Velika erupcija vulkana na karipskom otoku, tisuće evakuirane, sve prekriveno pepelom
Velika erupcija vulkana na karipskom otoku, hiljade evakuirane, sve prekriveno pepelom
Hina
Screenshot: Global News
Tekst se nastavlja ispod oglasa
OTOK Sveti Vincent prekriven je pepelom dan nakon snažne vulkanske erupcije zbog koje je naređena evakuacija hiljada stanovnika tog dijela Malih Antila.
Više od 3200 ljudi sklonilo se u prihvatnim centrima u školama i crkvama, rekao je premijer Ralph Gonsalves u govoru na lokalnom radiju NBC.
"Čeka nas puno posla", dodao je i opisao brojne izazove koje donosi erupcija vulkana Soufrière: debele slojeve pepela, prekide opskrbe vodom, zatvaranje zračnog prostora, onečišćenje zraka, opasnost od pljački u evakuiranim područjima.
"Uspjet ćemo, samo treba strpljenja", rekao je sugrađanima i pozvao na poštivanje reda i discipline.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prva erupcija dogodila se u petak ujutro, nakon koje su se stupovi dima uzdizali 8 km u zrak, a zatim je slijedila slabija. Izbacivanje pepela bi moglo potrajati nekoliko dana ili tjedana, prema centru za seizmička istraživanja sveučilišta West Indies u Trinidadu i Tobagu.
Vulkan Soufrière nije erumpirao od 1979. Najveća i najrazornija erupcija zabilježena je 1902. kada je poginulo više od 1000 ljudi.
"Padaju velike količine pepela i jaki miris sumpora dopire do glavnog grada" Kingstona na jugu otoka, tvitala je u subotu lokalna agencija za hitna stanja i pozvala stanovnike koji imaju respiratornih problema da ne izlaze.
U četvrtak su vlasti zbog neposredne opasnosti erupcije izdale nalog za hitnom evakuacijom iz "crvenih", najizloženijih zona na sjeveru otoka gdje živi oko 20.000 ljudi od 100.000 stanovnika te bivše britanske kolonije.
0 ( + )
*
Tisuće ljudi na prosvjedima protiv mjera u Beču, uhićeno 14
Tisuće ljudi na prosvjedima protiv mjera u Beču, uhapšeno 14
Hina
Screenshot: Ruptly
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POLICIJA je danas u Beču uhapsila 14 sudionika prosvjeda protiv mjera ograničenja kojima državne vlasti nastoje suzbiti pandemiju koronavirusa.
Oko 3000 ljudi sudjelovalo je na skupu, navodi austrijska novinska agencija APA.
Policija je objavila da je upotrijebila papreni sprej kako bi spriječila protuprosvjednike koji su pokušali probiti ograde kako bi se sukobili s prosvjednicima.
Među prosvjednicima koji se protive koronamjerama bili su pripadnici krajnje desne Austrijske slobodarske stranke (FPOe) te krajnje desnog pokreta Identitarian (IBĂ–), navodi APA.
Područje austrijske prijestolnice i druge pokrajine istočne Austrije zatvoreni su od travnja zbog visokih broja zaraženih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Mjere zatvaranja u tri istočne savezne pokrajine, Beču, Gradišću i Donjoj Austriji, produljene su do 18. travnja zbog popunjenosti jedinica intenzivne njege.
Austrija se priprema ponovno otvoriti mnoge sektore javnog života u svibnju, kad izađe iz jednog od najgorih razdoblja od početka pandemije, između ostalog i većim procjepljivanjem stanovništva.
Kako bi ubrzala proces cijepljenja, austrijska vlada najavila je kupnju ruskog cjepiva Sputnik V iako ono još nije odobreno u Europskoj uniji.
Prema podacima sveučilišne američke bolnice Johns Hopkins, Austrija od početka pandemije ima 571.616 zaraženih i 9624 umrlih od covida-19.
0 ( + )
*
Mjanmarska vojska ubila 80 prosvjednika: "Ovo je poput genocida"
Mjanmarska vojska ubila 80 protestanata: "Ovo je poput genocida"
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
MJANMARSKE sigurnosne snage usmrtile su više od 80 ljudi tromblonskim minama u gradu u blizini Yangona, izvijestili su Udruga za pomoć političkim zatvorenicima (AAPP) i lokalni mediji.
Pojedinosti o poginulima u gradu Bagu, 90 kilometara sjeveroistočno od Yangona, u početku nisu bile dostupne jer su sigurnosne snage naslagale tijela u vjerskom kompleksu Zeyar Muni i ogradile to područje, kazali su svjedoci i lokalni mediji.
U vijestima AAPP-a i Myanmar Nowa izvijestili su u subotu da su 82 osobe ubijene tokom prosvjeda protiv vojnog puča koji se dogodio 1. veljače.
"Pucnjava je započela prije zore u petak, a nastavila se i popodne", stoji u izvještaju Myanmar Nowa.
"Ovo je poput genocida", rekao je organizator prosvjeda Ye Htut i dodao da "pucaju u svaku sjenu".
U nekoliko objava na društvenim mrežama stoji podatak da su mnogi stanovnici grada pobjegli.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Glasnogovornika mjanmarske vojne hunte nije bilo moguće dobiti u subotu.
Iz AAPP-a, koji održava dnevnu evidenciju protestanata koje su sigurnosne snage ubile i uhapsile, ranije su izvijestili da je 618 ljudi umrlo od početka nemira.
Tu brojku osporava vojska koja i dalje tvrdi da je izvela puč jer su izbori na kojima je pobijedila stranka Aung San Suu Kyi u studenom namješteni.
Izborno povjerenstvo odbacilo je tu tvrdnju.
0 ( + )
*
Policija uhvatila više od 110 ljudi u restoranu u Parizu, dobili kazne
Policija uhvatila više od 110 ljudi u restoranu u Parizu, dobili kazne
Hina
Ilustracija: EPA
VIŠE od 110 osoba je novčano kažnjeno u ilegalnom restoranu u Parizu u noći s petka na subotu, a organizator i menadžer su privedeni u policiju zbog kršenja restrikcijskih mjera uslijed pandemije koronavirusa, priopćila je policija.
Francuska je treći put za redom podvrgnuta strogim epidemiološkim mjerama kako bi se spriječilo razbuktavanje pandemije. Barovi i restorani su već mjesecima zatvoreni, a vlasti savjetuju da se na ručkovima i večerama kod kuće ne okuplja više od šest ljudi.
Policija je "pozvana zbog prevelike buke" i "prekinula okupljanje više od 110 ljudi", objavila je pariška policija na Twitteru.
"Gosti kažnjeni zbog nepoštivanja epidemioloških mjera. Organizator i menadžer uhapšeni", piše na Twitteru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pariška policija kasno u petak intervenirala je i u tajnom restoranu u Saint-Ouenu nadomak Pariza te kaznila 62 ljudi.
Od 30. listopada u Parizu je novčano kažnjeno oko 1000 ljudi zbog okupljanja u restoranima koji su tajno poslovali oglušujući se na mjere za borbu protiv covida-19.
0 ( + )
*
Putin gomila vojsku na ukrajinskoj granici. To je opasno ÄŤak i ako blefira
Putin gomila vojsku na ukrajinskoj granici. To je opasno čak i ako blefira
Index Vijesti
Foto: EPA, Screenshot Maxar
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZA VOJSKU koja bi trebala zamaskirati svoje poteze otvorena priprema za nadolazeću invaziju na jednu zemlju svakako je najgori način pripreme. Ovo je paradoks očiglednog okupljanja ruske vojske na zapadu, nedaleko od ukrajinske granice. Kad bi Moskva zaista pokušala prekinuti vojno zatišje oko separatističke regije Donbas, koja se odcijepila od Ukrajine 2014. godine, bi li tako otvoreno signalizirala svoje namjere, pita se CNN.
Očiti ruski signali
Ruski signali su očiti. Brojni videozapisi na društvenim mrežama pokazuju oklopne kolone kako se kreću prema graničnom području. To je dovelo do toga da otvoreni obavještajni izvor @CITeam_en uoči konvoj od nekoliko stotina vozila nedaleko od ruskog grada Voronježa, više od 150 kilometara od Ukrajine. Ovo okupljanje zabilježeno je i na satelitskim snimkama Maxara, kompanije za svemirsku tehnologiju.
Bijela kuća ovaj tjedan je priopćila da Rusija sada ima više vojnika blizu ukrajinske granice nego u bilo kojem trenutku 2014. godine, kad je anektirala polutok Krim. Vojnoobavještajni izvještaji procjenjuju da je dalje na jugu oko 4000 teško naoružanih vojnika viđeno kako se kreće Krimom, prenosi CNN američke obrambene izvore.
Moskva se upustila i u verbalnu igru. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je hitnu inspekciju spremnosti vojske. Izaslanik Kremlja za ukrajinski sukob Dmitrij Kozak rekao je da će Moskva priskočiti u pomoć stanovništvu istočne Ukrajine bude li potrebno te da bi početak sukoba bio i početak kraja Ukrajine. Ruske deklaracije prilično su glasne.
S ukrajinske strane predsjednik Volodimir Zelenskij poslao je neke postrojbe bliže Donbasu te u četvrtak doputovao u to područje. Baš kao i u slučaju ruskog predsjednika Vladimira Putina, Zelenskijev rejting u domaćoj javnosti nije posebno visok. On govori jezikom mira, svjestan da je američki predsjednik Joe Biden obećao da će stati uz njega, ističe CNN.
Amerika dala naslutiti da bi mogla poslati ratne brodove
Bijela kuća je rekla da je "sve više zabrinuta nedavnom eskalacijom ruskih agresija na istoku Ukrajine", a američki su dužnosnici također dali naslutiti kako bi mogli poslati ratne brodove u Crno more, što je signal sve veće uključenosti iako američki zrakoplovi ionako redovito nadziru to područje.
Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je od Putina tokom razgovora u četvrtak da povuče svoje snage. Svi su vrlo brzo postali vrlo uzbuđeni. Nagađanja o onome što slijedi u najvećem kopnenom ratu u Europi u posljednja dva desetljeća opsežna su u onoj mjeri u kojoj se Kremlj tome nadao. U međuvremenu, jedini trošak zasad je račun za gorivo za premještanje gomile tenkova.
Ključno pitanje je neodgovoreno
Ključno zasad neodgovoreno pitanje je koji bi bio cilj Rusije u vojnoj intervenciji. Neki analitičari nagađaju da bi Rusija mogla svojim golemim "mirovnim snagama" zaposjesti separatistička područja i susjedne zone sukoba, nametnuti svoju volju i pravila na tom području i tako zapravo pripojiti Donbas. Ipak, to bi gotovo sigurno izazvalo odgovor Zapada, isprva vjerojatno u obliku sankcija. Moskva bi postigla u osnovi istu kontrolu koju sada ima na tim područjima, ali bi na kocku stavila puno ruskih života i opreme. Bilo bi to istiskivanje vrlo male količine soka i zato vjerojatno nije baš povoljna opcija za Kremlj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Druga opcija s kojom se poigravaju analitičari uključuje stvaranje kopnenog koridora između separatista u Donbasu i Krima, anektiranog polutoka na jugu Ukrajine. Godinama je voda oskudan resurs na Krimu. Radi se o krizi za koju su viši ukrajinski dužnosnici prije dvije godine upozorili CNN-ova komentatora da bi mogla dosegnuti vrhunac u ljeto 2019. godine. Kriza traje i dalje, kao i širi izazov za Moskvu u smislu održavanja životnog standarda na Krimu morskim pošiljkama, kao i preko malog novog mosta koji je izgrađen preko tjesnaca Kerč. Dugoročno to nije održivo stanje za područje kojim je Rusija zagospodarila.
No kopneni koridor, koji bi prolazio kroz ukrajinski grad Mariupolj do područja Armjanska iznad Krima, također bi bio vrlo ranjiv za okupacijske ruske snage. One bi se našle između Azovskog mora i vrlo ljutite i sve bolje opremljene ukrajinske vojske. Da bi učinkovito držale taj koridor, ruske snage morale bi se probiti dublje u Ukrajinu i potom se suočiti s još većim otporom ukrajinske vojske i lokalnog stanovništva. Odavno je nestala nada iz 2014. godine da bi ruski vojnici mogli biti dočekani kao "osloboditelji" od korumpirane kijevske vlade. Neprijateljstvo je danas puno opipljivije.
Zadatak pred ruskom vojskom
Dakle, zadatak koji stoji pred ruskom vojskom je učiniti tako malo da neizbježne zapadne sankcije budu nametnute zbog minimalne dobiti. Ili napraviti toliko puno da godinama mora držati velike dijelove Ukrajine. Kaos u oba slučaja.
U očima Moskve možda je puno bolja opcija gomilati trupe, glasno govoriti o želji Ukrajine da ratuje te čvrstom diplomacijom i vojnom prijetnjom ispregovarati i iznuditi bolje rješenje. Naravno, to bi značilo da se u Kremlju uvijek donose najbolje odluke, ali Putin je također sposoban za pretjerivanje ili ludosti. Treća invazija na Ukrajinu 2021. godine također je mnogo opasnije kockanje po Putina od one koju je izvršio 2014./2015. Američki predsjednik Biden jasno je rekao da će Kijevu pružiti "nepokolebljivu podršku".
Stajalište Washingtona nepovratno je očvrsnulo prema ideji da je Rusija prijetnja. Ukrajinski lider Zelenskij, politički i vojno neiskusan, nesumnjivo će na unutrašnjem planu imati koristi od uvlačenja u sukob koji nije započeo.
Ipak preostaju dva dugotrajna i nemjerljiva rizika. Prvi je da će Putin u kaosu u sljedećih nekoliko tjedana možda vidjeti priliku za napad i jednostavno odlučiti nositi se s posljedicama kasnije. Drugi je neizbježna opasnost gomilanja ratobornih snaga s obje strane ionako aktivne crte bojišnice. Neočekivana pogreška s bilo koje strane mogla bi se pretvoriti u pravi rat. Ako se Moskva nada da će njeno gomilanje vojske značiti da će njezini telefoni početi češće zvoniti te da će se aktivirati diplomacija, onda bi bilo bolje da se to dogodi uskoro, zaključuje CNN.
0 ( + )
*
Jutros potres od 6.0 po Richteru u Indoneziji, šest osoba poginulo
Jutros potres od 6.0 po Richteru u Indoneziji, šest osoba poginulo
Hina
Foto: EMSC
NAJMANJE šest ljudi je poginulo u potresu magnitude 6.0 po Richteru koji je pogodio područje u blizini obale glavnog indonezijskog otoka Jave, no nema upozorenja na tsunami, javile su službe za izvanredna stanja.
Potres je pogodio područje 45 kilometara jugozapadno od Malanga, grada na otoku Javi u kojem živi više od 887.000 ljudi.
"Agencija za upravljanje katastrofama je zabilježila šest mrtvih, dok je jedna osoba pretrpjela teške ozljede", kazao je glasnogovornik agencije Raditya Jati, dodajući da je nekoliko sela u Istočnoj Javi evakuirano.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Potres je zabilježen na dubini od 82 kilometra, što je relativno duboko. Plitki potresi nanose veću štetu, objasnio je Jati.
Indonezija je izložena redovitim seizmičkim i vulkanskim aktivnostima zbog položaja na pacifičkom Vatrenom prstenu gdje se sudaraju tektonske ploče.
0 ( + )
*
Novi soj koronavirusa P.1 došao je do Europe. Što znamo o njemu?
Novi soj koronavirusa P.1 došao je do Europe. Što znamo o njemu?
Deutsche Welle
Foto: NIAD
Tekst se nastavlja ispod oglasa
INTERNETSKA adresa za provjeru medicinskih podataka PubMed Nacionalne medicinske biblioteke američke vlade, koja sakuplja medicinske članke iz čitavog svijeta, još do početka travnja nije našla osobito mnogo znanstvenih podataka o soju virusa P.1 kao jednoj od već brojnih inačica virusa korone.
Ipak navodi znanstveni rad sa sjevera Brazila koji pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od "klasične" varijante, piše Deutsche Welle.
No znanstvenih nalaza još nema: virus se u Brazilu doista širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. travnja je u toj zemlji zaraženo preko 13 milijuna osoba - na 211 milijuna stanovnika. Je li taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: točno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom siječnja je umiralo po oko 1000 osoba svakog dana, sad ih je već i po 3000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvena skrb gotovo kolabirala. Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja: zbog stanja u tamošnjem zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog.
Što se zna o soju P.1?
Isto tako je neosporno da je taj soj već zabilježen ne samo u Meksiku ili Kolumbiji nego da je već stigao i u Europu, u Belgiju i Švedsku. Soj P.1 je utvrđen 10. siječnja u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na proteinu šiljku, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ljudske stanice. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koje su već preboljele koronu i koje su stvorile imunitet.
Taj zaključak je utemeljen na činjenici kako se soj P.1 osobito širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom valu pandemije. Pretpostavlja se i kako taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale neovisno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Je li tijek bolesti teži kod tog soja?
Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja su liječnici skloni reći - ne, nije. Ali teško je reći definitivni odgovor baš zbog zaraznosti i pretrpanosti bolnica tako da je više smrtnih slučajeva rezultat prije svega toga što nema dovoljno mjesta na odjelima intenzivne skrbi i dovoljno respiratora. No znanstvenih i pouzdanih statističkih podataka o opasnosti soja P.1 jednostavno još nema.
Djeluje li cjepivo i protiv soja P.1?
I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je kako preparati AstraZenece i BioNTecha u laboratorijskim uvjetima stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da preparat AstraZeneca nije toliko djelotvoran protiv virusa s južnoafričkom mutacijom B.1.351.
No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cijepljene osobe mogu biti "napadnute" virusom, ali kako je onda tijek bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i kako barem do neke mjere postojeća cjepiva djeluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno provode istraživanja.