Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Farageova stranka u Britaniji ima veću podršku od dvije najveće stranke zajedno
Farageova stranka u Britaniji ima veću podršku od dvije najveće stranke zajedno
R.I./Hina
Foto: FaH/EPA
KONZERVATIVNA stranka premijerke Therese May pala je na četvrto mjesto u istraživanju javnoga mišljenja o namjerama glasanja za europske izbore, daleko ispod nove Stranke Brexit Nigela Faragea koja ima veću potporu nego dvije tradicionalno najveće britanske stranke zajedno.
Prema najnovijem istraživanju Opiniuma za novine Observer, Farageova novoformirana stranka je na 34 posto glasova uoči izbora za Europski parlament 23. svibnja koji se u Britaniji održavaju zato što nije uspjela izaći iz Europske unije u ožujku, kako je bilo očekivano.
Stranka koja želi drugi referendum je na 12 posto
Anketa stavlja Laburističku stranku na drugo mjesto s 21 posto dok su premijerkini konzervativci daleko ispod na četvrtom mjestu s 11 posto potpore. Proeuropski Liberalni demokrati, najpopularnija stranka koja otvoreno poziva na održavanje drugog referenduma kako bi se opozvao Brexit, na 12 je posto.
Dvije najveće britanske stranke ovaj su mjesec pretrpjele teške udarce na lokalnim izborima na kojima su birači izrazili razočaranje potpunim zastojem u koji je dospio Brexit.
Farage, čijoj bivšoj stranci UKIP mnogi pripisuju da je iznudila referendum o članstvu Britanije u EU 2016., formirao je novu stranku u travnju prijeteći da će se obračunati s britanskim političkim čelnicima koje je optužio da su iznevjerili referendumsku odluku da se izađe iz Unije.
May je bila prisiljena započeti pregovore s oporbenim laburistima kako bi došla do kompromisa o Brexitu nakon što su zastupnici u parlamentu tri puta velikom većinom odbili njezin dogovor s EU-om o izlasku.
Britanija bi Uniju trebala napustiti u oktobaru, ali s parlamentom podijeljenim oko uvjeta ostaje nejasno kako i hoće li to učiniti.
0 ( + )
*
Silovita tuča u milanskoj zračnoj luci, letovi su bili obustavljeni
Silovita tuča u milanskoj zračnoj luci, letovi su bili obustavljeni
DANAS poslijepodne milansku zračnu luku Malpensa zahvatila je izuzetno jaka tuča.
Tuča je bila toliko obilna da se na uzletno-sletnoj pisti stvorio sloj leda od nekoliko centimetara, zbog čega je zračni promet bio obustavljen na 40 minuta.
— Vola Milano Malpensa MXP (@VolaMalpensa) May 11, 2019
0 ( + )
*
Žuti prsluci bacali kamenje i petarde na policiju u Francuskoj
Žuti prsluci bacali kamenje i petarde na policiju u Francuskoj
R.I./Hina
Foto: EPA
MOBILIZACIJA Žutih prsluka koja je počela prije gotovo šest mjeseci nije uspjela prikriti zamor svog pokreta 26. subote na ulicama diljem Francuske.
U 14 sati u Francuskoj ih je bilo 2700 na ulicama, od kojih 600 u Parizu, prema podacima ministarstva unutrašnjih poslova, prema 3600, od kojih 1000 u Parizu 4. svibnja u isto vrijeme. Krajem tog dana manje od 19.000 protestanata je zabilježeno u cijeloj Francuskoj, prema više od 40.000, prema podacima organizatora, što je najslabija mobilizacija od 17. prosinca (282.000).
Vlasti već dugo čekaju taj zamor pokreta. Kriza Žutih prsluka je najgora kriza Emmanuela Macrona od kada je stupio na vlast prije dvije godine i poklapa se s padom njegove popularnosti. Ali popularnost mu je porasla na 32 posto, prema posljednjem ispitivanju objavljenom u petak, malo manje od mjesec dana prije europskih izbora 26. svibnja, za koje je lista predsjedničke većine izjednačena s listom krajnje desnice.
"Ovdje smo, ovdje smo", skandiralo je nekoliko stotina Žutih prsluka prolazeći Parizom. Prilaz Elizejskim poljanama je ponovno bio zatvoren kako bi se spriječilo nasilje.
U Lyonu i Nantesu Žuti prsluci su najavili "nacionalne" manifestacije, a u povorkama se okupilo manje od 2500 osoba, navode AFP i sigurnosni izvori.
U Nantesu su prosvjednici bacali predmete na ekipu brigada za borbu protiv kriminala koja je odvratila gumenim mecima, a jedan novinar informativnog kanala CNews je ozlijeđen.
U Lyonu su prosvjednici također bacali boce, kamenje i petarde na policajce, koji su uzvratili suzavcem, javlja AFP.
0 ( + )
*
Moćni švedski desničari žele izvoziti zatvorenike u Hrvatsku
Moćni švedski desničari žele izvoziti zatvorenike u Hrvatsku
S.M.
Foto/montaža: Pixsell/Marko Prpić/EPA
JIMMIE ÅKESSON, vođa Švedskih demokrata, krajnje desne stranke koja je prema većini anketa uoči skorašnjih izbora za Europski parlament izbila na drugo mjesto, došao je na ideju da švedske osuđenike na izdržavanje zatvorske kazne pošalje u druge zemlje Europske unije, konkretno Hrvatsku, Estoniju i Rumunjsku.
Dan švedskog zatvorenika državu stoji oko 370 eura, u Hrvatskoj oko 50 eura
Åkesson je u nedavnom predstavljanju izbornog programa stanje u zatvorskom sustavu iznio kao jedan od gorućih problema u Švedskoj. Pritom je naveo podatak da jedan dan švedskog zatvorenika stoji oko 370 eura, dok u Hrvatskoj, Estoniji i Rumunjskoj zatvorski dan košta 50-ak eura.
"Nije pošteno ni održivo da Švedska troši sedam puta više novca na zatvorska mjesta nego neke druge zemlje Europske unije. Vjerujemo da bi se ti resursi mogli bolje iskoristiti, među ostalim za jačanje blagostanja'', napisao je Åkesson, iznijevši kao primjer Belgiju i Norvešku, koje su već unajmile zatvorska mjesta za svoje osuđenike u nizozemskim kaznionicama.
Švedski demokrati tvrde da trenutačno u švedskom zatvorskom sustavu nedostaje oko 900 zatvoreničkih mjesta, što je u suprotnosti s posljednjim podacima Vijeća Europe za 2018. godinu. Švedska zatvorska populacija u posljednjih se 10 godina smanjila za 24,4 posto i sada iznosi 56,5 zatvorenika na 100.000 stanovnika (u Hrvatskoj 77,7) i ta je stopa među najnižima u Europi. Prema podacima iz kaznene statistike, ni popunjenost švedskih zatvora ne bi trebala biti poseban problem jer je 2018. godine bila na 93 posto (u Hrvatskoj 79,3 posto).
Starija ideja konzervativnih umjerenjaka
Inicijativa Švedskih demokrata zapravo je revitalizacija nešto starije ideje konzervativnih umjerenjaka, koji smatraju da državljani Europske unije trebaju služiti zatvorske kazne u svojim matičnim zemljama, a ne nužno u zemlji u kojoj su počinili kazneno djelo. Isto vrijedi i za Šveđane koji počine kaznena djela u EU. Umjerenjaci su jednostavnom matematikom izračunali da je Švedska u plusu kad su u pitanju zatvorenici s državljanstvom neke od zemalja Europske unije.
''Svaka zemlja treba preuzeti odgovornost za svoje državljane'', smatra Tomas Tobé, bivši glavni tajnik umjerenjaka i kandidat za jednog od 21 švedskog zastupnika u Europskom parlamentu. Prema njihovu izračunu, trenutačno je u švedskim zatvorima 200 državljana EU-a više nego što je Šveđana po europskim kaznionicama. S obzirom na to da se za svakog zatvorenika iz švedskog proračuna godišnje izdvoji najmanje 100.000 eura, kad bi umjerenjaci uspjeli progurati razmjenu po načelu ''svi za sve'', Švedska bi uštedjela 20 milijuna eura godišnje.
Kriminal i migrancije važna tema za desnicu uoči europskih izbora
Iako to nitko ni među umjerenjacima, ni među Švedskim demokratima nije eksplicitno i javno izgovorio (nego su se ograničili samo na troškove), njihove su inicijative vjerojatno usmjerene na smanjivanje natprosječne zastupljenosti stranaca u švedskoj zatvorskoj populaciji. Ovisno o definiciji, u općoj švedskoj populaciji ima najviše 20 posto stranaca, dok ih je prema podacima Vijeća Europe, u švedskim zatvorima 30 posto (u Hrvatskoj 9 posto). Kažnjeni stranci, međutim, većinom nisu državljani Europske unije. Švedska desnica smatra da se često radi o recidivistima pa traži da se granična kazna, iznad koje je moguć trajni izgon iz Švedske, sa sadašnjih godinu dana zatvora spusti na šest mjeseci.
Kriminalitet i migracije važna su tema za stranke desnice uoči europskih izbora 26. svibnja. Među ostalim, Švedski demokrati traže strože kazne za mnoga djela pa zato i predviđaju da bi u domaćim zatvorima moglo postati tijesno. Pa ako je jedna Nizozemska u tome pronašla interes, zašto i Hrvatska ne bi pokušala kapitalizirati tih 20 posto praznih mjesta u svojim zatvorima?
Što vi mislite? Recite nam u anketi!
0 ( + )
*
Napadači pucali po hotelu s pet zvjezdica u Pakistanu, ubili su čuvara
Napadači pucali po hotelu s pet zvjezdica u Pakistanu, ubili su čuvara
R.I.
Foto: Google Street View
NAJMANJE jedan muškarac je ubijen u subotu u napadu naoružanih napadača na luksuzni hotel u Gwadaru, gradu na jugozapadu Pakistana gdje je Kina izgradila luku u sklopu velikog projekta bilateralnih ulaganja, objavila je pakistanska vojska.
Separatistička skupina Vojska oslobođenja Balučistana (ALB) preuzela je odgovornost za napad na društvenoj mreži Twitter.
Čuvar se suprotstavio napadačima
Trojica terorista su pokušali ući u hotel Pearl Continental u Gwadaru, jedan čuvar im se suprostavio, teroristi su pucali i ubili ga, navela je vojna ćelija za komunikacije u priopćenju.
Policija je opkolila to područje. Gosti hotela su evakuirani, a teroristi opkoljeni, izjavio je glasnogovornik vojske, prenosi AFP.
Ranije je ministar unutrašnjih poslova Balučistana Ziaullah Langu rekao da je nekoliko naoružanih muškaraca ušlo u hotel Pearl Continenla gdje su otvorili vatru.
Najnestabilniju i najsiromašniju pokrajinu Balučistan pogađaju etničke, vjerske i separatističke pobune, a u regiji djeluje nekoliko militantnih skupina, uključujući pakistansku talibansku skupinu Tehrik-i Taliban (TTP) i Oslobodilačku vojsku Balučistana.
0 ( + )
*
Marokanska mornarica presrela 117 ilegalnih migranata u Sredozemlju
Marokanska mornarica presrela 117 ilegalnih migranata u Sredozemlju
R.I./Hina
Ilustracija: EPA
MAROKANSKA kraljevska mornarica je u noći između petka i subote presrela 117 subsaharskih ilegalnih migranata koji su u tri plovila pokušavali prijeći Sredozemno more u smjeru Španjolske, doznaje se u subotu od vojnog izvora.
Pokupljeni migranti su neozlijeđeni prebačeni u luke Ksar-sghir i Nador, na sjeveru Maroka, rekao je jedan neimenovani vojni izvor, prenosi AFP.
Marokanske vlasti su tokom 2018. zaustavile 89.000 pokušaja ilegalne imigracije, od kojih 29.000 na moru, prema službenim podacima.
Od početka ove godine, više od 7800 ilegalnih migranata je stiglo u Španjolsku, drugu ulaznu luku za ilegalne migrante u Europu nakon Grčke, navodi Međunarodna organizacija za migracije.
Unosna trgovina za krijumčare
Europska unija je prošle godine odredila 140 milijuna eura za pomoć Maroku za razotkrivanje mreže trgovaca ljudima i za zaštitu migranata.
Prema Marokanskoj udruzi za ljudska prava (AMDH), migracija predstavlja unosnu trgovinu jer krijumčari uzimaju od 2000 do 5000 eura po osobi za prijelaz morem do EU-a.
Ali marokanske vlasti "uhićuju žrtve umjesto da se usmjere na krijumčare ljudima", istaknula je ta organizacija.
0 ( + )
*
Islamska država tvrdi da je osnovala pokrajinu u Indiji
Islamska država tvrdi da je osnovala pokrajinu u Indiji
R.I./Hina
Foto: EPA
ISLAMSKA država (IS) je nakon sukoba između militanata i snaga sigurnosti Kašmiru prvi put objavila da je u Indiji uspostavila "pokrajinu", javlja u subotu Reuters.
Islamistička novinska agencija Amaq je kasno u petak objavila vijest o osnivanju pokrajine Wilayah of Hind te da je IS nanio žrtve indijskoj vojsci u gradu Amshipora u kašmirskom okrugu Shopian.
Priopćenje IS-a poklapa se s priopćenjem indijske policije o sukobu u Shopianu koja navodi da je tom prilikom ubijen pripadnik islamističke skupine Ishfaq Ahmad Sofi.
Žele osnažiti vlastitu reputaciju nakon poraza u Iraku i Siriji
Objava IS-a o uspostavi nove pokrajine prvenstveno ima za cilj osnažiti reputaciju te sunitske džihadističke skupine koja je u Iraku i Siriji doživjela poraz te je protjerana iz samoproglašenog kalifata. IS je svojedobno u Iraku i Siriji kontrolirao golema područja tih zemalja.
Nakon tog poraza IS sada pribjegava brzim, kratkim oružanim akcijama i samoubilačkim napadima, a odgovornost je preuzeo i za napade na Šri Lanki na Uskrs u kojima je poginulo najmanje 253 ljudi, među kojima je i 45 djece. Mete bombaša samoubojica bile su katoličke crkve i luksuzni hoteli u kojima većinom odsjedaju turisti sa Zapada.
Nakon napada vlasti su pokrenule sveobuhvatnu potragu za osumnjičenima, a predsjednik Šri Lanke Maithripala Sirisena je tjedan dana nakon napada u ime nacionalne sigurnosti objavio zabranu nošenja nikaba, ženske odjeće koja pokriva cijelo tijelo i lice.