Izbori u Španjolskoj: Tko su šefovi pet vodećih stranaka?
Izbori u Španjolskoj: Tko su šefovi pet vodećih stranaka?
R.I./Hina
Foto: EPA
ŠPANJOLCI su u nedjelju glasovali na izvanrednim parlamentarnim izborima, drugima ove godine, no zemlja s 46,6 milijuna stanovnika mogla bi i dalje ostati u političkoj blokadi budući da ponovno nijedna stranka nije dobila dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade.
Dvostranačje socijalista PSOE i konzervativne Narodne stranke, koje je dominiralo zadnjih 40 godina, narušile su 2015. tri nove stranke nastale na ogorčenju građana nezaposlenošću i korupcijom. Od tada stranke ne uspijevaju postići koaliciju niti sporazume kojima bi Španjolska dobila stabilnu vladu.
U nastavku je profil glavnih političkih stranaka i njihovih čelnika.
Pedro Sanchez, Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE):
Sánchez, 47-godišnji ekonomist, sazvao je prijevremene izbore nakon što proteklih mjeseci nije dobio podršku ostalih stranaka za formiranje manjinske vlade PSOE-a. Na redovnim izborima u travnju osvojio je najviše glasova dobivši 123 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta, no za sastavljanje vlade potrebno je njih 176.
Sve ankete objavljene prošli tjedan pokazale su da će PSOE opet dobiti najviše glasova, no opet ne dovoljno za formiranje vlade. Štoviše, pokazale su da bi ovaj put mogao dobiti i manje glasova nego u travnju što su potvrdile i prve nedjeljne izlazne ankete. Njegov potencijalno najdraži partner bila bi lijeva formacija Unidas Podemos s kojom je prethodnih mjeseci vodio neuspješne pregovore.
Nedavne napetosti u Kataloniji, gdje katalonska regionalna vlada ne prihvaća osuđujuće presude dužnosnicima koji su organizirali zabranjeni referendum o nezavisnosti 2017., dale su vjetar u leđa desnim strankama što bi moglo promijeniti odnos snaga iz travnja.
Sánchezova vlada je 16 dana prije izbora premjestila posmrtne ostatke diktatora Francisca Franca iz velebnog mauzoleja gdje su se nalazili 44 godine na jedno manje poznato groblje pored Madrida, što je bio simbolični potez koji je uzbudio duhove prošlosti i što bi mu moglo pomoći u mobiliziranju lijevo orijentiranih birača.
PSOE je stranka koja je najduže vladala Španjolskom nakon što je 1975. godine umro Franco, a zemlja prešla u demokraciju.
Pablo Casado, Narodna stranka (Partido Popular)
Casado, 38-godišnji odvjetnik i ekonomist, postao je čelnik stranke mjesec dana nakon što je njegov prethodnik Mariano Rajoy morao odstupiti kada je u oktobaru 2018. u parlamentu bilo izglasano nepovjerenje vladi Narodne stranke jer je stranka bila osuđena za korupciju.
Casado brani obiteljske vrijednosti, monarhiju i Katoličku crkvu, a protivi se pobačaju i eutanaziji.
U travnju je pod njegovim vodstvom Narodna stranka dobila 66 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta, što je bio najgori rezultat u povijesti te stranke. No, izlazne ankete u nedjelju navečer pokazale su da je na ovim izborima dobio između 85 i 90 mjesta, što bi moglo dati priliku Casadu za formiranje vlade ne uspije li to Sánchezu.
Rekao je kako će smanjiti poreze te preuzeti kontrolu nad Katalonijom nakon što je regionalna vlada te autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika proglasila nezavisnost 2017., no koja nije zaživjela u stvarnosti.
Santiago Abascal, VOX
Abascal, 43-godišnji bivši član Narodne stranke, čelnik je Voxa osnovanog 2013. na protivljenju imigraciji.
Abascal je rođen u sjevernoj pokrajini Baskiji gdje je do 2011. baskijska separatistička oružana skupina ETA nastojala uspostaviti državu Baskiju.
Pod njegovim vodstvom Vox je u travnju prvi put ušao u španjolski parlament dobivši 24 mjesta, a prema izlaznim anketama, sada bi mogao imati i dvostruko više i postati treća stranka po snazi u Španjolskoj.
Najavio je uvođenje izvanrednih mjera u Kataloniji, ilegalizaciju katalonskih stranaka za nezavisnost u obrani suvereniteta i jedinstva Španjolske, a najavio je i borbu protiv ilegalne migracije uključujući gradnju zida oko španjolskih gradova Ceute i Melille na sjeveru Afrike. Želi zaštiti tradicionalne vrijednosti i stanovnike koji žive u ruralnim područjima koja mladi masovno napuštaju.
Albert Rivera, Građani (Ciudadanos):
Rivera, 39-godišnji bivši zaposlenik banke, osnovao je Građane 2006. u Kataloniji.
Građani su liberalna stranka centra, zagovornici Europske unije i jedinstva Španjolske koji su prvi put ušli u španjolski parlament 2015.
Stranka je podržala Sáncheza 2016. kada mu je trebala podrška ostalih stranaka za formiranje manjinske vlade i kada na kraju nije bio izglasan u parlamentu.
No, u travnju ga je odbila podržati jer se Sánchez okrenuo lijevom Unidas Podemosu. Izlazne ankete pokazale su da su Građani veliki gubitnici izbora.
Žestoko se protive nastojanju odcjepljenja Katalonije.
Pablo Iglesias, Unidas podemos (Ujedinjene možemo):
Iglesias, 41-godišnji politolog, osnovao je, sa skupinom istomišljenika, Podemos 2014. na temelju ogorčenja građana i uličnih prosvjeda protiv mjera štednje i korupcije.
Podemos se 2016. udružio s lijevim malim strankama poput Ujedinjene ljevice (Izquierda Unida), a 2019. su promijenili zajedničko ime iz Unidos Podemos u Unidas Podemos, davši mu žensko ime kako bi time izrazili svoju feminističku poziciju.
Iglesias je pokušavao sa Sánchezom stvoriti koalicijsku vladu nakon travnja, no tražio je ministarska mjesta vezana za financije i gospodarstvo što je Sánchez odbio.
Njih su se dvojica posvađala optužujući se javno za prevelike zahtjeve u budućoj vladi, no uoči izbora su dali do znanja da su si spremni pružiti ruke kada budu poznati rezultati.
Sánchez je ljetos odbio novi pokušaj formiranja koalicije procijenivši da bi na novim izborima u studenom mogao dobiti više glasova nego u travnju, no tu mu je računicu očito pokvarila kriza u Kataloniji.
0 ( + )
*
U eksploziji u Iraku ozlijeđeno pet talijanskih specijalaca
U eksploziji u Iraku ozlijeđeno pet talijanskih specijalaca
Hina
Foto: EPA
EKSPLOZIVNA naprava detonirana je u nedjelju na sjeveru Iraka u trenutku prolaska vozila s talijanskim specijalnim snagama pri čemu su ranjena petorica vojnika, objavilo je talijansko ministarstvo obrane.
"Eksplozivna naprava kućne izrade eksplodirala je pri prolasku ekipe talijanskih posebnih snaga u Iraku", objavilo je ministarstvo u priopćenju.
Sigurnosni izvor rekao je za AFP da je do napada došlo u Mahmuru, mjestu južno od Mosula, u provinciji Ninive.
Trojica vojnika u teškom stanju
Trojica od petorice ranjenih vojnika su u teškom stanju, ali im život nije ugrožen.
Ministarstvo je pojasnilo da su talijanski vojnici "provodili aktivnosti obuke i treninga iračkih sigurnosnih snaga angažiranih u borbi protiv Islamske države".
Vojnici su brzo evakuirani helikopterima američke koalicije i prebačeni u bolnicu.
Šef vlade Giuseppe Conte informiran je o događaju koji "stalno i pozorno prati", objavila je vlada u priopćenju.
0 ( + )
*
Amerikanka na Fejsu maltretirala teško bolesnu curicu, uhićena je
Amerikanka na Fejsu maltretirala teško bolesnu curicu, uhapšena je
P.M.
Foto: Hope for Anna
AMERIČKA policija uhapsila je ženu s Long Islanda zbog uznemiravanja bolesne djevojčice putem društvenih mreža. Kristu Sewell (26) njujorška je policija optužila za uznemiravanje, proganjanje i zločin iz mržnje.
Ona je, prema riječima policije, opetovano prijetila djevojčici Anni koja je rođena 2017. s rijetkim poremećajem latinskog naziva harlequin ichthyosis, zbog kojeg izgleda kao da je pretrpjela teške opekline.
Htjela je informirati ljude o bolesti
Majka djevojčice Jennie Riley objavljivala je informacije o svojoj kćeri na Facebooku i Instagramu kako bi educirala javnost o tom rijetkom sindromu. Između prosinca 2018. i studenog 2019. Sewell je na te profile poslala veći broj prijetećih poruka. Također, slala je i prijeteća pisma na kućnu adresu obitelji u Hudson Valley.
"Iako sam znala da postoji mogućnost negativnih komentara, nisam očekivala da ću primiti poruke koje sam primila. Proteklih godinu dana vodila sam bitku za koju nikada nisam mislila da ću voditi i nauživala se straha koji niti jedna majka ne bi trebala osjetiti", rekla je majka djevojčice.
Motivi Kriste Sewell nisu poznati. Na sudu bi se trebala pojaviti 12. studenog.
0 ( + )
*
Njemačka povećava osnovnu mirovinu, izbjegnuta kriza vlade
Njemačka povećava osnovnu mirovinu, izbjegnuta kriza vlade
R.I./Hina
Foto: EPA
KONZERVATIVCI njemačke kancelarke Angele Merkel i socijaldemokrati (SPD) u nedjelju su se uspjeli dogovoriti o povećanju osnovne mirovine, što je tema koja je prijetila budućnosti njihove vladajuće koalicije.
Čelni članovi koalicije, među kojima su Merkel i ministar financija SPD-a Olaf Scholz, tokom razgovora koji su trajali više od šest sati uspjeli su postići sporazum.
Koalicija između bloka Merkel-ova CDU/CSU-a i Scholzova SPD-a nastoji opstati otkad je oformljena u ožujku 2018. okončavajući višemjesečnu političku krizu nakon neuvjerljivih državnih izbora.
Pregovori o konačnim uvjetima još nisu gotovi
Konzervativci su se složili s prijedlogom SPD-a o uvođenju više osnovne mirovine za radnike s niskim primanjima koji su radili najmanje 35 godina. No, neke su pojedinosti ostale otvorene, a i pregovori o konačnim uvjetima nisu još završili.
Nesuglasice su neke članove SPD-a, zabrinute zbog pada rejtinga stranke, navele na to da zaprijete napuštanjem koalicije.
Da partneri nisu uspjeli postići ugovor o mirovinama, članovi SPD-a bi možda odlučili glasati protiv ostanka u koaliciji na stranačkome kongresu koji će se održati od 6. do 8. prosinca.
0 ( + )
*
Iran usred recesije objavio da su našli golemo nalazište nafte
Iran usred recesije objavio da su našli golemo nalazište nafte
R.I./Hina
Foto: EPA
"MALI poklon vlade narodu" - tim je riječima iranski predsjednik Hassan Rouhani u nedjelju objavio da je u Iranu otkriveno naftno polje koje će, vjerojatno za trećinu, povećati državne rezerve što je, kako je istaknuo, "dobra vijest" za Iran koji je suočen s američkim gospodarskim sankcijama.
"Otkrili smo nalazište nafte koje, kako se procjenjuje, sadrži oko 53 milijarde barela nafte", rekao je Rohani tokom govora održanog u Yazdu pa dodao: "Takvo bi otkriće moglo za trećinu povećati naše državne rezerve."
Krajem 2018. one su iznosile 155,6 milijardi barela, podaci su iz najnovijeg broja "Statističkog pregleda svjetskih energetskih zaliha" koji je objavila grupa BP.
Iran četvrti na svijetu po nalazištima nafte
Iran je tako zauzeo četvrto mjesto u svijetu, odmah iza Venezuele, Saudijske Arabije i Kanade.
Nalazište je široko 2400 km2, a duboko 80 metara, a prostire se od "Bostana do Omidije", dva grada u jugozapadnoj iranskoj pokrajini Huzestan, kazao je Rouhani.
Ovo je "mali poklon vlade narodu Irana", kazao je predsjednik države, s obzirom na to da gospodarstvo zemlje pati zbog gospodarskih sankcija koje su ponovno uvele Sjedinjene Države 2018.
Očekuje se da će iranski BDP ove godine pasti za 9,5 posto, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
0 ( + )
*
Bolivijski predsjednik stjeran u kut nakon burnih prosvjeda, traži nove izbore
Bolivijski predsjednik stjeran u kut nakon burnih prosvjeda, traži nove izbore
R.I./Hina
Foto: EPA
BOLIVIJSKI predsjednik Evo Morales pristao je u nedjelju na održavanje novih predsjedničkih izbora prema preporuci Organizacije američkih država (OAS), ali ga je glavni oporbeni kandidat pozvao da odustane od kandidature.
OAS, koji je proveo reviziju spornih izbora od 20. oktobara, objavio je izvješće u nedjelju u kojem je utvrdio ozbiljne nepravilnosti na tim izborima koje je dobio ljevičarski čelnik.
Morales je na konferenciji za medije u La Pazu objavio da će prihvatiti izvješće OAS-a kojim se traži poništavanje izbora nakon što su otkrivene "jasne manipulacije" u glasačkom sustavu.
Na upit hoće li se kandidirati na novim izborima, Evo Morales je rekao lokalnom radiju da "kandidature trebaju biti u drugom planu, a u prvom uspostaviti mir u Boliviji" dodavši da prema ustavnoj dužnosti mora završiti svoj mandat.
"Ako imaš i trunčicu patriotizma u sebi, trebao bi odstupiti"
Njegov protivnik Carlos Mesa smatra da ni Morales, a ni potpredsjednik Alvaro Garcia Linera ne bi trebali nadgledati izborni proces ili se kandidirati.
"Ako imaš i trunčicu patriotizma u sebi, trebao bi odstupiti", rekao je Mesa.
Pobjeda Moralesa prošlog mjeseca potaknula je prosvjede diljem zemlje.
Vođa prosvjeda Luis Fernando Camacho koji je postao simbolom oporbe, rekao je da je revizijom izbornih rezultata koje je proveo OAS jasno otkrivena izborna prijevara.
Prosvjedi izbili nakon što je prebrojavanje glasova prekinuto na gotovo cijeli dan
U pobjedi u prvom krugu koja je omogućila Moralesu da izbjegne rizični drugi krug, on je proglašen pobjednikom izbora vodeći samo malo iznad 10 postotnih bodova ispred suparnika Mese, točno koliko mu je trebalo da ne ide u drugi krug.
OAS je dodao da je statistički "malo vjerojatno" da je Morales osigurao prednost od 10 postotnih bodova za pobjedu protiv Carlosa Mese.
Prosvjedi su izbili nakon što je prebrojavanje glasova prekinuto na gotovo jedan dan, da bi nakon njegova nastavka Morales postigao potrebnu prednost.
Izborni skandal uzdrmao je Moralesa, ostatak latinoameričke "ružičaste plime" od prije dva desetljeća, potresavši povjerenje u stabilnost demokracije u Boliviji. Kriza prijeti potopiti tu ljevičarsku ikonu u vrijeme dok se lijevo usmjereni čelnici vraćaju na vlast u Meksiku i Argentini.
0 ( + )
*
(Ne)održivost svijeta: Sve dulji život mogao bi nas skupo koštati
(Ne)održivost svijeta: Sve dulji život mogao bi nas skupo koštati
Igor Rudan
Foto: Index/Ratko Mavar
Igor Rudan, jedan od najuspješnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika, član Kraljevskog društva u Edinburghu i pokretač Škole za 21. stoljeće, za Index je napisao seriju tekstova o (ne)održivosti svijeta. Rudan često oštro i argumentirano komentira društvene događaje u Hrvatskoj i svijetu, a mi u nastavku donosimo četvrti tekst iz Rudanovog serijala. Prvi možete pročitati ovdje, drugi ovdje, a treći ovdje.
JOŠ jedan izazov s kojim će se čovječanstvo suočiti u doglednoj budućnosti je porast troškova zdravstvene zaštite, koji bi svojom brzinom mogao značajno nadmašiti ekonomski rast. Ovo je dobar primjer "izazova" na kojem trebamo zahvaliti dosadašnjim razvojnim uspjesima. Industrijalizacija i slobodno tržište omogućili su ljudima kvalitetniju prehranu, bolje programe prevencije, smanjenje brojnih rizika za zdravlje, efikasnije liječenje oboljelih, veću sigurnost od nesreća i bolju zaštitu na radu. Rast proizvodnje roba i usluga doveo je i do većeg bogatstva država. One su tada mogle financirati i bolju zdravstvenu zaštitu, prevenciju zdravstvenih rizika i ulaganja u medicinska istraživanja te su ljudi u najbogatijim državama počeli živjeti sve dulje.
Troškovi za zdravstvo su mali u zemljama u kojima ljudi umiru rano
U vrlo siromašnim državama većinu stanovništva čine djeca i mladi. Ljudi ondje i dalje umiru rano, često od zaraznih bolesti, a vrlo starih je jako malo. Stoga su i troškovi zdravstvene zaštite po stanovniku relativno mali, a usmjereni su pretežno na akutne zarazne bolesti. U ekonomski uspješnim zemljama, međutim, s ekonomskim rastom ljudi počinju imati sve manje djece. Pritom se stariji ljudi efikasno liječe i održavaju na životu te ih je sve više. Izazov koji nikada ranije nije viđen na Zemlji bit će u tome što jedna vrsta, tj. čovječanstvo, zahvaljujući socio-ekonomskom razvoju počinje znatno pomicati svoju očekivanu životnu dob i biva prosječno sve starija. Štoviše, postaje zamislivo kako će većinu naše vrste vremenom činiti "stare" jedinke koje više nemaju sposobnost reprodukcije, a to nas čini ranjivijima na opstanak.
Zdravstvo je najefikasnije kada se minimalnim paketom najjeftinijih, ali i najefikasnijih zdravstvenih usluga dopre do svakog stanovnika u državi. Sveobuhvatnost zaštite i jednakost svih u tom minimumu zdravstvene zaštite ključ su efikasnosti. Države određuju koliki minimum zdravstvenih usluga mogu osigurati za svakoga, kako namjeravaju doprijeti do svakog stanovnika i osigurati usluge približno jednake kvalitete za sve. Ako pojedinci žele plaćati dodatne, znatno skuplje usluge kako bi dobili još više, oni to najčešće i mogu. Iznimno je važno dogovarati i plaće zdravstvenih djelatnika. Za uložen novac zdravstvo je to efikasnije što su zdravstveni djelatnici voljni raditi za manje plaće, a pritom imaju veću razinu znanja i sposobnosti. Od ostatka sredstava namijenjenih liječenju potrebno je odlučiti koji će lijekovi biti besplatni za sve, koji dostupni uz doplatu, a koje će oboljeli morati sami plaćati. Najbolji se rezultati u zdravstvu postižu preciznim planiranjem temeljenim na odličnom razumijevanju demografije stanovništva, zdravstvenih potreba i zahtijeva, kao i cijena zdravstvenih intervencija i njihova učinka, komponenti zdravstvenog sustava, stanja infrastrukture te stalnom optimizacijom cijelog sustava.
Ekonomski rast mora biti dovoljan kako bi pokrio zdravstvene potrebe
Za razumijevanje ovoga vjerojatnog izazova koji nas očekuje - sve bržeg rasta troškova zdravstvene zaštite starih ljudi - važno je pratiti međuodnos tri bitna parametra: stope ekonomskog rasta, porasta prosječne starosti ljudske vrste i porasta ukupne količine zdravstvenih potreba čovječanstva. Naime, bitno je da budući ekonomski rast bude dostatan za pokrivanje što više zdravstvenih potreba i zahtjeva prema sustavu zdravstvene zaštite ili da barem omogući održavanje već dosegnute razine zdravstvenih usluga. Međutim, ne bi bilo dobro da sve veći broj zdravstvenih potreba počne ostajati nepodmiren.
S porastom starosti stanovništva količina zdravstvenih potreba i zahtjeva ljudske vrste neće rasti proporcionalno starenju, već znatno brže. To je stoga što liječenje bolesti koje zahvaćaju vrlo stare ljude - npr. one stare 85 ili više godina - prosječno košta znatno više nego liječenje bolesti koje zahvaćaju ljude u dobi od npr. 65. do 74. godine. U najrazvijenijim zemljama troškovi liječenja i skrbi za oboljele od gubitka pamćenja koje se pojavljuje u vrlo starih osoba - tj. demencije, koja uključuje i Alzheimerovu bolest - počeli su nadmašivati troškove liječenja dva najvažnija uzroka smrti - zloćudnih tumora i kardiovaskularnih bolesti. Uz to, vrlo stari ljudi često imaju i nekoliko usporednih bolesti te se liječe od njihovih uznapredovalih oblika, što je vrlo skupo. Nije stoga rijetkost da se većina sredstava koja je osoba uplaćivala tokom života za zdravstveno osiguranje na kraju potroši na produljenje njezina života za dvije ili tri godine, kada već zađe u devedesete, a pritom je takav život i vrlo nekvalitetan.
Starenje stanovništva najteže će pogoditi Kinu
Prvi je, dakle, izazov predviđeni porast troškova zdravstvene zaštite koji će pratiti starenje svjetskog stanovništva, a pogotovo sve veći udio ljudi iznad 85 godina. Od svih zemalja svijeta, on će vjerojatno najteže pogoditi Kinu jer tamo će omjer starih prema mladima rasti najbrže na svijetu. Razlog je tome što je Kina od 1979. godine uvela "politiku jednog djeteta" te će ona vremenom postati ogledni primjer ostalim zemljama za rješavanje ovog izazova kada udio starih ljudi među stanovništvom dramatično poraste u odnosu na mlade. I zemlje s negativnim demografskim trendovima, poput onih u jugoistočnoj Europi, bit će također značajno pogođene.
Tijekom idućih desetljeća količina zdravstvenih potreba i zahtjeva u svijetu brzo će rasti. Zato bi trebalo doći i do ekonomskog rasta, kako bi razina zdravstvenih usluga mogla ostati na sadašnjoj razini. Ako troškovi zdravstvene zaštite počnu rasti brže od ekonomskog rasta, trebat će pribjeći nekim novim rješenjima. Načelno, bit će potrebno povećati poreze ili unutar postojećih proračuna neproporcionalno povećavati udio izdvajanja za zdravstvo. Uz to, moguće je i unaprjeđivati efikasnost postojećih zdravstvenih sustava kako bi oni mogli odgovoriti na povećan broj zdravstvenih zahtjeva po istoj cijeni. Treba se nadati i da će znanstvena istraživanja, financirana iz državnih proračuna, ali i privatnih firmi i filantropskih zaklada, donijeti neka sasvim nova, a trenutno nepostojeća rješenja. Ta bi rješenja mogla smanjiti troškove zdravstvene zaštite i učiniti ljude zdravijima. Naposljetku, moguće je i da ekonomski rast ubrza i nadmaši rast zdravstvenih potreba, što bi se moglo i dogoditi uz masovnu robotizaciju, povećanje produktivnosti i ubrzanje ekonomskog rasta.
Je li rješenje u eutanaziji?
Trenutno najvjerojatniji scenarij je da ćemo barem u nekom razdoblju, kao čovječanstvo, doći u situaciju u kojoj će starenje stanovništva početi vršiti pritisak na proračune država. Bit će sve teže osiguravati zdravstvenu zaštitu svima kojima je potrebna, a posebno vrlo starima. Zanimljivo je pritom, promatramo li ovaj izazov kroz prizmu očuvanja ljudske vrste, da održavanje vrlo starih ljudi na životu ne povećava vjerojatnost čovječanstva da preživi na Zemlji. Njihovo je održavanje na životu prije svega naša kolektivna moralna obveza. Uz to, starenje je dobrodošla popratna pojava svega što je ekonomski rast i razvoj temeljen na slobodnom tržištu učinio do sada za ljude.
Zamislivo je, stoga, da se u situaciji ozbiljnog pritiska troškova zdravstva na proračun država u javnosti nekih zemalja pojave glasovi koji će zagovarati eutanaziju. Ispuni li se jako bolesnim ljudima osobna želja da umru nešto ranije no što bi umrli uz pomoć zdravstvenog sustava, troškovi zdravstvene zaštite bi se na taj način smanjivali. Među Nizozemcima, koji danas vjerojatno predvode svijet u takvom pristupu, danas je već svaka četvrta smrt inducirana, ali postoje i zemlje u kojima se još uvijek razmišlja sasvim drugačije i u kojima je ovakav pristup kulturološki neprihvatljiv.