TUZLA - TUZLARIJE NET

Sirijski izbjeglica kojeg su ISIS-ovci mučili danas pomaže njemačkoj policiji u lovu na teroriste

Foto: FAH

MASUD Akvil je sirijski Kurd iz Kamišlija, ima 23 godine i novinar je. Barem je to bio prije nego su ga teroristi Islamske države oteli, držali u zatočeništvu i mučili 280 dana.

Džihadisti su konstantno prijetili da će ga ubiti. Na kraju je ipak bio pušten u sklopu razmjene zarobljenika. Sada, kao izbjeglica u Njemačkoj, pomaže policiji hvatati svoje nekadašnje otmičare, piše Der Spiegel.

Njihov je automobil zaustavila grupa od 50 naoružanih džihadista

Akvil se iz rodnog Kamišlija preselio u Alep kako bi na tamošnjem sveučilištu studirao engleski jezik i književnost. Nakon što je zemljju zahvatio građanski rat, sveučilište je 2013. bombardirano i Akvil se morao vratiti u Kamišli.

Počeo je raditi kao novinar na kurdskoj radio-postaji Rudaw. Intervjuirao je lokalne političare i vojne časnike, pisao o svemu od politike do koncerata u gradu. No to poglavlje njegovog života naprasno je završilo 15. prosinca 2014. kad je s kolegom otišao intervjuirati vođu jednog kurdskog klana na rubu teritorija IS-a. U jednom trenutku, njihov je automobil zaustavila grupa od 50 naoružanih džihadista. Budući da su imali mikrofone i kamere u prtljažniku, nisu mogli poreći da su novinari.

Odlučeno da su korisniji živi nego mrtvi

Militanti IS-a su ih odveli u školu koju su prenamijenili u zatvor. Počeli su ih ispitivati i mučiti čim su stigli. Na pitanje što će biti s njima, stražar im je odgovorio: "Što mislite? Odsjeći ćemo vam glave."

Izvedeni su pred šerijatski sud, gdje im je sudac poručio da će biti smaknuti, bez odgode. Ipak, u posljednji čas netko u džihadističkoj hijerarhiji je odlučio da su novinari korisniji živi nego mrtvi.

Prebačeni su u novi zatvor, gdje je mučenje nastavljeno. Tukli su ih kabelima i metalnim šipkama. Svakog petka nakon molitvi džihadisti su vršili smaknuća, nakon čega bi pokazivali snimke Akvilu i njegovom kolegi. Ovaj put su im najavili da će biti živi spaljeni.

"Kažite nevjernicima da moraju slijediti islam"

Nekoliko dana kasnije odvedeni su u središnji zatvor, nogometni stadion u takozvanoj prijestolnici IS-a, Raki, gdje su zatvoreni u samice. Nakon sedam mjeseci, Akvilu nije bilo jasno zašto ih još drže na životu. Međutim, kad su ga natjerali da pročita izjavu pred kamerama, shvatio je da ga drže zbog otkupnine ili razmjene zatočenika. "Dobio sam nadu, naravno, ali nikad dotad kurdski novinar nije preživio zatočeništvo IS-a".

Kad su ga konačno razmijenili, u pustinji pored Hasake, jedan od terorista mu je poručio da "kaže nevjernicima da moraju slijediti islam". Kako bi pobjegao od terora i rata, Akvil je s majkom početkom ove godine izbjegao u Njemačku.

Prepoznao džihadista po ožiljku na licu

Novogodišnji napad u Koelnu se već dogodio i Nijemci su postali vrlo zabrinuti za vlastitu sigurnost usred priljeva ogromnog broja migranata. Mnogi od njih došli su bez ikakvih papira, što je znatno otežalo identifikaciju terorista među pravim izbjeglicama. "Nijemačka je napravila pogrešku što je pustila sve te ljude. Teroristi su sad ovdje", upozorava Akvil.

Jednog od njih Akvil osobno poznaje: Kurda iz Kamišlija koji se 2013. pridružio IS-u. Sad se nalazi u gradu u Bavarskoj. Akvil je naletio na njegov novi Facebook profil i prepoznao ga po ožiljku na licu.

Odlučio ga je prijaviti njemačkoj policiji. Suradnja se nastavila, i sada radi na više slučajeva za dvije istražne agencije. Već je uspio otkriti nekoliko imena i lokacija nekoliko osumnjičenika koje poznaje iz vremena kad je bio zatočen.

Istraga mogućih terorista predstavlja ogroman izazov za njemačke službe. Ne mogu se osloniti na dokumentaciju ni na suradnju s policijom u Siriji. Čovjeka s ožiljkom kojeg je Akvil prijavio su priveli na ispitivanje, pregledali njegov mobitel i laptop - ali nisu našli ništa.

Još jedan Sirijac sa statusom izbjeglice uhićen je danas u Leipzigu zbog sumnje da je planirao izvršiti teroristički napad.

Rusija se žali na UN-ovu kritiku populista: "Pustite demagogiju i držite se ljudskih prava"

Foto: FaH

RUSKI veleposlanik u UN-u rekao je u ponedjeljak da se glavnom tajniku Ban Ki-moonu požalio na UN-ovu kritiku populista, zanijekavši da to čini jer se na meti kritike našao Donald Trump.

Kako je rekao Vitalij Čurkin, Jordanac Zeid Ra'ad Al Hussein - UN-ov visoki povjerenik za ljudska prava - prekoračio je službene ovlasti kritizirajući populističke političke čelnike prošli mjesec.

Visoki povjerenik za ljudska prava prozvao Trumpa i Wildersa

Zeid je spomenuo republikanskog kandidata za Bijelu kuću, Donalda Trumpa i nizozemskog čelnika krajnje desnice Geerta Wildersa. Pozvao je da se zapriječi put takvim "demagozima".

"On se treba ograničiti na ljudska prava", istaknuo je Čurkin pred novinarima. "Ne bi trebao kritizirati predsjednike stranih država i vlada zbog njihove politike. To nije njegov posao".

Rekao je da je svoje nezadovoljstvo iznio Ban Ki-moonu u privatnom razgovoru i da je njegov kolega u Ženevi učinio isto izravno upozorivši povjerenika za ljudska prava. Napominje da se Donalda Trumpa nije spominjalo u tim razgovorima.

Zeid je ocijenio da Wilders ima puno dodirnih točaka s Trumpom, s madžarskim premijerom Viktorom Orbanom, s čelnicom francuske krajnje desnice Marine Le Pen i bivšim čelnikom britanske eurofobne stranke Nigelom Farageom.

Nagađanja da Kremlj nastoji pomoći republikanskom kandidatu u predizbornoj utrci

"Spomenuo sam druge političare", istaknuo je veleposlanik. "Što se tiče Trumpa, trebale su se žaliti Sjedinjene Države jer to znači da se on (Zeid) miješa u njihovu predsjedničku kampanju", rekao je Čurkin.

"No ja ne radim za SAD. Radim za Rusiju, pa zašto bih se žalio ako se netko želi uplesti" u američki izborni proces.

Informacije da je Čurkin u UN-u stao u Trumpovu obranu potaknule su nagađanja da Kremlj nastoji pomoći republikanskom kandidatu u predizbornoj utrci.

Trump je u više navrata pokazao svoju naklonost Rusiji i hvalio je kvalitete ruskog predsjednika Putina kojeg međunarodna zajednica jako kritizira zbog njegova stajališta o Ukrajini i Siriji.

Putin je pak uzvratio istom mjerom pohvalivši "one koji javno kažu da se veze s Rusijom moraju graditi na ravnopravnoj osnovi", jasno smjerajući na američkog milijardera.

Washington je u petak otvoreno optužio Moskvu da hakerskim napadima želi utjecati na američke izbore.

Putin i Erdogan složni: Humanitarna pomoć mora stići do Alepa

Foto: FAH

RUSKI predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak da se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom suglasio o važnosti dopreme humanitarne pomoći sirijskome gradu Alepu.

"Zajedničko nam je stajalište da se mora učiniti sve kako bi se dostavila humanitarna pomoć Alepu. Jedino je pitanje... stvoriti uvjete sigurnosti za isporuku pomoći", rekao je Putin nakon razgovora s Erdoganom.

Turski predsjednik izrazio je uvjerenje da će se ubrzano odvijati normalizacija odnosa s Rusijom, nakon krize izazvane turskim rušenjem ruskog borbenog zrakoplova blizu granice Sirije.

"Razgovarali smo... kako surađivati, napose u humanitarnoj pomoći za Alep, kakvu strategiju primijeniti da bi narod Alepa pronašao mir. Dogovorit ćemo s našim ministrima vanjskih poslova i najvišim vojnim zapovjednicima i obavještajnim časnicima", rekao je Erdogan.

Suradnja u Siriji

Dvije zemlje sudjeluju u Siriji sa suprotstavljenih pozicija. Rusija je prije godinu dan počela kampanju zračnih udara kao podršku vosjci sirijskog predsjednika Bashara al-Assada protiv pobunjenika koji ratuju protiv njega, a Turska podupire pobunjenika i želi da Assad ode s vlasti.

U subotu je Rusija stavila veto na francuski nacrt rezolucije Vijeću sigurnosti UN-a kojim se traži prekid zračnih napada i vojnih letova nad Alepom, no ni ruski prijedlog nije prošao jer nije dobio minimalno potrebnih devet glasova.

Putinov posjet Turskoj prvi je nakon rušenja ruskog zrakoplova na koji je Putin reagirao uvođenjem sankcija Turskoj. Odnosi su zatoplili u lipnju kada je Putin prihvatio pismo u kojemu Erdogan izražava žaljenje zbog incidenta.

Kriza u odnosima s Moskvom nanijela je udarac turskome turizmu, jer je dolazak ruskih turista u hotele na sredozemnoj obali drastično pao.

Predsjednik Ruande bijesan na Francusku jer je ponovno otvorila istragu o padu aviona iz 1994.

Screenshot: YouTube

RUANDSKI predsjednik Paul Kagame kritizirao je u ponedjeljak francusko pravosuđe jer je ponovno otvorilo istragu o padu zrakoplova iz 1994., u kojem je poginuo predsjednik Ruande što je bio okidač za rat i genocid.

"Pravni sustav Ruande nije podređen Francuskoj ili francuskim interesima", rekao je Kagame pred sucima, vojnim i vladinim dužnosnicima i poručio kako bi "Francuska trebala na optuženičku klupu, ne netko u Ruandi niti Ruanđani".

Bivši zapovjednik ruandske vojske Faustin Kayumba Nyamwasa, koji živi u egzilu, optužio je Kagamea da je povezan s rušenjem zrakoplova u kojem je bio predsjednik Habyarimana Juvenal, predsjednik Ruande i francuska posada.

Kagame tvrdi da su zrakoplov srušili Juvenalovi pristaše jer su se protivili mirovnom sporazumu što ga je Juvenal sklopio s pobunjenicima kojima je Kagame bio na čelu.

Pokolj naroda Tutsi

Rušenje zrakoplova bilo je okidač za pokolj koji su počinili ekstremisti naroda Hutu ubivši više od 800.000 pripadnika naroda Tutsi i umjerene Hutue.

Istraga o rušenju zrakoplova, otvorena 1998. po tužbi koju su podnijele obitelji francuske posade zrakoplova, bila je dvaput zatvarana zbog problema s procjenom dokaza. Ponovno je otvorena pošto je Nyamwasa, koji živi u Južnoj Africii gdje je na njega 2010. pokušan atentat, dao iskaz pred istražiteljima kojim tereti Kagamea.

Prije genocida, Francuska je bila glavna saveznica Ruande među zapadnim zemljama, no odnosi su se urušili nakon genocida jer je Kagame optužio Francusku da je uvježbavala i naoružavala milicije Hutua odgovoren za pokolj.

Francuska te optužbe odbacuje.

Rusija i Turska potpisale ugovor o izgradnji plinovoda Turski tok

Foto: FAH

RUSIJA i Turska su u ponedjeljak potpisale ugovor o izgradnji plinovoda Turski tok (TurkStream) za dopremu ruskog plina u Europu preko Crnog mora, izvijestili su novinari AFP-a s mjesta događaja.

Na susretu koji je trajao više od sata i četrdeset minuta, ruski predsjednik Vladimir Putin i turski Recep Tayyip Erdogan dogovorili su se o uvjetima izgradnje tog velikog energetskog projekta kojim je zapečaćena njihova pomirba nakon teške diplomatske krize koju je prouzročilo tursko rušenje ruskog bombardera iznad sirijsko-turske granice u studenome 2015.

Vijest o projektu Turski tok objavljena je krajem 2014. kada se doznalo da se, u jeku ukrajinske krize, odustaje od projekta Južni tok koji je trebao prolaziti Crnim morem a zaustavila ga je Europska unija.

Potpisani ugovor "predviđa izgradnju dvaju krakova" iz kojih se sastoji taj plinovod ispod Crnog mora, rekao je novinarima glavni direktor Gazproma Aleksej Miler. "Kapacitet jednog kraka je 15,75 milijarda prostornih metara plina na godinu", dodao je.

Ugovor potpisali ministri energetike dviju zemalja

Ugovor su u ponedjeljak navečer u prisustvu Putina i Erdogana potpisali ministri energetike dviju zemalja, nekoliko sati nakon početka 23. Svjetskog energetskog kongresa u Istanbulu. Ruskom predsjedniku je to bio prvi posjet Turskoj nakon pomirbe dviju zemalja.

"Vjerujem da ćemo uspješno dovršiti proces normalizacije tursko-ruskih veza", rekao je Erdogan na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji.

Unatoč približavanju koje su nedavno počeli, Rusi i Turci se i dalje spore oko sirijskog pitanja: prvi su veliki saveznici predsjednika Bashara al-Assada a drugi pomažu pobunjenicima koji žele svrgnuti vlast.

Strani mediji o debati: "Ovo je bilo najružnijih 90 minuta u modernoj političkoj povijesti Amerike"

Foto: FaH

DAN nakon druge predsjedničke debate između Hillary Clinton i Donalda Trumpa, mediji su prilično podijeljeni u svojim zaključcima, ali suglasni u jednom: politička atmosfera u Americi je rijetko, ako ikad, bila gora.

The Daily Beast opisuje debatu kao "najružnijih 90 minuta u modernoj političkoj povijesti Amerike". Trump se nije nimalo suzdržavao, kroz sat i pol sučeljavanja agresivno je upadao Clinton u riječ i ulazio u njen osobni prostor, nazivajući je "zlom" osobom koja ima "mržnju u svom srcu", sipajući desničarske teorije zavjera, seksualne aluzije, pa čak i ogoljene prijetnje.

Kad bi Trump bio predsjednik, Clinton bi "bila u zatvoru"

Atmosfera međusobnog prezira i ljutnje bila je očita od početka, kad se za razliku od prve debate nisu niti kurtoazno rukovali. Trump je svoj skandal s komentarima, koje je voditelj Anderson Cooper izravno opisao kao priznanje seksualnog napastovanja, bez zadrške skrenuo na optužbe na računa Billa Clintona koji je sjedio u prvom redu i, potpuno skrećući s teme, na borbu protiv Isisa.

Vezano za njenu aferu s brisanjem e-mailova dok je bila državna tajnica, koje je FBI nakon istrage proglasio bezobzirnim ali ne i ilegalnim,Trump je otvoreno zaprijetio Clinton da će, ako on postane predsjednik, ona završiti u zatvoru. Na taj je način još jednom očitovao svoje autokratske tendencije.

Trump je Clinton optužio i da je "namjestila" predizbore u kojima je pobijedila demokratskog suparnika Bernieja Sandersa. Moderatorima je pak, u više navrata predbacio da pristrani u korist Clinton. "Lijepo, tri protiv jednoga", zajedljivo je primijetio.

Trump se natječe za položaj diktatora

Vox piše kako je Trump u nedjeljnoj debati otkrio da se ne natječe za položaj američkog predsjednika, već diktatora. Njegova prijetnja da će dati zatvoriti političkog rivala ako pobijedi je nešto "što se događa u diktaturama, ne u demokracijama", zaključuje i novinar NYT-a Max Fisher. Obje mogućnosti - da Trump svjesno namjerava prekršiti osnovne demokratske norme ili da ih jednostavno ne poznaje - jednako su zabrinjavajuće.

Trump je također ugasio gotovo svaku nadu da neće voditi otvoreno prorusku politiku ako postane predsjednik. U nedavnoj potpredsjedničkoj debati, njegov kandidat za potpredsjednika Mike Pence zauzeo je vrlo kritičan stav prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nazvavši ga "malenim i nasilničkim". Ocijenio je američki politički i ekonomski sustav kao "superioran klijentelističkom, korumpiranom, kabalističkom sustavu Rusije u svakom pogledu." Osudio je pritom i "barbarski napad na Alep" u koji je Rusija uključena, dodajući da bi u slučaju njegova nastavka Amerika trebala upotrijebiti vojnu silu i gađati ciljeve (sirijskog) režima."

Međutim, upitan da komentira Penceovu poziciju, Trump je samo odgovorio javno ponizio svog kolegu: "Nismo razgovarali o tome i ne slažem se s njim."

Trump: Clinton je ta koja bi se trebala sramiti zbog licemjerja

Guardian također piše o debati kao grotesknom spektaklu i nečem neviđenom u 240 godina američke republike. Kao najveću i najočitiju laže cijele debate ocjenjuje Trumpovu izjavu da će prepustiti Clinton da odgovori prva jer "je džentlmen." Njegov nastup opisuju kao nabacivanje blatom i plasiranje divljih udaraca prema suparnici. Sve je skupa neugodno podsjećalo na Jerry Springer šou.

Trump nije mogao pobjeći od skandala zbog izjava koje je voditelj Anderson Cooper izravno opisao kao priznanje seksualnog napastovanja, ali otpisao ih je kao "razgovor iz svlačionice" i negirao da je zaista radio stvari kojima se tada hvalio. Za razliku od njega, Bill Clinton je pravi napasnik i to "najgori u povijesti američke politike", branio se Trump i dodao da bi se Hillary "trebala sramiti" zbog svog licemjerja.

Ni Clinton nije štedjela njega. Prozvala ga je da konstantno vrijeđa ne samo žene, već i imigrante, Afroamerikance, Latinose, ljude s invaliditetom, muslimane i ratne zarobljenike." Negativna atmosfera popravila se tek pri kraju, na pitanje gledatelja da oba kandidata kažu što cijene kod svog suparnika. Za Clinton to su bila Trumpova djeca, a za njega, Clintoničina borbenost. Za kraj su se čak i rukovali.

Trump "zaustavio krvarenje"

Politico piše kako je Trump "zaustavio krvarenje" nakon najgorih dana svoje kampanje, ali da je i dalje u krizi. Ipak, mnogi republikanci su ohrabreni što je njihov kandidat nakon katastrofalne prve debate prešao u ofenzivu u drugoj, neumorno napadajući Clintoničin karakter.

Među najvažnijim momentima brutalne debate Politico ističe Clintoničin skandal s plaćenim govorima za Wall Street kao najubojitiji za demokratsku kandidatkinju. Komentirajući njen navodni citat Abrahama Lincolna o tome kako političari trebaju imati "javno i privatno" stajalište, Trump ju je optužio da laže i da "pošteni Abe" (Lincoln), za razliku od nje, nikad nije lagao.

Daily Caller piše kako je debata pokazala da je Trump "preživio" i svojim snažnim i agresivnim nastupom pokazao svojim republikanskim kritičarima da ostaje u utrci. Trump je slušao svoje savjetnike i svojim svježim i spontanim odgovorima "tehnički nokautirao" Clinton. Posljednji tjedni kampanje bit će obilježeni titanskom borbom miljardera i njegovih sljedbenika na društvenim mrežama protiv medijskog i političkog establišmenta koji ne može podnijeti Trumpa za predsjednika. Ako uspije ostati fokusiran na to koliko je Clinton malo postigla u svojoj političkoj karijeri i koliko je njena korupcija potkopala sustav, Trump će pobijediti, zaključuje Daily Caller.

Ban Ki-moon: Assadovi propusti izazvali su smrt 300.000 ljudi

Foto: Hina

GLAVNI tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je u intervjuu za njemačku mrežu da je sirijski predsjednik Bashar al-Assad "propustima u vođenju države" izazvao smrt više od 300.000 ljudi, objavljeno je u ponedjeljak.

Upitan smatra li Assada masovnim ubojicom, Ban je u intervjuu za Deutsche Welle rekao da na to pitanje trebaju odgovoriti nadležne ustanove.

"Istina je je da su njegovi propusti u vođenju (države) izazvali smrt toliko mnogo ljudi, više od 300.000 ljudi ubijeno je", dodao je Ban.

Također je glavni tajnik UN-a rekao da je pozvao američkog državnog tajnika Johna Kerryja i Rusiju da "obnove prekid vatre, kako bi se omogućila dostava humanitarne pomoći" kojom će se spasiti ljudski životi.

"Moramo isporučiti minimum (pomoći) za pet milijuna ljudi koji žive u opkoljenim područjima", rekao je Ban.

Preuzeto sa portala INDEX.HR

Prethodnih dana:
22.04.2024

Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu

Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi

Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"

Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo

Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu

Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024

Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu

Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata

SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu

Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela

Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?

Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024

Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu

Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći

Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina

Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"

"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"

Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku

Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024

Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD

New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore

Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot

EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja

SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom

Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera

Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024

Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu

Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije

U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi

Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače

U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima

Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi

Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024

Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca

Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije

Godina kada je cijela Europa gorjela

SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea

Koliko je jaka iranska vojska?

SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće

Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024

Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune

Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao

Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo

Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali

Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse

Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024

Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć

Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"

Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena

Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu

Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce

Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao

Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024

Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu

Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael

Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad

Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine

Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington

Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem

Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024

Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte

UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata

Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?

SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga

Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku

Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ

Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024

Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu

Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju

Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu

Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog

Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini

Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške

Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024

Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba

Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija

Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom

Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji

Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks

Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024

Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje

15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji

UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila

Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata

Trump i britanski ministar razgovarali o izdvajanju članica NATO-a na obranu

Umro je Peter Higgs

Izrael nabavlja 40.000 šatora za evakuaciju ljudi iz Rafaha
09.04.2024

Vatikan tvrdi da je protiv zakona koji kriminaliziraju istospolne radnje

Razbijena mreža krivotvoritelja novca u Napulju. Novčanice zvali Maradona i Pele

Zašto Rusija tako manijakalno želi okriviti Ukrajinu za masakr u Moskvi?

SAD: Vršimo pritisak na Izrael da dopusti više kamiona s pomoći u Gazi

Izraelski oporbeni čelnik: Dogovor o oslobađanju talaca je težak, ali izvediv

SAD: Nismo obaviješteni o datumu izraelske invazije na Rafah
08.04.2024

Ukrajina dronovima napala nuklearku Zaporižja. Dron ubio dijete u Belgorodu

Savjetnik iranskog vrhovnog vođe: Nijedno izraelsko veleposlanstvo nije sigurno

Šef ukrajinskih obavještajaca: Rusija krajem proljeća kreće u novu veliku ofenzivu

Od par sela do najmoćnije sile svijeta. Ovako je nastao, rastao i propao Rim

Ruanda obilježava 30. godišnjicu genocida nad Tutsijima

Cameron: Britanska podrška Izraelu nije bezuvjetna
07.04.2024

Zelenski: Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez projektila protuzračne obrane

Scholz: EU treba ulagati više u zajedničku sigurnost da nas se nitko ne usudi napasti

Uhićena Greta Thunberg

Milanović: Odlazak u Čepin otkazao sam zbog reputacijskog rizika

Musk: Tesla će 8. kolovoza predstaviti robotaksi

Ruska kapsula Sojuz vratila tri člana posade ISS-a na Zemlju

Broj mrtvih u tajvanskom potresu popeo se na 13. Stotine još zatočene
06.04.2024

Kuba pokušava smanjiti napetost nakon prosvjeda, građanima zajamčeni obroci

Potres od 4.8 kod New Yorka. Problemi u zračnom i željezničkom prometu

Europol: Europskoj uniji prijeti više od 800 kriminalnih mreža

EK: Očekujemo od Izraela da brzo omogući veći pristup humanitarne pomoći Gazi

Rusija: Glavno potencijalno područje za dijalog sa SAD-om je naoružanje u svemiru

Izrael smijenio dva časnika smrti sedam humanitaraca u Gazi
05.04.2024

World Central Kitchen i španjolski humanitarci obustavljaju pomoć Gazi morem