Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Europski parlament odbio izjednačiti plaće žena i muškaraca za iste poslove
Europski parlament odbio izjednačiti plaće žena i muškaraca za iste poslove
Foto: Guliver image/Getty images
EUROPSKI parlament je u utorak s veoma malom razlikom u glasovima odbacio izvješće o jednakopravnosti muškaraca i žena u kojemu se pozivalo da im se zajamči ista plaća za isti posao.
Protiv izvješća je glasovalo 298 zastupnika, uglavnom konzervativaca, 289 je bilo 'za', većinom ljevičari i liberali, a 87 je bilo suzdržano, među kojima veći broj 'zelenih'.
U izvješću se traži od zemalja Europske unije da "zajamče poštovanje temeljnog načela iste plaće za isti rad muškarca i žene" i zabrane otpuštanje tokom rodiljnog dopusta te se zauzima za borbu protiv seksističkih stereotipa.
Belgijska socijalistička zastupnica Veronique De Keyser upozorila je na "nevjerojatan hod unatrag par dana nakon Međunarodnoga dana žena".
"Današnjim glasovanjem nisu povrijeđene i napadnute samo žene, nego i čitavo društvo, naše vrijednosti i samo srce naše čovječnosti", upozorilo je francusko izaslanstvo socijalističke skupine.
Belgijska konzervativna političarka Anne Delvaux misli da je izvješće odviše "ideološko" i "usmjereno na nesretne posljedice mjera štednje".
"Moramo zaključiti da se sporo napreduje što se tiče jednakopravnosti muškarca i žene, ali kriza nije jedini uzrok, daleko od toga", dodaje njezina bugarska kolegica Marija Gabriel.
Novi neredi u Turskoj: Žestoki sukobi policije i protestanata zbog smrti 15-godišnjeg dječaka
Novi neredi u Turskoj: Žestoki sukobi policije i protestanata zbog smrti 15-godišnjeg dječaka
Foto: Hina
NOVI sukobi izbili su u dva najveća turska grada, Istanbulu i Ankari, nakon što je dječak, koji je prije devet mjeseci nakon udarca u glavu zadobivenog tokom prosvjeda, preminuo u bolnici.
Dječak je pogođen suzavcem tokom prosvjeda u lipnju prošle godine, dok je bio na putu prema dućanu. Od tada je bio u komi.
U Ankari se okupilo više od 2000 protestanata koji su se sukobili s policijom, a policija je uzvratila suzavcem i vodenim topovima. Zasad nema informacija o ozlijeđenima.
Ban Ki-moon: Rohani nije ispunio obećanje i omogućio veće slobode u Iranu
Ban Ki-moon: Rohani nije ispunio obećanje i omogućio veće slobode u Iranu
Foto: Guliver image/Getty images
IRANSKI predsjednik Hasan Rohani nije ispunio obećanje iz svoje predsjedničke kampanje da će dozvoliti veću slobodu izražavanja, a od njegovog izbora za predsjednika broj smrtnih kazni je znakovito povećan, kazao je u utorak glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
Rohani, koji je ostvario nadmoćnu pobjedu na izborima, zaslužan je za početni sporazum sa svjetskim silama oko iranskog nuklearnog programa. No možda je, kako ocjenjuju analitičari, u namjeri da još više ne antagonizira tvrdolinijaše, propustio provesti značajnije reforme kod kuće, a čemu su se umjereni birači nadali.
U izvješću Vijeća za ljudska prava UN-a, Ban podsjeća na često pribjegavanje smrtnoj kazni u Iranu i poziva na oslobađanje aktivista, odvjetnika, novinara te političkih zatvorenika koji su u pritvoru zbog ostvarivanja prava na slobodu govora i okupljanja.
"Nova vlada nije učinila značajne pomake u promicanju i zaštiti slobode izražavanja i mišljenja, usprkos obećanjima koje je predsjednik dao u kampanji i nakon polaganja prisege", kazao je Ban. Istaknuo je da su mediji, tiskani i elektronički, i dalje suočeni s ograničenjima, uključujuči i zatvaranje, a Irancima koji izražavaju disidentsko mišljenje još uvijek prijete uhićenja i sudski progoni.
Ban Ki-moon je, međutim, pozdravio oslobađanje 80 političkih zatvorenika prošle jeseni, uključujući i borca za ljudska prava Nasrina Sotoudeha i vraćanje na sveučilište nekih profesora i studenata. Ali, kako je rekao, još je uvijek "puno političkih zatvorenika", među kojima su aktivisti za ženska prava, odvjetnici i novinari. Podsjetio je također da su Mehdi Karubi i Mirhosein Musavi, predsjednički kandidati na izborima 2009. nalaze u kućnom pritvoru od 2010. godine, iako protiv njih nije podignuta optužnica za kazneno dijelo.
Bore se za hranu, vodu, medicinsku pomoć: U Siriji 5,5 milijuna djece pogođeno sukobom
Bore se za hranu, vodu, medicinsku pomoć: U Siriji 5,5 milijuna djece pogođeno sukobom
Foto: Guliver image/Getty images
BROJ djece pogođene sirijskim sukobom više se nego udvostručio u trećoj godini sukoba i dosegnuo je 5,5 milijuna, po izvješću UN-ova Fonda za djecu (UNICEF) objavljenom u utorak.
U tom izvješću pod nazivom "Pod opsadom - tri godine sukoba pogubnog za djecu u Siriji" UNICEF tvrdi da je milijun djece na područjima pod opsadom i na nedostupnim područjima i traži više humanitarne pomoći.
"Velik broj sirijske djece koja su lišena pomoći, koja žive u ruševinama i bore se da nađu hranu, ostao je bez ikakve zaštite te medicinske i psihološke pomoći i ima ograničen pristup školovanju ili ga uopće nema", po tom izvješću.
"Ima slučajeva da se trudnice i djecu namjerno ranjava i ubija iz snajpera", dodaje.
Kako se navodi u UNICEF-ovu izvješću, više od dva milijuna djece treba liječničku njegu i psihološku pomoć.
"Nasilje, urušavanje školskog i zdravstvenog sustava, velika psihološka patnja i pogoršanje gospodarskih prilika pridonose uništenju čitavog naraštaja" sirijske djece, ističe se u tekstu.
Ukupno 1,2 milijuna djece je izbjeglo iz zemlje i žive u uvjetima u kojima je ograničen pristup pitkoj vodi, hrani i izobrazbi.
Broj djece stradale u ovom ratu "već sad je jednak broju stanovnika zemlje poput Finske ili Danske", podsjetio je u Ženevi glasnogovornik UNICEF-a za Bliski istok i za Sjevernu Afriku, Simon Ingram.
Švedski novinar smaknut nasred ulice u Kabulu
Švedski novinar smaknut nasred ulice u Kabulu
Ilustracija: Guliver Image / Getty Images
DVOJICA naoružanih muškaraca u utorak ujutro su ispred libanonskog restorana smještenog u jednoj od najbolje čuvanih ulica Kabula ubila švedskog novinara Nilsa Hornera, izvijestila je policija.
"Upravo smo dobili potvrdi da je riječ o Nilsu Horneru, dopisniku švedskog radija", rekao je za France presse švedski veleposlanik u Afganistanu Peter Semneby, a glasnogovornik kabulske policije Hašimatulah Stankzai je kazao kako je Horner podlegao ozljedama na hitnom odjelu bolnice u koju je odmah prebačen.
Horner je stajao ispred libanonskog restorana u Kabulu zajedno sa svojim vozačem i prevoditeljem. Iznenada su im prišla dvojica muškaraca u zapadnjačkoj odjeći, a jedan od njih ispalio mu je hitac u potiljak, rekao je čuvar u restoranu koji je sve vidio. Prodavač u obližnjem dućanu potvrdio je priču, kazavši kako se čuo samo jedan hitac.
Šef kabulske policije Nadžibulah Samsur rekao je kako su obojica osumnjičenika uhapšena.
Počele pripreme za pripajanje Krima: Rusi zauzeli vojnu bazu, NATO šalje avione na ukrajinsku granicu
Počele pripreme za pripajanje Krima: Rusi zauzeli vojnu bazu, NATO šalje avione na ukrajinsku granicu
Screenshot: Youtube
VLASTI grada Sevastopolja, gdje više od 70 posto stanovništva čine Rusi, proglasile su ruski službenim jezikom za uporabu u službenoj komunikaciji. Tu odluku jutros je potpisao vršitelj dužnosti predsjednika gradske uprave Sevastopolja, Dmitrij Belik, prenosi ruska agencija Itar-Tass.
Ruske snage učvrstile su svoje položaje na Krimu, preuzevši vojnu bolnicu i bazu ukrajinske vojske nekoliko dana prije referenduma na kojem će stanovnici Krima odlučiti o budućnosti svog poluotoka.
Ukrajinska agencija Interfaks javila je da su proruske paravojne i vojne snage zauzele bolnicu u Simferopolju te okupili osoblje kako bi ih upoznali s novim vodstvom.
Ruski vojnici su razoružali vojnike u ukrajinskoj vojnoj bazi u luci Sevastopolj, saopštio je glasnogovornik ukrajinske vojske Vladislav Seleznjov, prenosi Reuters.
Seleznjov je dodao da je oko 200 vojnika u 14 kamiona oko 1.30 sati rano jutros zaprijetilo da će sravniti zgradu sa zemljom ukoliko ukrajinski vojnici ne predaju oružje.
Počele pripreme za pripajanje Krima Rusiji
Pripreme za pripajanje Krima Rusiji već su počele, izjavio je krimski premijer Sergej Aksjonov, javlja Voice of Russia.
Referendum o položaju Krima bit će održan 16. ožujka. Krim će biti spreman početi s uporabom ruskih zakona nekoliko mjeseci poslije referenduma, a krimsko ministarstvo financija već pravi plan za prelazak na rusku rublju, rekao je Aksjonov za RIA Novosti te dodao da očekuje da će građani Krima glasovati za odcjepljenje.
Aksjonov je rekao da ukrajinski više neće biti službeni jezik ako se Krim pripoji Rusiji.
"Naše ministarstvo se bavi tim pitanjem. Ono bi trebalo 11. ožujka donijeti prijedlog kakva će biti procedura i koliko će vremena biti potrebno da se promjena valute sprovede", rekao je Aksjonov.
Aksjonov: Stanovnici Krima moći će birati između ruske i ukrajinske putovnice
Krimski proruski orijentirani premijer Sergej Aksjonov omogućit će stanovnicima koji ondje žive da izaberu između ruske ili ukrajinske putovnice, ukoliko taj dio ukrajinskog teritorija postane dio Rusije nakon referenduma 16. ožujka, izvijestila je u ponedjeljak agencija RIA.
Aksjonov, koji se pokrajinskim čelnikom proglasio prije gotovo dva tjedna, nakon što su ruski državljani zauzeli zgradu parlamenta, za rusku je novinsku agenciju rekao kako će se krimske vlasti zalagati i za korištenje dvaju jezika - ruskog i krimsko-tatarskog.
Većinu od dva milijuna stanovnika Krima čine Rusi, no ondje živi i 250.000 starosjedilaca - Tatara, koji su se onamo vratili nakon osamdesetih godina prošlog stoljeća. Godine 1944. Staljin ih je zbog navodne suradnje s fašističkim okupatorima protjerao u središnju Aziju. Krimski Tatari protive se ruskoj aneksiji.
"Nećemo inzistirati na potrebi vraćanja ukrajinskih putovnica. Svatko će dobiti mogućnost da koristi vlastiti jezik. Ne želimo postavljati ograničenja krimskim Tatarima", rekao je Aksjonov.
Zapad je kritizirao zamisao o održavanju referenduma koji podupire Moskva, smatrajući da je ilegalan i da se njime krši ukrajinski ustav, no ruski predsjednik Vladimir Putin smatra poteze kojima se ide prema odcjepljenju Krima legitimnima te kaže da Rusija ima pravo štititi svoje državljane koji ondje žive.
Ukrajina želi promatrače na Krimu
Ukrajina je od Organizacije za europsku suradnju i sigurnost (OESS) u ponedjeljak zatražila da pomogne u istrazi o sukobima koji su doveli do svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča te da se angažira na praćenju stanja manjina na Krimu, koji je sada pod kontrolom proruskih snaga.
Austrija je priopćila da se Vijeće Europe, kojim predsjeda do svibnja, s Ukrajinom također slaže da preispita legitimnost najavljenog referenduma kojeg podržava Moskva o pridruženju Krima Rusiji. Njemačka kancelarka Angela Merkel je u nedjelju poručila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je referendum protuzakonit te da predstavlja kršenje ukrajinskog ustava.
Promatrači Vijeća Europe će pokušati stići na Krim ovaj tjedan kako bi nadgledali poteškoće s kojima se suočavaju manjinske skupine, kazao je u Kijevu glasnogovornik austrijskog ministarstva vanjskih poslova Sebastiana Kurza.
Kada je nenaoružana vojnopromatračka misija OESS-a pokušala u subotu prijeći na Krim, morala se vratiti nakon upozoravajućih hitaca. OESS sada pokušava oformiti "kontaktnu skupinu" vodećih igrača u ukrajinskoj krizi i okupiti širu promatračku misiju za Ukrajinu. Vijeće Europe bi nadziralo skupinu sastavljenu od predstavnika dviju sukobljenih strana koja bi istražila nasilje na Majdanu, kijevskom trgu i epicentru pobune protiv Janukoviča.
Dugoročno, Vijeće Europe će Ukrajinu savjetovati o pravosudnoj, zakonodavnoj i ustavnoj reformi.
Janukovič bi se u utorak trebao ponovno obratiti javnosti iz Rusije
Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič trebao bi se u utorak ponovno obratiti javnosti u Rostovu na Donu, na jugu Rusije, rekao je dobro obaviješteni izvor, a prenose ruske agencije.
"Mjesto i vrijeme bit će priopćeni naknadno", rekao je taj izvor, bez drugih pojedinosti.
Janukovič, koji je pobjegao u Rusiju, već je govorio u Rostovu na Donu 28. veljače, što je bilo njegovo prvo pojavljivanje u javnosti nakon što je smijenjen, kada je kazao da se i dalje smatra legitimnim šefom ukrajinske države. "Nitko me nije smijenio. Bio sam prisiljen napustiti Ukrajinu zbog izravne prijetnje mom životu i prijetnji mojim bližnjima", rekao je tada na konferenciji za novinare.
Neki ruski mediji javili su da je Janukovič imao srčani udar te da je navodno hospitaliziran u Moskvi. Te glasine nisu nikad potvrđene.
Moskva osudila ukrajinsko "bezakonje"
Rusko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je izrazilo ogorčenost zbog bezakonja u istočnoj Ukrajini i tvrdi da desničarski paravojni pokret Desni sektor radi u dosluhu s novim kijevskim vlastima.
U najnovijem krugu propagandnog rata oko Ukrajine, Sjedinjene su Države izdale popis deset navodnih laži ruskoga predsjednika Vladimira Putina, a Rusija optužuje Zapad da šuti na nasilje prema ukrajinskim Rusima.
Rusko ministarstvo kaže u priopćenju da su maskirani muškarci otvorili 8. ožujka vatru na mirne prosvjednike u Harkivu i ranili nekolicinu.
I sedmero ruskih novinara zatvoreno je u Dnjepropetrovsku na istoku Ukrajine pa rusko ministarstvo zaključuje da nove vlasti i njihovi zapadni saveznici ne žele slobodne medije.
"Iznenađuje sramotna šutnja naših zapadnih partnera, organizacija za zaštitu ljudskih prava, kao i stranih medija. Postavlja se pitanje gdje je ta općepoznata objektivnost i demokratska orijentacija", kaže se u ruskome priopćenju.
Harkivska policija tvrdi da je incident u tome gradu bio minoran te da je anonimni telefonski poziv jedina veza s Desnim sektorom.
Merkel Putinu: Referendum o Krimu je protuzakonit!
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel rekla je u nedjelju u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da je referendum planiran na Krimu "protuzakonit", rekao je njezin glasnogovornik u priopćenju.
"Kancelarka je istaknula njemačko stajalište da je referendum o Krimu planiran za 16. ožujka protuzakonit. Njegova provedba se kosi s ukrajinskim ustavom i s međunarodnim pravom", rekao je glasnogovornik Angele Merkel, Stetten Seibert.
"Kancelarka je usto izrazila žaljenje što nije ostvaren nikakav napredak u formiranju međunarodne kontaktne skupine koja bi omogućila pronalaženje političkog rješenja za sukob u Ukrajini", kazao je Seibert dodavši: "Istaknula je da se u vezi s time mora što prije postići opipljiv rezultat".
Merkel je u nedjelju razgovarala telefonom i s turskim premijerom Tayyipom Erdoganom s kojim se suglasila da se teritorijalna cjelovitost Ukrajine mora očuvati te s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u razgovoru s kojim je istaknula potrebu da se kriza riješi dijalogom.
Kineski predsjednik Xi Jinping od Obame i Merkel zatražio je političko rješenje uz smirenje situacije.
"Situacija u Ukrajini je izuzetno komplicirana, a sada je najbitnije da sve strane ostanu mirne i suzdržane od naglih poteza kako ne bi došlo do eskalacije tenzija", reako je kineski predsjednik Obami, objavio je kinesko ministarstvo vanjskih poslova, prenosi The Guardian.
U priopćenju u kojemu se osvrće na telefonski razgovor Merkel i Putina kao i na razgovor potonjeg s britanskim premijerom Davidom Cameronom, Kremlj ističe da je ruski predsjednik proruske vlasti na Krimu nazvao "legitimnima".
Ukrajina se nada da će 17. ili 21. ožujka potpisati politički dio ugovora o pridruživanju Europskoj uniji, rekao je u nedjelju privremeni ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščica.
"Ugovor o političkom pridruživanju mogao bi se potpisati 17. ili 21. ožujka", rekao je Deščica u razgovoru za televizijsku mrežu 1+1.
Sastanak ministara vanjskih poslova treba se održati 17. ožujka. 21. ožujka je drugi dan summita predsjednika država i vlada EU-a.
Proruski parlament na Krimu planira 16. ožujka provesti referendum o pripojenju poluotoka Rusiji koji Kijev i Zapad smatraju nezakonitim.
Ni SAD neće priznati krimski referendum
Sjedinjene Države neće priznati odluku o pripajanju Krima Rusiji, izjavio je u nedjelju jedan dužnosnik američke administracije, dok je istodobno Bijela kuća potvrdila da će predsjednik ukrajinske vlade Arsenij Jacenjuk stići u posjet Washingtonu.
Jedan dužnosnik Bijele kuće potvrdio je u nedjelju da će Jacenjuk tokom tjedna posjetiti Washington, gdje će razgovarati o ruskoj vojnoj prisustvu na Krimu. Jacenjuk je u nedjelju tokom dana najavio taj posjet, a daljnji detalji o njemu nisu poznati.
Sjedinjene Države neće priznati pripajanje Krima Rusiji ako stanovnici toga poluotoka idućeg tjedna na referendumu glasuju za tu odluku, izjavio je u nedjelju član savjetničkog tima predsjednika Baracka Obame za nacionalnu sigurnost Tony Blinken.
U Donjecku 10 hiljada proruskih protestanata, Kličko morao otkazati skup
Gotovo 10.000 proruskih protestanata okupilo se u nedjelju u Donjecku, središtu ruske manjine na istoku Ukrajine, još jednom demonstrirajući silu i nagnavši proeuropskog čelnika Vitalija Klička da otkaže skup u tom gradu.
Kličko, bivši boksački prvak i kandidat na predsjedničkim izborima 25. svibnja, rekao je novinarima nakon dolaska u to uporište svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča kako želi uvjeriti njegove stanovnike da moraju "ostati jedinstveni" pred "provokacijama" separatista.
Osudio je "ispiranje mozga" koje provode ruski mediji i dolazak Rusa koji potiču prosvjede protiv nove vlasti u Kijevu.
Pristaše pripojenja Donbasa, rudarskog i industrijskog bazena kojega je Donjeck glavni grad, Moskvi počeli su u nedjelju oko podneva pristizati na Lenjinov trg gdje se dan ranije okupilo oko 2.000 ljudi.
Jacenjuk ovoga tjedna u posjetu SAD-u i na sjednici Vijeća sigurnosti
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk najavio je da će ovoga tjedna posjetiti Sjedinjene Države kako bi se sastao s najvišim američkim dužnosnicima i sudjelovao na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u četvrtak, javili su ukrajinski mediji.
"U četvrtak ću govoriti na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj će se razmatrati situacija u Ukrajini", rekao je Jacenjuk na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak u Kijevu.
To će biti njegov prvi posjet SAD-u otkako je preuzeo dužnost premijera nakon što je oporba svrgnula s vlasti ukrajinskog proruskog predsjednika Viktora Janukoviča 22. veljače. Bijela kuća je potvrdila da će Jacenjuk doći u posjet u srijedu i razgovarati s predsjednikom Barackom Obamom.
Jacenjuk je rekao da postoje mogućnosti mirnog rješavanja situacije u Ukrajini i istaknuo da će njegova vlada nastojati svim sredstvima sačuvati cjelovitost države.
Jacenjuk je prošlog tjedna posjetio Bruxelles kako bi dobio diplomatsku potporu čelnika EU-a u sukobu s Rusijom oko Krima čiji je regionalni parlament izglasao pripojenje te regije Rusiji i održavanje referenduma o tom pitanju 16. ožujka.
U međuvremenu su ruske snage učvrstile svoju kontrolu nad Krimom u ponedjeljak, zauzevši vojnu bolnicu i raketnu bazu.
Proruske paravojne snage i ruski vojnici zauzeli su bolnicu u Simferopolju i okupili su djelatnike kako bi se "izgleda sastali s novim direktorima institucije".
U luci Sevastopolju ruski su vojnici razoružali vojnike u ukrajinskoj vojnoj raketnoj bazi, rekao je ukrajinski vojni glasnogovornik na Krimu. Vladimir Seleznjov je izjavio da se oko 200 vojnika u 14 kamiona dovezlo do zgrade te da su zaprijetili da će upasti unutra ako ukrajinski vojnici ne predaju svoje oružje.
Bijela kuća: Dolazak Jacenjuka dokaz legitimnosti vlasti u Kijevu
Dolazak ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka u Bijelu kuću ovog tjedna pokazuje da je za Washington ukrajinska prijelazna vlada legitimna, istaknuo je u ponedjeljak glasnogovornik predsjednika Baracka Obame.
"Predsjednik s veseljem očekuje susret" s Jacenjukom u srijedu. "On ističe činjenicu da Sjedinjene Države misle da je ukrajinska vlada odgovorno ispunila prazinu" koja je ostala iza svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča, dodao je glasnogovornik Jay Carney.
Jacenjukov posjet Washingtonu, najavljen za vikend, dogodit će se uoči referenduma koji se u nedjelju održava na Krimu, na kojemu će birači glasovati za pripojenje Rusiji ili za znatno proširenje autonomije.
Carney je u ponedjeljak opetovao da Washington taj referendum smatra protuzakonitim "jer ne poštuje ukrajinski ustav koji jasno kaže da o svakoj promjeni ukrajinskih granica mora odlučivati čitava Ukrajina".
Rusija ima svoje prijedloge za rješavanje ukrajinske krize
Rusija odbija načelo "svršenog čina" kojeg Zapad želi nametnuti Ukrajini te će predočiti svoje prijedloge za rješavanje krize, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
"Priredili smo naše vlastite prijedloge kojima želimo dovesti situaciju u okvire međunarodnog prava i vodeći računa o interesima svih Ukrajinaca. bez iznimke", izjavio je Lavrov koji bi se još danas trebao sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Dao je do znanja da prijedlozi koje je prenio američki državni tajnik John Kerry nisu zadovoljili Moskvu. Lavrov je čini se također odbacio ideju njemačke kancelarke Angele Merkel i američkog predsjednika Vladimira Putina o formiranju kontaktne skupine.
U prijedlozima koje smo primili, objašnjava Lavrov, "pronašli smo koncept koji nam ne odgovara jer je formuliran u smislu tzv. sukoba između Rusije i Ukrajine i na način priznavanja svršenog čina", kazao je Lavrov za Itar-Tass.
"Naši partneri predlažu da radimo na temelju sadašnje situacije koja je stvorena državnim udarom", istaknuo je Lavrov.
Rusija kategorički odbija priznati legitimitet novog prozapadnog vodstva Ukrajine i naglašava da Viktora Janukoviča i dalje smatra legitimnim predsjednikom.
NATO šalje zrakoplove uz ukrajinsku granicu
NATO će poslati svoje izviđačke zrakoplove u Poljsku i Rumunjsku, u države članice koje graniče s Ukrajinom, kako bi nadzirao ukrajinsku krizu, javlja BBC.
SAD: Rusija mora pokazati da ne želi sukob
Rusija mora pružiti konkretan dokaz da je spremna prihvatiti prijedloge Sjedinjenih Država za rješenje krize u Ukrajini, istaknuo je u ponedjeljak State Department.
Američki državni tajnik John Kerry iznio je stanoviti broj prijedloga ruskom kolegi Sergeju Lavrovu s kojim se triput sastao prošlog tjedna i s kojim je u subotu razgovarao telefonom i "SAD i dalje čeka ruski odgovor na konkretna pitanja" koja je američki državni tajnik iznio Lavrovu, rekla je američka diplomacija.
Sam Kerry je u četvrtak u Rimu rekao da je Lavrovu poslao pisane "prijedloge" a potonji će ih predati predsjedniku Vladimiru Putinu kako bi pokušali smanjiti napetost u Ukrajini, napose na Krimu.
U njihovu razgovoru u subotu "državni tajnik Kerry je jasno rekao ministru Lavrovu da SAD želi prekid vojnog napredovanja Rusije, prekid radnji koje vode prema pripojenju Krima i provokacijskih čina", rekla je glasnogovornica State Departmenta Jennifer Psaki.
"SAD mora dobiti konkretne dokaze da je Rusija spremna zauzeti se za diplomatske prijedloge koje smo iznijeli kako bismo potaknuli izravni dijalog Ukrajine i Rusije", rekla je Psaki.
Kerry će "rado biti domaćin" drugih razgovora s ruskim kolegom kako bi pronašli način kako "smiriti krizu u Ukrajini", dodao je Washington.
Rusija odbija načelo "svršenog čina" kojeg Zapad želi nametnuti Ukrajini te će predočiti svoje prijedloge za rješavanje krize, izjavio je u ponedjeljaku Moskvi ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
"Priredili smo naše vlastite prijedloge kojima želimo dovesti situaciju u okvire međunarodnog prava i vodeći računa o interesima svih Ukrajinaca. bez iznimke", izjavio je Lavrov koji bi se još danas trebao sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Premijer Milanović doputovao u posjet Australiji
Premijer Milanović doputovao u posjet Australiji
Foto: Hina
HRVATSKI premijer Zoran Milanović doputovao je u subotu u radni posjet Australiji gdje će se sastati s tamošnjim dužnosnicima i razgovarati s hrvatskom i poslovnom zajednicom.
Milanoviću program počinje u nedjelju po mjesnom vremenu kada će za njega biti priređen prijem u gradskoj vijećnici Hurtsvillea, južnog predgrađa Sydneyja. U ponedjeljak će razgovarati s predstavnicima poslovne zajednice Novog Južnog Walesa u Sydneyju, održati predavanje na tamošnjem sveučilištu Macquire i posjetiti redakciju hrvatskog programa SBS-a, javne australske radio-televizijske mreže.
U utorak se hrvatsko izaslanstvo, u kojem su i ministar obrane Ante Kotromanović i premijerova supruga, seli u Canberru gdje će Milanović ponovo razgovarati s hrvatskom i poslovnom zajednicom, sastati se s predsjednicom zastupničkog doma australskog parlamenta Bronwyn Bishop i položiti vijenac na grobnici neznanog vojnika. U srijedu će Milanović razgovarati sa svojim kolegom i domaćinom Tonyjem Abbotom.
"U 23 godine samo je predsjednik Tuđman bio u Australiji i to je sramota"
Posjet Australiji završava u četvrtak u Melbourneu predavanjem na sveučilištu Monash i sastancima s čelnikom australske oporbe, laburistom Billom Shortenom i predsjednikom gornjeg doma australskog parlamentu Johnom Hoggom, nakon čega putuje u službeni posjet Novom Zelandu.
U Australiji prema službenim popisima stanovništva živi oko 120.000 Hrvata, a procjene se kreću između 200.000 i 250.000. Posjet iseljenim Hrvatima tek je jedan od razloga za ovo putovanje, priopćila je hrvatska vlada u najavi posjeta, i objasnila kako su se ostvarenjem najvažnijih hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva stekli uvjeti za širenje vanjskopolitičke suradnje na druge kontinente i potencijalno važne gospodarske partnere.
"U obje države, Australiji i Novom Zelandu ima dosta Hrvata. U 23 godine samo je predsjednik Tuđman bio u Australiji i to je sramota. To može biti i neugodan put jer ne idem među svoje birače, ali to predsjednik vlade mora napraviti, to je moj posao, od takvih stvari se ne treba skrivati", kazao je ovih dana Milanović. Naime, neke skupine australskih Hrvata najavile su prosvjede u Sydneyju i Canberri protiv Milanovićeve politike u domovini.
