi.
Sirijski režim pokušava od početka sukoba držati opkoljena pobunjenička područja, ako treba i izgladnjivanjem stanovništva kao što je bio slučaj s gradom Madaja krajem 2015., a zatim kreću u zračnu ofenzivu nakon koje slijedi kopnena kako bi uporišta konačno pala.
Od 18. veljače samo su dva konvoja pomoći mogla ući u Gutu kako bi dopremila potrepštine za opkoljene civile i to zahvaljujući svakodnevnim prekidima vatre u trajanju pet sati koje je jednostrano proglasila Rusija.
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o jednomjesečnom prekidu vatre ostala je mrtvo slovo na papiru.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predsjednik Asad upozorio je da će se napad nastaviti sve dok ne padne Guta. Njegov zamjenik šefa diplomacije Ajman Susan rekao je da će "teroristi ubrzo kušati poraz u Guti kakav su već doživjeli u Alepu".
Afrin, turska bojišnica u Siriji
Drugi najveći grad u Siriji, Alep, su u prosincu 2016. zauzele sirijske snage nakon razornih bombardiranja režima uz pomoć njegova saveznika, ruske avijacije.
Zahvaljujući ulasku ruske vojske u sukob u Siriji 2015. godine, Asadov režim nizao je pobjede protiv pobunjenika i džihadista te je uspio vratiti nadzor nad više od polovice Sirije.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava optužio je u srijedu sirijski režim da planira "apokalipsu" u vlastitoj zemlji.
Na drugoj bojišnici u Siriji, turski vojnici i njihovi saveznici napreduju prema gradu Afrinu koji je pod nadzorom kurdske sirijske milicije (YPG), koju službena Ankara smatra teroristima, a zapadne zemlje, među njima Sjedinjene Države, svojim saveznicima u ratu protiv džihadističke skupine tzv. Islamske države (IS).
"Kada očistimo Afrin od terorista, očistit ćemo i Manbdiž, zatim Ain al-Arab (što je arapsko ime za grad Kobane), Tal Abjad, Ras al-Ain i Kamišli", izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u televizijskom govoru.
Turska je 20. siječnja počela ofenzivu na Afrin pri čemu se poziva na svoje pravo da potisne "teroriste" YPG od turske granice.
U toj je ofenzivi ubijeno 200 civila, navodi SOHR.
Erdogan je u petak rekao da će turske snage ići "do iračke granice".
Erdogan redovito spominje i Manbidž, gdje su raspoređeni američki vojnici, što je zaoštrilo odnose između Ankare i Washingtona kojemu je YPG saveznik.
Grad Kobane ima veliku simboličku vrijednost za Kurde jer je bio u središtu intenzivnih sukoba između IS-a i YPG-a koji ga je uspio preuzeti IS-u u siječnju 2015. nakon četiri mjeseca sukoba.
Erdogan je u subotu pozvao NATO da podupre tursku ofenzivu.
"Nije li Turska članica NATO-a? Odgovorili smo na pozive da interveniramo u Afganistanu, Somaliji, na Balkanu. A sada, i ja zovem u pomoć NATO, dođi u Siriju. Zašto ne dolaziš?", zapitao je Erdogan.
"Turske snage su 4 kilometra do Afrina", ustvrdio je SORH, a prenosi AFP.
Rat u Siriji niknuo je iz prodemokratskih prosvjeda i postupno rastao u zamršeno klupko sukoba u kojem sudjeluju pobunjeničke skupine i milicije različitih predznaka, regionalne sile i velike sile poput Rusije i SAD-a.
