Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
KAOS U HAMBURGU Policija dobila "problematična naređenja", specijalci nisu mogli u opasna područja
KAOS U HAMBURGU Policija dobila "problematična naređenja", specijalci nisu mogli u opasna područja
Foto: Hina
HAMBURG i njemačka javnost svode račune i oporavljaju od summita G20 i uličnog rata koji je okupljanje lidera najrazvijenijih svjetskih država proizvelo u drugom najvećem gradu Njemačke. Mediji otkrivaju da je policija zakazala prvenstveno zbog toga što im je naređeno da kao najviši prioritet moraju štititi sudionike summita, dok su Hamburg i njegovi građani bili na drugom mjestu, kao i da je kancelarka Angela Merkel ignorirala sigurnosne analize koje su upozoravale na ono što se na kraju i dogodilo.
>> Traže se krivci za kaos u Hamburgu: "Predugo se tolerira divljanje ekstremnih ljevičara"
“Prvi prioritet koji smo imali je štititi summit G20 i sudionike tog summita. Summit je definitivno bio zaštićen. Drugi na listi prioriteta su bili građani Hamburga i sam grad. Dovoljno policije da se zaštiti jedan cijeli velegrad u Hamburgu nismo imali, nema ih u cijeloj Njemačkoj.”, izjavio je sinoć u popularnom političkom talk showu voditeljice Anne Will njemačke javne televizije ARD Jan Reinicke, sindikalist i predsjednik hamburške podružnice Saveza njemačkih policajaca (BDK).
Deveta simfonija u luksuznoj zgradi
Na pitanje voditeljice zašto nisu mogli bolje zaštititi građane Hamburga, Reinicke je pojasnio da “uopće nisu imali priliku za to”, jer su dobili problematična naređenja. Otkrio je kako su i policija i tajne službe u procjeni stanja prije održavanja summita G20 u Hamburgu znale da se spremaju neredi, te da se policija pripremila najbolje što je mogla, ali “taj izazov nije bilo moguće savladati”.
Reinecke je otkrio da se specijalna policija nije mogla u noći s petka na subotu nije mogla poslati u hamburški kvart Schanzenviertel, koji su praktički preuzeli razbijači Crnog bloka, jer im je naređeno da moraju čuvati svjetske lidere kao prioritet, i to dok su ovi u luksuznoj zgradi nove filharmonije slušali izvedbu Beethovenove Devete simfonije.
Merkel je znala prije summita da su neredi mogući
Analize sigurnosnih službi prije summita G20 bile su poznate i njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i gradonačelniku Hamburga Olafu Scholzu, no oni su oboje bili uvjereni da će sve proći u redu i inzistirali su da se summit održi u tom gradu, koji je kao lokaciju summita osobno izabrala Merkel.
To je samo dio skandaloznih saznanja kojima su preplavljeni njemački mediji nakon što su se dijelovi Hamburga u petak i subotu pretvorili u ratnu zonu zbog nasilnih protesta u izvedbi anarhista iz Crnog bloka, a u povodu summita G20. Razbijanje je u drugi plan bacilo i sto hiljada mirnih protestanata protiv okupljanja lidera najrazvijenijih zemalja svijeta.
Šef hamburške policije Ralf Martin Meyer je pak još u petak popodne, kada su se neredi tek počeli zahuktavati, medijima izjavio kako su oni “uvijek govorili da je moguće kako će na periferiji summita doći do materijalne štete, koja se mora prihvatiti kako bi se zaštitilo sudionike summita”, što se danas u njemačkim medijima izvlači kao još jedan primjer odluke političke elite da zaštiti samu sebe, a na štetu građana Hamburga. U svemu tome je ozlijeđeno oko 500 policajaca, a stotine ljudi su uhapšeni zbog vandalizma i napada na organe reda.
Susret lidera G20 koštao je najmanje 130 milijuna eura
Prema medijskim procjenama, koje se temelje na zbrajanju različitih budžetskih stavki za financiranje različitih aspekata summita, organizacija je Njemačku koštala najmanje 130 milijuna eura, dok se još ne zna kolika je materijalna šteta nastala zbog razbijanja i paljenja po Hamburgu. Njemačka je vlada obećala da će obeštetiti sve one koji su nastradali tokom divljanja Crnog bloka. Kada se 2015. godine summit G20 održavao u planinskom bavarskom dvorcu Elmau, zbog čega su izbjegnuti i ulični neredi, službeni su troškovi iznosili 112 milijuna eura, no Savez njemačkih poreznih obveznika ih je procijenio na 350 milijuna eura. To znači da je hamburški summit koštao vjerojatno mnogo više nego zasad poznatih 130 milijuna.
No, koji su zapravo rezultati summita G20, koji je koštao najmanje 130 milijuna eura, rezultirao demoliranje nekoliko hamburških kvartova i sa stotinama ozlijeđenih? Prema pisanju njemačkih medija, “malo više od ništa” (ARD), jer je G20 događaj na kojem je “važnije osigurati Melanijin poslijepodnevni program nego građane” (Süddeutsche Zeitung). Iako je postalo jasno da je SAD pod vodstvom Donalda Trumpa izoliran od ostatka G20 kada je riječ o klimatskoj politici i Pariškom sporazumu, što je bilo i prethodno svima jasno, summit je tek “uspio dokumentirati tu razliku”. Ipak, na papir je stavljen plan borbe protiv klimatskih promjena, koji doduše nije obavezujući.
Konkretan rezultat dvodnevnog druženja dvadeset svjetskih lidera je dokument od 15 stranica teksta, s pretencioznim naslovom “Oblikovanje međupovezanog svijeta”, na čijem početku stoji sljedeća rečenica: “Mi, lideri G20, sastali smo se u Hamburgu u Njemačkoj 7. i 8. srpnja kako bismo se osvrnuli na ključne ekonomske izazove i dali doprinos napretku i dobrom životu.” Nakon toga slijedi 15 stranica diplomatske frazeologije u kojoj se “poziva”, “naglašava” i “prepoznaju problemi”, sve većinom općenito i bez jasno dogovorenih mjera i promjena koje bi trebale poboljšati svijet. O tome koliko su lideri G20 doista bili usmjereni na svojem dvodnevnom druženju na dobrobit građana svjedoči i da se na 15 stranica finalnog komunikeja uopće ne spominje izraz “civilno društvo”.
Kada je riječ o slobodnoj trgovini, G20 je donekle promijenio retoriku nekritičkog zagovaranja iste i priznao da “prednosti međunarodne trgovine i investicija treba bolje raspodijeliti”, što je ipak različito u odnosu na prošlogodišnji stav kada se tvrdilo da je samo potrebno “učinkovitije iskomunicirati” prednosti slobodne trgovine i globalizacije. No, nema ni riječi o tome kako bi se ta raspodjela bogatstva trebala provesti u praksi, kao niti kada bi se to trebalo početi događati.
*
POŽAR U LONDONU Gori turistička atrakcija, 70 vatrogasaca na terenu
POŽAR U LONDONU Gori turistička atrakcija, 70 vatrogasaca na terenu
Foto: Twitter
IZBIO je požar u sjevernom Londonu, na Camden Marketu. Londonska vatrogasna brigada javlja kako je 70 vatrogasaca i 10 vatrogasnih vozila poslano na mjesto događaja, inače popularnu turističku atrakciju.
Zasad nema izvještaja o ozlijeđenima.
Jedan od svjedoka rekao je kako se požar širi vrlo brzo i da postoji strah da se ne proširi na ostale zgrade. Londonska ambulantna služba javila je kako nije bilo ozlijeđenih, ali da su ipak ostali na mjestu požara. Prisutna je i policija.
Svjedokinja Joan Riber izjavila je kako je pozvala policiju da zatvore ulicu jer je bilo vrlo opasno. Kaže kako se vatra vrlo brzo širila.
"Ljudi su gledali, ali su se bojali da bi zgrada mogla eksplodirati zato što u blizini ima restorana s kuhinjama", rekla je.
Glasnogovornica policije izjavila je kako su londonski vatrogasci već bili na terenu kad je policija pristigla.
PRVI PUTA IKAD SAD na Baltiku razmjestio rakete dugog dometa "Patriot"
PRVI PUTA IKAD SAD na Baltiku razmjestio rakete dugog dometa "Patriot"
Foto: YouTube
SJEDINJENE Države razmjestile su bitnicu protuzračnih raketa dugog dometa Patriot u Litvi gdje će biti korištene u vojnim vježbama od utorka, a to je prvi puta da se taj napredni obrambeni sustav dovodi na područje Baltika gdje Rusija ima premoć u zraku.
Bitnica Patriota dovezena je u vojnu zračnu bazu Siauliai u ponedjeljak, uoči vojne vježbe Tobruk Legacy, i bit će vraćena kada vježba završi 22. srpnja, rekla je agenciji Reuters glasnogovornica ministarstva obrane Litve.
NATO-ove vojne vježbe održat će se prije zajedničke velike vojne vježbe Rusije i Bjelorusije pod nazivom Zapad 2017 u kojoj će, kako vjeruju dužnosnici NATO-a, na granice Poljske i tri baltičke države biti dovedeno više od 100.000 vojnika. To će biti najveći takvi ruski manevri od 2013. godine.
Litva, Latvija i Estonija posjeduju samo protuzračne rakete kratkog dometa te bi njihovo nebo u velikoj mjeri ostalo nezaštićeno u slučaju sukoba. Stoga su nakon ruske aneksije Krima 2014. izrazile zabrinutost slabošću njihovih obrana.
Za odvraćanje Rusije u toj regiji SAD je od aneksije Krima na području Baltika razmjestio nekoliko postrojbi koje su pojačane i s četiri NATO-ove borbene skupine s više od 1000 vojnika.
*
EKSTREMNE TEMPERATURE ŠIROM SVIJETA U Iranu srušen apsolutni rekord, u SAD-u više od 50 stupnjeva
EKSTREMNE TEMPERATURE ŠIROM SVIJETA U Iranu srušen apsolutni rekord, u SAD-u više od 50 stupnjeva
Screenshot: Youtube
SVJETSKA meteorološka organizacija (WMO) objavila je 7. srpnja izvješće o ekstremnom vremenu koje je pogodilo brojne dijelove svijeta u prošlom i početkom ovog mjeseca, piše Crometeo.
Ahwaz u Iranu više od 53 stupnja
Iranski grad Ahwaz izmjerio je 29. lipnja 53,7°C, što je novi apsolutni temperaturni rekord za tu zemlju. Bilo je to u sklopu toplinskog vala koji je zahvatio područje Irana, Iraka i Kuvajta.
Područje južne i centralne Europe s temperaturama višim od 40°C, znatno je toplije od izmjerenih vrijednosti od 1981.- 2010.godine.
Toplija je bila i Afrika ali i SAD
Iznadprosječne temperature izmjerene su i u Maroku i sjevernom Alžiru. Toplija je i Antarktika.
Toplinski val zahvatio je krajem prošlog mjeseca i SAD. Iznimno visoke temperature izmjerene su u Las Vegasu u Nevadi, 47,2°C, a u Needlesu u Kaliforniji temperatura je prešla 50 stupnjeva i iznosila je 51,7°C.
Zračna luka u Phoenixu u Arizoni je od 17. do 27. lipnja imala 11 uzastopnih vrućih dana s temperaturom višom od 43°C što je ometalo i zračni promet.
U Kini i Bangladešu velike količine oborina
Sezona monsuna i velikih kiša u Kineskoj pokrajini Maoxian prouzročila je velike ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu.
Odroni zemlje prouzročeni velikim oborinama i rekordni vodostaji rijeka u Kini prisilile su više od 300 hiljada ljudi na evakuaciju. Uništeno je više od šest hiljada domova.
U Bangladešu je sezona monsuna prouzročila brojne blatne odrone u kojima je pogođeno gotovo milijun ljudi.
U Japanu je zbog tropske oluje Nanmadol evakuirano 60 hiljada ljudi u gradu Hamada.
Australija zabilježila sušni juni
S čak 62% oborina manje, u Australiji je zabilježen drugi najsuši juni od početka mjerenja. Jug tog kontinenta zabilježio je najsuši juni ikad.
Oluje s tučom i velikim količinama oborina
Visoke temperature prouzročile su katastrofalne požare u Portugalu na Iberskom poluotoku, a potom su se preselile na područje Balkana i Mediterana.
Uz visoke temperature stigle su i jake ljetne oluje s tučom i velikim količinama oborina.
U Rusiji hladnije nego inače
Rusija je, s druge strane, imala najhladniji juni u posljednjih 14 godina.
U Sibiru je neobično hladna prva polovica prošlog mjeseca zamijenjena neobično toplim krajem lipnja kad su temperature dosegle i do 40°C (Solovievsk 39,4 °C, Ulan-Ude 38,9 °C, Karam 38,5 °C).
*
VIDEO, FOTO Pogledajte kako izgleda Mosul nakon oslobođenja
VIDEO, FOTO Pogledajte kako izgleda Mosul nakon oslobođenja
Foto, screenshot: FaH/Al Jazeera
BITKA za Mosul, drugi najveći grad Iraku u kojem je Abu Bakr al-Bagdadi proglasio osnivanje Islamske države, nakon 9 mjeseci surove bitke s ekstremnim islamistima konačno je oslobođen.
Stanovnici glavnog iračkog grada Bagdada slave oslobođenje Mosula
Irački premijer Hajdar al-Abadi proglasio je kraj bitke s ISIS-om jučer u samom gradu gdje je došao "čestitati herojskim borcima i iračkom narodu na ostvarenju velike pobjede", saopštio je njegov ured. No kako izvještava Washington Post, borba još nisu u potpunosti gotova: iračka vojska još uvijek se bori s preostalim militantima ISIS-a za posljednje sitno područje koje drže u starom gradu, zapadno od rijeke Tigris. Dok se Abadi jučer susretao s časnicima i obilazio ponovo otvorenu tržnicu, zračni udari i snajperski hici još uvijek su se mogli čuti u daljini.
U Mosulu je još nepoznat broj civila i džihadista "spavača"
General brigadir iračkih specijalnih snaga Hajdar Fadil rekao je da će, čak i kad njegovi vojnici preuzmu kontrolu nad ovim područjem, morati nastaviti s operacijama čišćenja grada od mogućih "spavačkih ćelija" džihadista i eksplozivnih zamki koje su postavili. Iako je iračka vojska priopćila da se oko 15.000 civila još nalazi u starom gradu, drugi zapovjednik specijalnih snaga general poručnik Abdul Gani al-Asadi priznao je da "nema točne procjene boraca ISIS-a i njihovih obitelji koje su zaglavljene ovdje". Dodao je kako su velika većina civila preostalih u starom gradu vjerojatno obitelji boraca ISIS-a, ali i napomenuo da članovi obitelji terorista neće biti privedeni ni optuženi: "Ako ne nose oružje, civili su."
Iračka vojska, rame uz rame s kurdskim pešmergama, šijitskim i sunitskim paravojnim jedinicama te uz zračnu i logističku potporu međunarodne koalicije predvođene SAD-om, započela je operaciju zauzimanja Mosula u oktobaru prošle godine. Istočna polovica grada, kojeg sječe Rijeka Tigris, proglašen je oslobođenim u siječnju ove godine, a bitka za zapadni dio počela je u februaru. Konačna borba za stari grad u Mosulu trajala je tjednima. Ovaj skučeni i gusto naseljeni dio grada džihadisti su temeljito zabarikadirali i minirali, šaljući brojne bombaše samoubojice na iračku vojsku. Neki od ovih bombaša čak bi se pravili mrtvi dok im vojnici ne bi prišli.
Gotovo milijun ljudi evakuirano od početka bitke
Tisuće izgladnjelih, ozlijeđenih i prestrašenih civila izišle su posljednjih tjedana iz starog grada. U bespoštednim borbama poginule su na hiljade civila, dok je iz cijelog Mosula više od 897.000 evakuirano od početka bitke. Na hiljade civila su poginule, a znatan dio grada pretvoren je u ruševine tokom borbi u kojima je ISIS optužen za korištenje civila kao ljudskih štitova od zračnih i artiljerijskih napada.
Izbjeglice bježe iz starog grada u Mosulu
S druge strane, nevladine organizacije poput Human Rights Watcha prozivaju koaliciju predvođenu SAD-om za drastičan broj civilnih žrtava bombardiranja, pogotovo od dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću. U isto vrijeme, ISIS je izvršio niz pokolja nad ljudima koji su pokušali pobjeći iz grada. Gubici iračke vojske također su izrazito visoki. Iako iračka vojska ne objavljuje podatke o gubicima, američko ministarstvo obrane procjenjuje da je izgubila i do 40% ljudi koji su sudjelovali u operaciji.
"Humanitarna situacija je apsolutno grozna"
Humanitarne agencije također upozoravaju na kritičnu situaciju u oslobođenom Mosulu, prenosi Al Jazeera. "Humanitarna situacija je apsolutno grozna. Nivo razaranja u starom gradu je skoro totalan. Gotovo svaka zgrada je ili djelomično ili potpuno pretvorena u krš", javio je reporter Al Jazeere Charles Crawford iz Iraka. Najveći simbol razaranja Mosula je, dakako, dizanje u zrak osam stoljeća stare džamije al-Nuri i njenog znamenitog kosog minareta. "Mnogo ljudi je ostalo zaglavljeno unutar grada s vrlo slabim pristupom hrani, vodi i liječničkoj skrbi. Doslovno su prošli kroz pakao", upozorio je humanitarni savjetnik Oxfama Michael Boyce.
Irački vojnik pred džamijom al-Nuri koju je ISIS digao u zrak
Iračka vlada i međunarodna zajednica su pod pritiskom da hitno počnu s obnovom grada, budući da se očekuje kako će se deseci hiljada ljudi uskoro vratiti u svoje domove - ili ono što je od njih ostalo. "Ljudi iz svake etničke, religiozne i socioekonomske grupe u Iraku propatili su zahvaljujući ovom konfliktu. Odgovornost međunarodne zajednice je da im pomogne ponovo izgraditi zemlju i popraviti podjele koje su i pomogle stvoriti konflikt", istakla je Heidi Diedrich, direktorica Norveškog vijeća za izbjeglice.
