Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Osam učenika poginulo u prevrtanju autobusa u Kini
Osam učenika poginulo u prevrtanju autobusa u Kini
Ilustracija: Guliver image/Getty images
OSMERO djece poginulo je u autobusnoj nesreći u kineskoj južnoj otočnoj pokrajini Hainan dok su kretali na školski izlet.
Državna novinska agencija Xinhua javila je da je 32 djece ozlijeđeno u današnjoj nesreći, od kojih četvero teško, kada se autobus prevrnuo.
Policija istražuje uzrok nesreće.
EU šalje promatrače na predsjedničke izbore u Egiptu
EU šalje promatrače na predsjedničke izbore u Egiptu
Ilustracija: Arhiva
EUROPSKA unija će poslati promatrače na egipatske predsjedničke izbore u svibnju, prema načelnom dogovoru zaključenom u četvrtak prigodom posjeta visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton Kairu.
U zajedničkom priopćenju nakon susreta Ashton i egipatskog ministra vanjskih poslova Nabila Fahmija, dvije strane su potvrdile da je zaključen sporazum o raspoređivanju europske misije za nadzor sljedećih predsjedničkih izbora, na traženje egipatske vlade.
Sporazumi s visokim izbornim povjerenstvom i ministarstvom vanjskih poslova će uskoro biti potpisani "kako bi se omogućilo promatračima EU da se bez prepreka kreću zemljom i da budu u kontaktu sa svim stranama koje sudjeluju u izborima", dodaje se u priopćenju. Dvije strane su uz ostalo naglasile da računaju na "transparentne i vjerodostojne izbore".
Predsjednički izbori u Egiptu će se održati 26. i 27. svibnja, blizu 11 mjeseci nakon što je vojska svrgnula islamističkog predsjednika Mohameda Mursija. Bivši vojni šef Abdel Fatah al-Sisi je veliki favoriti tih izbora.
Birački najmnogoljudnija arapska zemlje će najkasnije 5. lipnja znati hoće li se održati drugi krug (16. i 17. lipnja) i u tom slučaju rezultati će biti objavljeni najkasnije 26. lipnja.
AUSTRALSKA policija pokrenula je opsežnu potragu za trogodišnjom djevojčicom Chloe Campbell koja je tokom noći nestala iz obiteljskog doma u Queenslandu. Chloe je nestala iz sobe tokom noći, a policija sumnja da je oteta.
Potrazi su se priključili brojni volonteri koji kucaju od vrata do vrata, ali i helikopteri.
Nestanak su roditelji prijavili oko 7 sati ujutro, kada su primijetili da je nema u sobi, a policija je odmah reagirala i poslala upozorenja svim medijima. Nestanak djevojčice posebno je uzmenimiro stanovnike Queenslanda, koji su ga već počeli uspoređivati sa slučajem nestanka Madeleine McCann, otete u Portugalu 2007. godine, također u dobi od tri godine.
Ovaj slučaj mještane je podsjetio na još jedan tragični nestanak četverogodišnje Eevae Dorendahl i njenog oca Grega Hutchingsa iz Pottsvillea. Policija je njihova tijela pronašla 17 dana nakon nestanka početkom siječnja.
Zemlja anarhije i nasilja: UN šalje 12.000 plavih kaciga u Srednjoafričku Republiku
Zemlja anarhije i nasilja: UN šalje 12.000 plavih kaciga u Srednjoafričku Republiku
Foto: Wikipedia
UJEDINJENI narodi su u četvrtak odobrili osnivanje novih snaga od oko 12.000 pripadnika plavih kaciga u Srednjoafričkoj Republici u pokušaju uvođenja sigurnosti u zemlji u kojoj vlada anarhija i nasilje između kršćana i muslimana.
Jednoglasno usvojenom rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a odobrava se prijelaz sa dosadašnje multinacionalne misije Afričke unije (MISCA) i Francuske (Sangaris) na mirovnu misiju UN-a (Multidimenzionalna UN-ovu misija stabilizacije u Srednjoafričkoj Republici MINUSCA).
Međutim te snage bi trebale preuzeti misiju od zemalja AU-a do 15. rujna. Po rezoluciji MINUCSA će imati 10.000 vojnika i 1.800.
Den Haag mora isplatiti odštetu obiteljima trojice Bošnjaka ubijenih u Srebrenici
Den Haag mora isplatiti odštetu obiteljima trojice Bošnjaka ubijenih u Srebrenici
Ilustracija: Arhiva
NAKON šest godina dugog suđenja na nizozemskim sudovima, nizozemski Vrhovni sud je ocijenio da je Den Haag odgovoran za smrt trojice Bošnjaka ubijenih 1995. u Srebrenici i da treba isplatiti odštete od po 20.000 eura njihovim obiteljima.
"Žalimo zbog onoga što se dogodilo njima, a time i njihovim obiteljima i nadamo se da će to pomoći u smirenju boli izazvanoj gubitkom bližnjih", rekao je Klaas Meijer, glasnogovornik nizozemskog ministarstva obrane, prenosi AFP.
Radi se trojici od ukupno blizu 8.000 Bošnjaka koje su ubile snage bosanskih Srba tokom masakra u Srebrenici. Te odštete su određene za nematerijalne štete koje su pretrpjele obitelji žrtava. Eventualne odštete za "materijalne" štete, poput odsutnosti osobe koja zarađuje, bit će objavljene kasnije.
Odvjetnica tužitelja Liesbeth Zegveld rekla je da još ne zna žele li njezini klijenti nastaviti pravosudnu proceduru kako bi dobili veću odštetu.
Odšteta će biti isplaćena Hasanu Nuhanoviću, prevoditelju plavih kaciga čiji su otac i brat potjerani iz baze a nakon toga su ih ubili bosanski Srbi. Električar plavih kaciga Rizo Mustafić je također potjeran iz baze i zatim ubijen te će njegova supruga, kći i sin primiti odštetu. Majka Hasana Nuhanovića je također tada ubijena, ali Nizozemska još nije proglašena odgovornom za njezinu smrt.
Nizozemski pripadnici plavih kaciga bili su zaduženi za zaštitu enklave u srpnju 1995.
Pred lokalnim sudom u Den Haagu u ponedjeljak je počela rasprava po građanskoj tužbi koju su protiv Kraljevine Nizozemske podnijeli članovi obitelji ubijenih Bošnjaka iz Srebrenice. Presuda u tom predmetu se očekuje sredinom srpnja.
Otkrivena korupcijska mreža ruskog predsjednika: Putin na raznim "poslovima" zaradio 28 milijardi dolara
Otkrivena korupcijska mreža ruskog predsjednika: Putin na raznim "poslovima" zaradio 28 milijardi dolara
Foto: Guliver Image / Getty Images
PROCJENJUJE se da je Vladimir Putin kroz mito od gradnje objekata Zimskih olimpijskih igara u Sočiju, udjela u ruskim nekretninama i energetskim divovima "skupio" bogatstvo od najmanje 28 milijardi dolara. Svi ti njegovi "poslovi" vuku korijenje još iz kasnih 90-ih godina, piše Radio Slobodna Evropa.
"Korupcija nije prestala biti problem u Rusiji, postala je sustav. Njene metastaze su paralizirale društveni i gospodarski život zemlje. Godišnji promet od korupcije u Rusiji je 300 milijardi dolara", smatra jedan od istaknutijih opozicijskih ličnosti Boris Nemtsov.
Za Radio Slobodna Evropa kazao je kako su te ključne figure koje povezuju Putina s milijardama dolara uglavnom nepoznate većini Rusa. Kazao je i kako se ti Putinovi prijatelji nisu obogatili jer je "netko od njih stvorio Facebook ili Google" već svoje bogatstvo zahvaljuju državi i državnoj imovini.
Američke sankcije zbog Krima
Nakon aneksije Krima SAD su nametnule sankcije za 16 ruskih dužnosnika povezanih s Putinovom korumpiranom mrežom. Sankcije su nametnute i za Banku Rusije "preko koje Putin i njegovi bliski suradnici peru novac i vode poslove". Korupcijsku mrežu čine Putin i njegov najuži krug partnera, od kojih su mnogi bivši KGB-ovci i pripadnici obavještajnih službi, popu samog Putina, piše Radio Slobodna Evropa.
Procjenjuje se da Putin kontrolira 37% dionica u naftnoj i plinskoj tvrtki Surgutneftegaz. U Gazpromu ima 4,5% udjela, a u trgovačkom poduzeću Gunvor ima 50%. Prema pisanju Free Bacona Putin i njegovi suradnici ukrali su između 25 i 30 milijardi dolara iz sredstava namijenjenih razvoju Sočija za Olimpijske igre. Pišu kako je Putin sredstva iz tih fondova trošio na kupnju 20 stanova, 58 zrakoplova i četiri jahte.
Putin je navodno iz Gazproma, kojeg i kontrolira, pronevjerio sredstva kapitalnih rashoda tvrtke od 52 milijarde dolara. Navode i kako je Putin "unovčio svoju poziciju u rusko-njemačkoj tvrtki Saint Petersburg Real Estate Holding Co. (SPAG) kao savjetodavni član odbora. Ta tvrtka bila je povezana s operacijama ruskog i kolumbijskog organiziranog kriminala, te pranju novca u Lihtenštajnu.
"Jezerska korporativna grupa"
Stambena zadruga Ozero Dača, koju su osnovali Putin i njegovi prijatelji, ruskoj korumpiranoj eliti donijela je naziv "jezerskom korporativnom grupom" (ozero je u prijevodu jezero). Jedan od suosnivača je Vladimir Jakunjin, aktualni šef Ruske državne željeznice i "bliski pouzdanik Vladimira Putina". Jakunjin je direktor Gunvora i jedan od dužnosnika koji se našao na udaru sankcija SAD-a.
Na listi sankcija je i Sergej Fursenko, šef Gazpromove podružnice - Motorno gorivo. Bio je član Putinovog vijeća za sportski razvoj. Pod sankcijama je i njegov brat Andrej Fursenko. Pomagao je u pokretanju Ozero korporacije, a bio je i na čelu dva ruska ministarstva do 2002. godine.
Kovčaluk je Putinov osobni bankar
O Putinovom nezakonito stečenom bogatstvu najviše bi trebao znati njegov osobni bankar Jurij Kovalčuk, najveći dioničar Banke Rusija. Opisuje ga se kao Putinova blagajnika.
S Putinom se povezuje i Vladimir Smirnov, direktor nuklearne tvrtke Tečsnabexport koja je povezana s nezakonitim izvozom polonija. Smirnov, direktor SPAG-a, zaradio je milijarde nakon što je Putinovim dekretom iz 1996. godine dobio monopol na prodaju Benzina u St. Petersburgu. Partner u tom poslu bio mu je Vladimir Kumarin, šef Tambov Ganga, skupine koja se bavila organiziranim kriminalom, piše Radio Slobodna Evropa.
Među Putinovim suradnicima još su i Nikola Patrušev, bivši šef Federalne službe sigurnosti, sadašnji član ruskog Vijeća za sigurnost. Viktor Čerkesov je bivši KGB-ov dužnosnik koji je trenutno na čelu savezne agencije za nabavu vojne i posebne opreme.
Nikolaj Šamalov je važna figura u Putinovoj korupcijskoj mreži. On je glavni dioničar Banke Rusija koji je formalni vlasnik "Putinove palače", velike rezidencije na Crnom moru. Njegov sin Jurij je predsjednik najvećeg ruskog mirovinskog fonda Gazfond.
Haški sud odbio zahtjev Praljka za obranom po službenoj dužnosti
Haški sud odbio zahtjev Praljka za obranom po službenoj dužnosti
Foto: Guliver image/Getty images
ŽALBENO vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) odbilo je zahtjev bivšeg načelnika glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka da mu se u interesu pravde dodijeli obrana po službenoj dužnosti, kao i zahtjev da žalbeni postupak u njegovom slučaju zastane dok ne dobije prijevod na hrvatski jezik prvostupanjske presude i drugih materijala, objavio je u utorak haaški sud.
Praljak je u oktobaru prošle godine, nakon što je sud zaključio da može financirati vlastitu obranu, zatražio da mu se u interesu pravde dodijeli obrana po službenoj dužnosti tokom žalbenog postupka jer ju ne može sam plaćati ili da alternativno, u slučaju da se taj njegov zahtjev odbije, postupak protiv njega zastane dok ne dobije prvostupanjsku presudu i druge materijale prevedene na hrvatski jezik kako bi se mogao braniti sam.
On je pojasnio kako ga nakon odluke suda da mu ne plaća obranu odvjetnice Nika Pinter i Nataša Fauveau-Ivanović zastupaju pro bono ali isključivo u proceduralnim pitanjima pred ICTY-ijem ali ne i u pisanju žalbe na presudu kojom je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora za zločine počinjene tokom rata 1990-ih nad muslimanskim stanovništvom u Herceg-Bosni.
Žalbeno vijeće je u odluci donesenoj 4. travnja zaključilo da Praljka "u ovom trenutku predstavljaju branitelji koje je privatno angažirao i sam odabrao" te je zaključilo da se vijeće ne tiču modaliteti te suradnje.
Vijeće je zaključilo da Praljak čak i kad bi odabrao da se sam zastupa ne bi imao pravo na financiranje troškova obrane iz proračuna haaškog suda, jer je utvrđeno da raspolaže dovoljnim sredstvima za financiranje vlastite obrane.
"U tim okolnostima neće biti povrede Praljkovih prava ako se od njega traži da plati troškove vlastite obrane", zaključuje vijeće.
Praljak je u svojim zahtjevima poručio da će, ako se ne riješi pitanje plaćanja njegovih branitelja, vjerojatno sam preuzeti obranu iako ne posjeduje potrebna pravna znanja te je zatražio da se postupak zaustavi dok ne dobije sve relevantne dokumente prevedene na hrvatski jezik.
Žalbeno vijeće je odbilo zahtjev za zastojem postupka ocijenivši da je on preuranjen jer se još nije odlučio sam zastupati pa je to razumije li ili ne dokumente irelevantno.
Tajništvo ICTY-ija u augustu 2012. objavilo je da je višegodišnjom istragom utvrdilo da Praljak raspolaže dostatnom osobnom imovinom za pokrivanje troškova obrane, dok je Praljak odgovorio da ne raspolaže dostatnim sredstvima.
Tajništvo haaškoga suda 20. siječnja 2014. zatražilo je da Praljak vrati 2,8 milijuna eura sudu na ime troškova koje je ICTY isplatio za njegovu obranu.
Haaški je sud u svibnju prošle godine šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tokom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
