Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Muškarac optužen za ubojstvo slovačkog novinara priznao zločin
Muškarac optužen za ubojstvo slovačkog novinara priznao zločin
HINA
Foto: EPA
Muškarac optužen za ubojstvo slovačkog novinara Jana Kucijaka priznao je zločin, javila je Slovačka državna televizija RTVS i novinski portali, navodeći policijske izvore.
Prošlogodišnje ubojstvo Kucijaka, istraživačkog novinara koji se bavio korupcijom, te njegove zaručnice Martine Kusnirove, pokrenulo je masovne prosvjede koji su doveli do ostavke premijera Roberta Ficoa.
Nakon pet sati ispitivanja
RTVS napisao je na službenoj Facebook stranici da su policijski izvori rekli kako je bivši vojnik Miroslav M. priznao ubojstvo nakon ispitivanja policije koje je trajalo pet sati.
Portal aktuality.sk, na kojem je Kuciak pisao o slučajevima pronevjera u kojima su sudjelovali poslovni ljudi povezani s politikom, nakon čega je pronađen mrtav u svom domu sa svojom zaručnicom u februaru 2018., naveo je policijski izvor koji je rekao istu stvar.
Ured posebnog tužitelja, koji nadgleda slučaj, nije zasad komentirao.
Miroslav M. je jedna od pet osoba u pritvoru zbog optužbi za ubojstvo Kucijaka. Policija je isprva mislila da je bio vozač ubojici.
0 ( + )
*
VIDEO Papa Franjo ljubio stopala vođama Južnog Sudana
VIDEO Papa Franjo ljubio stopala vođama Južnog Sudana
Hina
Screenshot: YouTube
PAPA Franjo je danas, u nezabilježenoj gesti, kleknuo i poljubio stopala vođama Južnog Sudana koji su prethodno međusobno ratovali te ih pozvao da se ne vraćaju građanskom ratu.
Papa je kazao predsjedniku Salvi Kiiru, njegovom bivšem zamjeniku i vođi pobunjenika Rieku Macharu te trojici potpredsjednika da poštuju primirje koje su potpisali i da se posvete formiranju vlade nacionalnog jedinstva sljedećeg mjeseca.
"Molim vas kao brat da ostanete u miru. Molim vas svojim srcem, krenimo naprijed. Bit će mnogo problema, no oni nas neće nadjačati. Riješite svoje probleme", kazao je papa Franjo.
Šokirani čelnici
Čelnici su bili šokirani gestom 82-godišnjeg Pape koji je uz pomoć pomoćnika kleknuo i poljubio cipele dvojici sukobljenih vođa i nekolicini drugih ljudi u prostoriji.
Papine riječi izgovorene su u kontekstu napetosti zbog državnog udara u susjednom Sudanu koji se dogodio u četvrtak i koji bi mogao potkopati nestabilni mirovni sporazum koji je okončao petogodišnji građanski rat u Južnom Sudanu.
Vatikan je okupio južnosudanske vođe na cjelodnevnoj molitvi i propovijedima u Papinoj rezidenciji, u pokušaju smanjivanja podjela suprotstavljenih strana, mjesec dana uoči formiranja vlade nacionalnog jedinstva u ratom oštećenoj državi.
0 ( + )
*
Tko je Julian Assange, Putinov pijun ili borac za istinu?
Tko je zapravo Julian Assange, Putinov igrač ili borac za istinu?
P.S.
Foto: EPA
ŠEST godina i deset mjeseci nakon što se tamo sklonio u bijegu pred zakonom, boravak Juliana Assangea u veleposlanstvu Ekvadora u Velikoj Britaniji došao je kraju.
Assange se kao javna ličnost u posljednjih deset godina toliko urezao u opću kulturu da je gotovo izlišno podsjećati tko je. Svi o ekscentričnom Australcu i osnivaču WikiLeaksa imaju stav, uglavnom izrazito pozitivan ili izrazito negativan. Za pristaše je neustrašivi borac za državnu transparentnost, slobodu medija i istinu. Za kritičare je šarlatan, besramni tražitelj publiciteta i kriminalac koji je neodgovornim objavljivanjem povjerljivih i osjetljivih informacija ugrozio živote i stavio se u službu ruskog informacijskog rata protiv SAD-a i Zapada.
Assangea, kako piše BBC, oni koji su radili s njim opisuju kao intenzivnog, gorljivog i vrlo inteligentnog, s izvanrednim talentom za razbijanje računalnih kodova. Rođen je u gradiću Townsville u australskoj saveznoj državi Queensland 1971., a imao je neobično, nomadsko djetinjstvo jer su mu roditelji vodili putujući teatar. Postao je otac s 18 godina i prvi put se našao na sudu zbog borbe oko skrbništva. Uskoro je postao haker, što ga je dovelo u sukob sa zakonom. 1995. je optužen, zajedno s prijateljem, i osuđen na uvjetni zatvor nakon što je priznao krivnju.
ŠEST godina i deset mjeseci nakon što se tamo sklonio u bijegu pred zakonom, boravak Juliana Assangea u veleposlanstvu Ekvadora u Velikoj Britaniji došao je kraju.
Assange se kao javna ličnost u posljednjih deset godina toliko urezao u opću kulturu da je gotovo izlišno podsjećati tko je. Svi o ekscentričnom Australcu i osnivaču WikiLeaksa imaju stav, uglavnom izrazito pozitivan ili izrazito negativan. Za pristaše je neustrašivi borac za državnu transparentnost, slobodu medija i istinu. Za kritičare je šarlatan, besramni tražitelj publiciteta i kriminalac koji je neodgovornim objavljivanjem povjerljivih i osjetljivih informacija ugrozio živote i stavio se u službu ruskog informacijskog rata protiv SAD-a i Zapada.
Assangea, kako piše BBC, oni koji su radili s njim opisuju kao intenzivnog, gorljivog i vrlo inteligentnog, s izvanrednim talentom za razbijanje računalnih kodova. Rođen je u gradiću Townsville u australskoj saveznoj državi Queensland 1971., a imao je neobično, nomadsko djetinjstvo jer su mu roditelji vodili putujući teatar. Postao je otac s 18 godina i prvi put se našao na sudu zbog borbe oko skrbništva. Uskoro je postao haker, što ga je dovelo u sukob sa zakonom. 1995. je optužen, zajedno s prijateljem, i osuđen na uvjetni zatvor nakon što je priznao krivnju.
Zatim je tri godine s akademikom Sueletteom Dreyfusom pisao knjigu o subverzivnoj strani interneta, Underground. Dreyfus je opisao Assangea kao "vrlo vještog istraživača" koji je bio "vrlo zainteresiran za koncept etike, koncept pravde, što vlade trebaju i što ne smiju raditi". Nakon toga je na Sveučilištu u Melbourneu studirao fiziku i matematiku i postao je istaknuti član matematičarske zajednice.
2006. osnovao je WikiLeaks, neprofitnu organizaciju koja se bavi objavljivanjem, odnosno curenjem povjerljivih informacija. S nekolicinom hakera i aktivista diljem svijeta Assange je uspostavio virtualni poštanski sandučić za zviždače koji je, navodno, osiguravao da izvori ostanu anonimni - čak ni WikiLeaks ne bi znao tko im šalje "leakse". Assange je postao globalni nomad, vodeći ovu polu ilegalnu organizaciju u pokretu.
WikiLeaks: Od snimke američkog ratnog zločina do depeša američkog veleposlanstva u Zagrebu
"On stvara ovu atmosferu oko sebe u kojoj ljudi koji su mu bliski žele brinuti za njega, pomoći mu da nastavi. Rekao bih da to vjerojatno ima neke veze s karizmom", rekao je za njega novinar New Yorkera, Raffi Khatchadourian. Ta je karizma zasigurno dio objašnjenja za kultni status koji je Assange s godinama stekao.
WikiLeaks je svjetsku slavu stekao u travnju 2010., kad je objavio snimku američkog zračnog napada na civile u Iraku iz 2007. Objavljena pod naslovom "Kolateralno ubojstvo", što je očita aluzija na američki vojni termin "kolateralna šteta" za nehotične civilne žrtve svojih operacija, ova jeziva snimka prikazuje napad iz helikoptera Apache u kojem je ubijeno 18 iračkih civila.
No to je bio tek početak. U srpnju iste godine WikiLeaks je počeo objavljivati 77 hiljada američkih dokumenata vezanih uz rat u Afganistanu, uz novinarsku pomoć britanskog Guardiana, američkog New York Timesa i njemačkog Der Spiegela. Dokumenti poznati kao "afganistanski ratni dnevnici" sadržavali su brojne incidente, uključujući civilne žrtve i "prijateljsku vatru" američkih i savezničkih snaga u Afganistanu. U oktobaru iste godine objavio je i 391 hiljadu tajnih dokumenata o ratu u Iraku, također iz razdoblja od 2004. do 2009., u kojima je zabilježeno 66 hiljada civilnih žrtava. To je bilo najveće curenje u povijesti američke vojske.
Ubrzo je uslijedio još veći paket "procurenih" dokumenata, tzv. "leaksa". WikiLeaks je od studenog 2010. do rujna 2011. objavio 251 hiljadu američkih diplomatskih depeša iz cijelog svijeta. Uz već navedene novine, partneri u radu na "Cablegateu", kad je afera postala poznata, bili su i španjolski El Pais i francuski Le Monde. Novinari su cenzurirali posebno osjetljive informacije o izvorima i drugim osobama u ranjivim pozicijama i iz nepreglednog mnoštva dokumenata izvukli najzanimljivije priče.
Među objavljenim diplomatskim tajnama bila je i skandalozna informacija da je američka obavještajna služba NSA tajno prisluškivala njemačku kancelarku Angelu Merkel. Mnogi analitičari tvrde i da su objavljeni dokumenti o tuniškom režimu bili poticaj za revoluciju u Tunisu koja je bila početak Arapskog proljeća. Našlo se tu i zanimljivih informacija iz depeša koje je u Washington slalo američko veleposlanstvo u Zagrebu: primjerice, da su djelatnici američkog veleposlanstva pohodili Thompsonove koncerte zbog straha od nastanka neofašističkog pokreta u Hrvatskoj, da američki diplomati smatraju da HDZ nije u stanju izvući zemlju iz tadašnje krize ili da Hrvatska disfunkcionalno upravlja javnim tvrtkama poput Croatia Airlinesa, ali i da je tadašnja američka državna tajnica Hillary Clinton vršila žestoki diplomatski pritisak na Sloveniju da ne otežava ulazak Hrvatske u NATO i EU zbog spora oko Piranskog zaljeva.
Assange 2010. optužen za silovanje, 2012. se skrio u ekvadorsko veleposlanstvo
Iza svih ovih curenja stoji zviždačica Chelsea Manning, transrodna Amerikanka i bivša vojnikinja koja je skinula gigabajte podataka, spržila ih na CD-ove na koje je napisala "Lady Gaga" i potom uploadala podatke na stranicu WikiLeaksa. Naknadno je objavljeno i čak pet milijuna dokumenata američke obavještajne kompanije Stratfor. Kako su objave WikiLeaksa postajale sve skandaloznije i sve veći rizik za američku nacionalnu sigurnost, američke financijske korporacije poput MasterCarda počele su blokirati račune na kojima je WikiLeaks primao donacije od simpatizera diljem svijeta.
A Assangeov pad počinje u studenom 2010. Švedska je tada za Assangeom raspisala međunarodni nalog za hapšenje, nakon što se nije odazvao na sudski poziv zbog optužbi za seksualni napad, odnosno za silovanje i seksualno napastovanje dvije žene u toj zemlji počinjeno dok je bio u posjetu radi predavanja koje je održao. Assange je odbacio optužbe, tvrdeći da su njegovi seksualni odnosi s tim ženama bili potpuno dobrovoljni i inzistirajući da se ne želi vratiti u Švedsku jer se boji da će biti izručen u SAD radi kaznene istrage protiv WikiLeaksa.
Assange je uhapšen u Londonu 7. prosinca 2010. i pušten uz jamčevinu nakon 10 dana. Nakon što nije uspio pred sudom osporiti švedski nalog za izručenjem, uključujući žalbu britanskom vrhovnom sudu, 19. lipnja 2012. pobjegao je u veleposlanstvo u Ekvadoru, nakon prethodnog dogovora s vladom te zemlje. Tamo je odmah dobio privremeni azil, a u augustu i puni azil ekvadorske vlade. To je značilo da je siguran dok je u zgradi veleposlanstva koja, kao i sva veleposlanstva, ima eksteritorijalni suverenitet, no da će biti uhapšen čim kroči nogom izvan veleposlanstva.
Idućih 6 godina i deset mjeseci ova apsurdna pat-pozicija bjegunca i državnih vlasti ostala je praktički nepromijenjena. Britanska policija danonoćno je dežurala pred ekvadorskim veleposlanstvom, što je kroz godine vjerojatno koštalo britanske porezne obveznike milijune funti.
Assange je pak tvrdoglavo odbijao izići iz veleposlanstva i dokazati svoju nevinost pred sudom, tvrdeći da su optužbe politički motivirane, čak i kad je švedsko tužiteljstvo u augustu 2015. odbacilo istragu za manje ozbiljne točke optužnice protiv njega, koje su u međuvremenu otišle u zastaru. Štoviše, i sam nalog za hapšenje odbačen je u svibnju 2017., uz mogućnost da se slučaj ponovo otvori ako Assange postane dostupan švedskom tužiteljstvu, dok i optužnica za silovanje ne ode u zastaru 2020.
Isključen mu internet zbog uplitanja u poslove drugih država
UN-ov panel ocijenio je u februaru 2016. da su Britanija i Švedska Assangea primorale na "proizvoljni pritvor" i da ga treba pustiti na slobodu. Assange se našao u nemilosti svojih ekvadorskih domaćina nakon što je Lenin Moreno zamijenio Rafaela Correu na mjestu predsjednika države. Iako je Moreno na početku objavio da Assange može ostati u veleposlanstvu, stvari su se s vremenom promijenile.
Assangeu je tako u ožujku 2018. ukinuta internetska veza i zabranjeno mu je primanje posjetitelja zbog njegovog uplitanja u unutarnje poslove drugih suverenih zemalja i izlaganje "dobrih odnosa" Ekvadora s Britanijom, EU-om i drugim zemljama riziku. Assange je dotad bio vrlo aktivan na društvenim mrežama, a svoje često provokativne i zapaljive komentare davao je i sa svog profila i sa stranice WikiLeaksa. Kap koja je prelila čašu bilo je komentiranje uhapšenja bivšeg katalonskog čelnika koji je proglasio neovisnost od Španjolske, Carlesa Puigdemonta, i bacanje sumnje na optužbe britanskih vlasti da su ruski agenti nervnim otrovom na britanskom tlu pokušali likvidirati Sergeja Skripalja.
U još ozbiljnije uplitanje u politiku drugih država Assange se upustio preko WikiLeaksa, pri čemu su njegovi antiamerički i proruski motivi s vremenom postali kristalno jasni. WikiLeaks je tako 2016. neizravno sudjelovao u ruskoj akciji uplitanja u američke predsjedničke izbore u korist tadašnjeg kandidata, a trenutnog predsjednika Donalda Trumpa, i to objavom hiljada e-mailova koje su ruski špijuni hakirali iz Demokratskog nacionalnog odbora. Demokratski kandidat bila je upravo Clinton, čija je kampanja zbog i selektivno i tendenciozno tumačenog sadržaja mailova koji su procurili pretrpjela težak udarac. Dodatan, možda i presudan udarac WikiLeaksa prema Clinton bila je objava mailova njenog šefa kampanje Johna Podeste, koji su iskorišteni za konstrukciju sumanutih teorija zavjera o pedofilskom i sotonističkom lancu koji Clintonovi potajno vode. WikiLeaks je, ustvari, strateški tempirao svoje objave na štetu Clinton svaki put kad bi ona povećala svoju prednost nad Trumpom u anketama.
WikiLeaks je aktivno sudjelovao u ruskom miješanju u američke izbore
Konteksta radi, i Trump i Assange su u to vrijeme iznosili izrazito proruske stavove, a Assange je protukandidatkinju Hillary Clinton, inače omraženu u Kremlju, prozvao kao osobu koja će "gurnuti SAD u beskrajne, glupe ratove koji šire terorizam" te zbog toga "ne bi smjela postati predsjednica SAD-a". U intervjuu za britanski ITV sugerirao je da vidi Clinton kao osobnu neprijateljicu. Assange je čak ustvrdio da izvor demokratskih e-mailova, koje je WikiLeaks objavio, nisu ruske obavještajne službe, već demokratski pomoćnik Seth Rich i da je Rich zbog toga ubijen. Istu su teoriju zavjere u to vrijeme agresivno promovirali američki desničari i ruski botovi, ali Assange je otišao korak dalje i ponudio nagradu od 20 hiljada dolara za informacije o njegovom ubojstvu. Prema rezultatima istrage, Richovo ubojstvo bilo je posljedica pljačke i nije imalo nikakav politički motiv.
Protiv Assangea je zaista, kako se nakon njegova današnjeg uhapšenja ispostavilo, tajno bio raspisan i američki nalog za hapšenjem, odnosno izručenjem. Assange i njegovi odvjetnici su, dakle, bili u pravu kad su u siječnju zatražili od američke administracije da objavi potencijalnu "tajno podnesenu" optužnicu protiv njega. Štoviše, neki su mediji još 2012. pisali da su američki tužitelji sastavili zapečaćenu optužnicu.
Assangeov strah od izručenja Americi bio je opravdan
"U optužnici se navodi da je u ožujku 2010. Assange sudjelovao u zavjeri s Chelseajom Manning, bivšom obavještajnom analitičarkom u američkoj vojsci, kako bi joj pomogao u 'razbijanju lozinki' na povjerljivim računalnim sustavima Ministarstva obrane SAD-a", stoji u priopćenju američkog Ministarstva pravosuđa koja praktički potvrđuje ono što je Assange svih ovih godina tvrdio.
Znači li to da je Assange naprosto žrtva sustava, borac za slobodu informacija koji se našao na udaru odmazde arogantnih američkih vlasti, iako nije ni američki građanin, zbog objave njihovih prljavih tajni? To je zasigurno narativ koji će sada ponovo zaživjeti, poglavito na strani antiameričkih i "antiimperijalističkih" opinionmakera, ruskih i takozvanih "alternativnih" medija, koji praktički nikad nisu vidjeli antiamerički narativ koji nisu spremno preuzeli.
No to, sasvim sigurno, ne bi bila kompletna i objektivna slika o Assangeu i o WikiLeaksu, koji praktički nikad nije objavio ništa što bi bilo štetno za interese ruskog režima. Assange je nemušto pokušao opravdati tu pristranost u korist Putina, kao i u korist Trumpa, tvrdeći da WikiLeaks nije dobio informacije o Trumpu pa stoga nije imao što objaviti o njemu te da se WikiLeaks ne bavi Rusijom jer ta zemlja ima dovoljno nezavisnih i kritički nastrojenih medija koji će se baviti njenim državnim tajnama. Štoviše, list Foreign Policy je u augustu 2017. otkrio da je WikiLeaks dobio čak 68 gigabajta dokumenata koji su procurili iz ruskog ministarstva obrane, ali ih je odbio objaviti. Umjesto toga, WikiLeaks i njegov šef Assange su se fokusirali na svoju jedinu pravu metu - američki establišment. Svaka teza o nepristranoj i idealima vođenoj borbi za istinu WikiLeaksa razbija ove lako provjerljive i neporecive činjenice.
0 ( + )
*
May brani odgodu Brexita, kritičari traže ostavku
May brani odgodu Brexita, kritičari traže ostavku
Hina
Foto: EPA
BRITANSKA premijerka Theresa May branila je danas odluku o odgodi Brexita te je zatražila kompromis o načinu napuštanja EU-a s vođom opozicije, dok je jedan torijevac u parlamentu zatražio premijerkinu ostavku.
Europska unija pristala je odgoditi Brexit do 31. oktobara, a May traži dogovor s laburistima kako bi parlament odobrio njezin tri puta srušeni sporazum s EU-om o načinu napuštanja bloka.
"To nije uobičajena britanska politika, postizanje sporazuma neće biti lako jer će za uspjeh trebati kompromisi obiju strana", rekla je May u parlamentu.
May je dogovorila odgodu u jutarnjim satima na summitu EU-a u Bruxellesu, čime je spriječila napuštanje Europske unije bez dogovora u petak, ali je pružila malo novih informacija o tome kako će razriješiti najveću britansku političku krizu u više od 70 godina.
Odluka o drugoj odgodi Brexita izazvala je ljutitu reakciju tvrdolinijaša koji žele napustiti Europsku uniju što je brže moguće.
Brojne kritike
Poznati euroskeptik Bill Cash premijerkin je potez nazvao "bijednom predajom".
"Prihvaća li ona također da sporazum o povlačenju potkopava našu demokraciju, ustavni temelj Sjeverne Irske, naše pravo da sami vladamo, kontrolu nad našim zakonima te da potkopava naše nacionalne interese? Hoće li odstupiti?" upitao je Cash.
"Mislim da znate odgovor", uzvratila je May.
May je rekla da i ona smatra kako ništa nije važnije od napuštanja EU-a te je istaknula da želi da Velika Britanija ratificira sporazum o povlačenju što je prije moguće kako bi izbjegla raspisivanje izbora za Europski parlament 23. svibnja.
Opozicijski vođa i čelnik laburista Jeremy Corbyn bio je kritičan prema potrebi daljnje odgode, ali i svjestan da se mora dalje pregovarati kako bi se izašlo iz slijepe ulice.
"Ova druga odgoda u dva tjedna ne predstavlja samo diplomatski neuspjeh već je nova prijelomnica u vladinom pogrešnom vođenju Brexita", rekao je Corbyn.
May i Corbyn pomirljivo
I May i Corbyn su istaknuli da žele nastaviti razgovore.
"Idemo onda pronaći način za rješenje krize kako bismo mogli sporazumno napustiti Europsku uniju što je ranije moguće", rekla je May.
Ali euroskeptici u njenoj stranci nisu takvog raspoloženja te upozoravaju May da će ponovno, po četvrti put, glasati protiv sporazuma s obzirom na to da u njemu nema ništa novo.
"Ustrajnost je vrlina, ali čista tvrdoglavost nije", rekao je euroskeptični torijevac i zastupnik u parlamentu Mark Francois.
0 ( + )
*
Uhićen Julian Assange, preko odvjetnice se obratio javnosti
DOGAĐAJA
Uhićen Julian Assange. Objavljeni detalji akcije i razlog uhapšenja
R.I., Hina
Foto: EPA
UHIĆEN je Julian Assange, javlja Reuters. Ekvadorski predsjednik objavio je da je Ekvador povukao azil koji je dao Assangeu.
Vijest o uhapšenju je potvrdila britanska policija. Oni su, kako piše Reuters, pozvani u ambasadu nakon što je vlada poništila azil.
"Julian Assange, 47, uhapsio je danas MPS u ekvadorskoj ambasadi", kratko je objavila policija. Assange se preko odvjetnice obratio javnosti i poručio: "Rekao sam vam".
Nakon što je priveden u policijsku postaju u centru Londona, prevezen je u Westminsterski sud, gdje je saslušan. Izjasnio se da nije kriv.
U međuvremenu su objavljeni novi detalji uhapšenja. Odvjetnik koji zastupa interese američke vlade kazao je kako je policija u ambasadu upala u 9.15 sati ujutro po lokalnom vremenu. Ambasadori su se odmah sastali s njima. Ambasador je potom povukao azil Assangeu i sastao se s njim u 10.15 sati. Policajci su se pokušali predstaviti Assangeu, ali on je projurio pored njih i pokušao se zaključati u jednu prostoriju. Nakon toga je uhapšen. Opirao se i pokušavao pobjeći.
Uhićen po američkom nalogu za izručenje
Assange je uhapšen zbog američkog naloga za izručenje, objavio je Wikileaks na Twitteru. Priopćenje Wikileaksa uskoro je potvrdila i londonska policija.
"Julian Assange (47) je danas, 11. travnja, uhapšen uime vlasti SAD-a, u 10.53 nakon njegovog dolaska u policijsku postaju u središnjem Londonu. Ovo je nalog za izručenje pod odjeljkom 73 Zakona o izručenju. Bit će izveden pred sud kasnije danas", stoji u priopćenju londonske policije.
Američko tužiteljstvo objavilo je da je Assange optužen za urotu zbog pokušaja da pristupi tajnom računalu američke vlade zajedno s bivšom vojno-obavještajnom analitičarkom Chelseaom Manning 2010. Zbog toga mu prijeti maksimalna kazna od pet godina zatvora, objavilo je američko ministarstvo pravosuđa.
U optužnici se navodi da je on u ožujku 2010. sudjelovao u uroti da pomogne Manning da probije šifru pohranjenu na računalima američkog ministarstva obrane povezanim na SIPRNet mrežu, vladinu mrežu za povjerljive dokumente i komunikacije.
Optužen je zbog urote da se provali u računala.
Britanski sudac Westminsterskog suda rekao je da Amerikanci imaju rok do 12. lipnja predstaviti Britaniji svoje argumente za izručenje Assangea.
Proglašen krivim za kršenje uvjeta jamčevine
Sudac je Assangea proglasio krivim za kršenje uvjeta jamčevine kada je uhapšen prije šest godina. Njegov odvjetnik je kazao kako je Assange pobjegao jer je "znao da neće dobiti pravično suđenje i bio je prisiljen tražiti azil u ekvadorskoj ambasadi".
Sudac je na to osnivača WikiLeaksa nazvao "narcisoidnom osobom koja gleda samo na svoje interese".
Oduzeto mu je ekvadorsko državljanstvo
Assangeu je danas oduzeto i ekvadorsko državljanstvo, rekao je ministar vanjskih poslova Jose Valencia.
"Dokumenti o ekvadorskom državljanstvu iz 2017. su ukinuti po odluci Ministarstva vanjskih poslova, nakon brojnih nepravilnosti tokom procedure", rekao je Valencia na konferenciji za novinare.
Ekvador je optužio Assangea i WikiLeaks i da su sudjelovali u pokušajima destabilizacije zemlje.
"Imamo dokaze da su sudjelovali u pokušajima destabilizacije vlade", rekla je ministrica unutarnjih poslova Maria Paula Romo.
Pritom je pojedinačno navela Assangea, dvojicu ruskih hakera koji žive u Ekvadoru te treću osobu koja također živi u Ekvadoru, a visokopozicionirani je član WikiLeaksa.
Švedska: "Ni mi ne znamo zašto je uhapšen"
Assange je prvotno, kako javlja Guardian, uhapšen na temelju uhidbenog naloga koji je izdao sud u Westminsteru 29. lipnja 2012. godine, kad je prekršio uvjete puštanja na slobodu uz jamčevinu. Umjesto da se prijavi sudu, on je tada pobjegao u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu gdje je zatražio i dobio azil.
"Priveden je u policijsku postaju u središnjem Londonu gdje će ostati prije nego što bude odveden pred sud u Westminsteru čim to bude moguće. Metropolitanska policijska služba ima dužnost izvršiti nalog uime suda u Westminsteru i pozvan je u veleposlanstvo od strane veleposlanika, nakon što je ekvadorsko veleposlanstvo povuklo azil", izjavila je prethodno londonska policija.
O uhapšenju se oglasila i švedska glavna tužiteljica Ingrid Isgren. "Ovo je vijest i za nas, tako da nismo mogli zauzeti stav o dosad dostupnim informacijama. Ni mi ne znamo zašto je uhapšen. Pratimo razvoj događaja", rekla je Isgren u izjavi koja je objavljena na stranicama švedskog tužiteljstva.
Objavljena snimka uhapšenja
Ruska televizija RT objavila je i videosnimku Assangeova uhapšenja i izvođenja iz ambasade. Assange je, dok su ga izvodili, gestikulirao prema novinarima i vikao: "Oduprite se!"
UHIĆEN je Julian Assange, javlja Reuters. Ekvadorski predsjednik objavio je da je Ekvador povukao azil koji je dao Assangeu.
Vijest o uhapšenju je potvrdila britanska policija. Oni su, kako piše Reuters, pozvani u ambasadu nakon što je vlada poništila azil.
"Julian Assange, 47, uhapsio je danas MPS u ekvadorskoj ambasadi", kratko je objavila policija. Assange se preko odvjetnice obratio javnosti i poručio: "Rekao sam vam".
Nakon što je priveden u policijsku postaju u centru Londona, prevezen je u Westminsterski sud, gdje je saslušan. Izjasnio se da nije kriv.
U međuvremenu su objavljeni novi detalji uhapšenja. Odvjetnik koji zastupa interese američke vlade kazao je kako je policija u ambasadu upala u 9.15 sati ujutro po lokalnom vremenu. Ambasadori su se odmah sastali s njima. Ambasador je potom povukao azil Assangeu i sastao se s njim u 10.15 sati. Policajci su se pokušali predstaviti Assangeu, ali on je projurio pored njih i pokušao se zaključati u jednu prostoriju. Nakon toga je uhapšen. Opirao se i pokušavao pobjeći.
Uhićen po američkom nalogu za izručenje
Assange je uhapšen zbog američkog naloga za izručenje, objavio je Wikileaks na Twitteru. Priopćenje Wikileaksa uskoro je potvrdila i londonska policija.
"Julian Assange (47) je danas, 11. travnja, uhapšen uime vlasti SAD-a, u 10.53 nakon njegovog dolaska u policijsku postaju u središnjem Londonu. Ovo je nalog za izručenje pod odjeljkom 73 Zakona o izručenju. Bit će izveden pred sud kasnije danas", stoji u priopćenju londonske policije.
Američko tužiteljstvo objavilo je da je Assange optužen za urotu zbog pokušaja da pristupi tajnom računalu američke vlade zajedno s bivšom vojno-obavještajnom analitičarkom Chelseaom Manning 2010. Zbog toga mu prijeti maksimalna kazna od pet godina zatvora, objavilo je američko ministarstvo pravosuđa.
U optužnici se navodi da je on u ožujku 2010. sudjelovao u uroti da pomogne Manning da probije šifru pohranjenu na računalima američkog ministarstva obrane povezanim na SIPRNet mrežu, vladinu mrežu za povjerljive dokumente i komunikacije.
Optužen je zbog urote da se provali u računala.
Britanski sudac Westminsterskog suda rekao je da Amerikanci imaju rok do 12. lipnja predstaviti Britaniji svoje argumente za izručenje Assangea.
Proglašen krivim za kršenje uvjeta jamčevine
Sudac je Assangea proglasio krivim za kršenje uvjeta jamčevine kada je uhapšen prije šest godina. Njegov odvjetnik je kazao kako je Assange pobjegao jer je "znao da neće dobiti pravično suđenje i bio je prisiljen tražiti azil u ekvadorskoj ambasadi".
Sudac je na to osnivača WikiLeaksa nazvao "narcisoidnom osobom koja gleda samo na svoje interese".
Oduzeto mu je ekvadorsko državljanstvo
Assangeu je danas oduzeto i ekvadorsko državljanstvo, rekao je ministar vanjskih poslova Jose Valencia.
"Dokumenti o ekvadorskom državljanstvu iz 2017. su ukinuti po odluci Ministarstva vanjskih poslova, nakon brojnih nepravilnosti tokom procedure", rekao je Valencia na konferenciji za novinare.
Ekvador je optužio Assangea i WikiLeaks i da su sudjelovali u pokušajima destabilizacije zemlje.
"Imamo dokaze da su sudjelovali u pokušajima destabilizacije vlade", rekla je ministrica unutarnjih poslova Maria Paula Romo.
Pritom je pojedinačno navela Assangea, dvojicu ruskih hakera koji žive u Ekvadoru te treću osobu koja također živi u Ekvadoru, a visokopozicionirani je član WikiLeaksa.
Švedska: "Ni mi ne znamo zašto je uhapšen"
Assange je prvotno, kako javlja Guardian, uhapšen na temelju uhidbenog naloga koji je izdao sud u Westminsteru 29. lipnja 2012. godine, kad je prekršio uvjete puštanja na slobodu uz jamčevinu. Umjesto da se prijavi sudu, on je tada pobjegao u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu gdje je zatražio i dobio azil.
"Priveden je u policijsku postaju u središnjem Londonu gdje će ostati prije nego što bude odveden pred sud u Westminsteru čim to bude moguće. Metropolitanska policijska služba ima dužnost izvršiti nalog uime suda u Westminsteru i pozvan je u veleposlanstvo od strane veleposlanika, nakon što je ekvadorsko veleposlanstvo povuklo azil", izjavila je prethodno londonska policija.
O uhapšenju se oglasila i švedska glavna tužiteljica Ingrid Isgren. "Ovo je vijest i za nas, tako da nismo mogli zauzeti stav o dosad dostupnim informacijama. Ni mi ne znamo zašto je uhapšen. Pratimo razvoj događaja", rekla je Isgren u izjavi koja je objavljena na stranicama švedskog tužiteljstva.
Objavljena snimka uhapšenja
Ruska televizija RT objavila je i videosnimku Assangeova uhapšenja i izvođenja iz ambasade. Assange je, dok su ga izvodili, gestikulirao prema novinarima i vikao: "Oduprite se!"
Iz Wikileaksa kažu da je Ekvador nezakonito ukinuo Assangeov politički azil.
"Ekvador je ilegalno poništio Assangeov politički azil, kršeći međunarodno pravo. Uhapšen je unutar ekvadorske ambasade prije nekoliko minuta", stoji u objavi WikiLeaksa na Twitteru.
Britanski ministar zahvalio Ekvadoru
Britanski ministar unutarnjih poslova Sajid Javid o uhapšenju se javio na Twitteru.
"Sedam godina nakon što je ušao u ekvadorsku ambasadu mogu potvrditi da je Assange u pritvoru", napisao je zahvalivši Ekvadoru na suradnji. Sudit će mu se u Britaniji.
Nearly 7yrs after entering the Ecuadorean Embassy, I can confirm Julian Assange is now in police custody and rightly facing justice in the UK. I would like to thank Ecuador for its cooperation & @metpoliceuk for its professionalism. No one is above the law
Ekvadorski predsjednik objavio je na Twitteru da je "Ekvador povukao status o azilu Julianu Assangeu nakon opetovanih kršenja međunarodnih konvencija i dnevnih protokola. Moreno je također saopštio da je primio britansku garanciju da Assange "neće biti izručen u zemlju u kojoj bi mogao dobiti smrtnu kaznu", prenosi Reuters. To se, po svemu sudeći, odnosi na SAD, gdje je smrtna kazna legalna, ali i gdje bi Assange mogao biti optužen za teška kaznena djela zbog curenja povjerljivih vojnih i državnih dokumenata.
In a sovereign decision Ecuador withdrew the asylum status to Julian Assange after his repeated violations to international conventions and daily-life protocols. #EcuadorSoberanopic.twitter.com/pZsDsYNI0B
Zanimljivo je da je Assange uhapšen dan nakon što je Wikileaks javno optužio ekvadorsku vladu da je provodila "opsežnu operaciju špijuniranja" protiv njega. Među ostalim, Wikileaks tvrdi da je ambasada potajno snimala Assangeove sastanke s odvjetnicima i liječnikom u prošlih godinu dana, prenosi Guardian.
U ambasadi od 2012. godine
Osnivač WikiLeaksa u ekvadorskoj ambasadi u Londonu nalazio se od 2012. godine.
Njegov odnos s ambasadom pogoršao se u posljednjih nekoliko godina, a Ekvador mu je prošle godine ukinuo internet.
Assange se sklonio u ambasadu 2012. godine kako bi izbjegao hapšenje i izručenje u Švedsku gdje je optužen za silovanje.
Assange je uhapšen na zahtjev švedskog tužiteljstva koje ga godinama želi ispitati zbog navodnog seksualnog zlostavljanja.
Pripremio video-obraćanje
Assange je pripremio video izjavu za javnost koja će biti objavljena na internetu kasnije tokom dana.
Švedske vlasti optužuju ga po jednoj točki optužnice za nezakonitu prisilu, po dvije točke za seksualni napad i po jednoj točki za silovanje, a sve to počinio je navodno u augustu 2010.
Assangeov odvjetnik rekao je da će se boriti protiv izručenja Švedskoj.
Ekstradicijsko saslušanje očekuje se u iduća tri tjedna. Bude li izručen Švedskoj, pravno bi mogla biti moguća izručenja i u druge zemlje, uključujući SAD, navodi Guardian.
0 ( + )
*
Ekvadorske vlasti: Assange je stavljao izmet po zidovima ambasade
Ekvadorske vlasti: Assange je stavljao izmet po zidovima ambasade
R.I., Hina
Screenshot: Twitter/ RT
UTEMELJITELJU WikiLeaksa Julianu Assangeu, uhapšenom u danas u Londonu nakon što mu je uskraćen diplomatski azil, oduzeto je ekvadorsko državljanstvo, rekao je u Quitu ministar vanjskih poslova Jose Valencia.
"Dokumenti o ekvadorskom državljanstvu iz 2017. ukinuti su u srijedu po odluci ministarstva vanjskih poslova, nakon brojnih nepravilnosti tokom procedure", rekao je Valencia na konferenciji za novinare.
UTEMELJITELJU WikiLeaksa Julianu Assangeu, uhapšenom u danas u Londonu nakon što mu je uskraćen diplomatski azil, oduzeto je ekvadorsko državljanstvo, rekao je u Quitu ministar vanjskih poslova Jose Valencia.
"Dokumenti o ekvadorskom državljanstvu iz 2017. ukinuti su u srijedu po odluci ministarstva vanjskih poslova, nakon brojnih nepravilnosti tokom procedure", rekao je Valencia na konferenciji za novinare.
Pokušaj destabilizacije vlade
Ekvador je optužio Assangea i WikiLeaks i da su sudjelovali u pokušajima destabilizacije zemlje.
"Imamo dokaze da su sudjelovali u pokušajima destabilizacije vlade", rekla je ministrica unutarnjih poslova Maria Paula Romo.
Pritom je pojedinačno navela Assangea, dvojicu ruskih hakera koji žive u Ekvadoru te treću osobu koja također živi u Ekvadoru, a visokopozicionirani je član WikiLeaksa.
Ministrica unutarnjih poslova Ekvadora kazala je i da je Assange stavljao izmet po zidovima ambasade.
0 ( + )
*
Bivši papa Benedikt XVI.: Seksualna revolucija je kriva za pedofiliju u crkvi
Bivši papa Benedikt XVI.: Seksualna revolucija je kriva za pedofiliju u Crkvi
Hina
Foto: EPA
SEKSUALNA revolucija 1968. i sve veća sekularizacija društva na Zapadu krivi su za krizu s pedofilijom u Katoličkoj Crkvi, ustvrdio je bivši papa Benedikt XVI., u rijetkom javnom istupu.
"Među slobodama za koje se revolucija 1968. odlučila boriti bila je ta sveopća seksualna sloboda...Dio fizionomije revolucije 1968. bio je to da je pedofilija tada također bila dijagnosticirana kao dopuštena i primjerena", napisao je.
"Zašto je pedofilija dosegla tolike razmjere? U konačnici, razlog je odsutnost Boga", napisao je, izražavajući žaljenje zbog neuspjelih pokušaja da se Boga spomene u Ugovorima o EU-u, što je po njegovu mišljenju negativan primjer sekularizacije na Zapadu.
Kontroverzna tvrdnja, u kojoj pedofiliju povezuje i s homoseksualnošću i kritizira liberalnu teologiju inspiriranu Drugim vatikanskim koncilom 1960-ih, iznesena je u eseju za Klerusblatt, mjesečni časopis koji se dijeli u bavarskim crkvama.
Bivši Papa, koji će 16. travnja napuniti 92 godine, rijetko istupa u javnosti. Živi u vatikanskom samostanu, a kada se 2013. povukao u mirovinu, što je bila prva ostavka jednog Pape u gotovo 600 godina, kazao je da će živjeti povučen od svijeta.
Njegov esej prenijelo je nekoliko medija, uključujući talijanski Corriere della Sera i američku Katoličku novinsku agenciju.
Kritike eseja
Esej je izazvao kritike liberalnih teologa.
"To je neugodno pismo. Ideja da je zlostavljanje djece u Crkvi posljedica 1960-ih, navodnog raspada moralne teologije, i poslušnosti koncilu je neugodno pogrešno objašnjenje sustavnog zlostavljanja djece i njegovog prikrivanja", ocijenio je na Twitteru Brian Franagan, teolog Sveučilišta Marymount u Virginiji.
Benedikt je napisao da su se nakon "nezapamćenog radikalizma" 1960-ih "u raznim sjemeništima formirale klike homoseksualaca, koje su djelovale više ili manje otvoreno i značajno promijenile ozračje u sjemeništima".
Izrazio je žaljenje također što su "u ne malom broju sjemeništa, studenti koji su čitali njegove knjige bili smatrani neprikladnima za svećeničku službu". "Moje se knjige skrivalo, poput loše literature, i čitalo ih se samo kriomice".
Kako navodi, "pitanje pedofilije (u Crkvi), kako se sjećam, postalo je akutno tek u drugoj polovici 1980-ih", pojavivši se prvo u Sjedinjenim Državama, i u početku je bilo podcijenjeno.
Dodao je da je početni odgovor Vatikana bio previše fokusiran na prava optuženih svećenika, za što krivi liberalna stajališta proizišla iz Drugog vatikanskog koncila, "u mjeri koja je zapravo isključivala bilo kakve presude."
Prije nego je postao Papom 2005., Benedikt XVI. bio je poznat kao kardinal Joseph Ratzinger. Od 1981. bio je na čelu Kongregacije za nauk vjere, u vrijeme pape Ivana Pavla II.
Katolička Crkva desetljećima je izložena kritikama da ignorira ili aktivno štiti svećenike pedofile. Papa Franjo priznao je na summitu o toj krizi u februaru da je to bila "uobičajena" praksa, ali i obećao da će joj stati na kraj.