Američka kongresnica upozorila na stalno smanjivanje prava Hrvata u BiH
Američka kongresnica upozorila na stalno smanjivanje prava Hrvata u BiH
Foto: Guliver Image / Getty Images
AMERIČKA kongresnica Janice Hahn uputila je u Zastupnički dom Kongresa rezoluciju kojom traži da predsjednik Barack Obama imenuje posebnog predstavnika za Balkan i BiH zbog zastoja u euroatlantskome putu zemlje te upozorila na stalno smanjivanje prava Hrvata zbog čega dolazi do političkih blokada i zastoja u BiH, navodi se u priopćenju Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA).
Zastupnica Demokratske stranke iz Kalifornije Janice Hahn uputila je rezoluciju 705. u proceduru kao rezultat lobiranja NFCA i rezolucije koju je ranije u Senatu uputio američki senator hrvatskoga podrijetla Mark Begich.
"SAD trebaju imenovati posebnog predsjedničkog izaslanika za Balkan koji bi radio u partnerstvu s OHR-om, EU, NATO, i političkim čelnicima u BiH, jednako kao i susjednim zemaljama, koji bi posredovao u jako potrebnim reformama na svim razinama vlasti i društva u BiH", navodi se u tekstu rezolucije koja je s priopćenjem u ponedjeljak dostavljena medijima u BiH.
"Bilo koja buduća reforma treba uzeti u obzir zaštitu konstitutivnih prava sviju"
Pri tome se očekuje da izaslanik u roku godinu dana od izbora podnese izvještaj Senatu i Zastupničkom domu o stanju i procjenama te prijedlozima kako bi se nadišle "preostale političke, ekonomske, zakonske i vjerske nejednakosti u BiH".
Kongresnica Hahn je istaknula i da "bilo koja buduća reforma treba uzeti u obzir zaštitu konstitutivnih prava sviju, uključujući Hrvate, brojčano najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH i spriječiti bilo kakvo buduće slabljenje njihove pozicije". Kongresnica Hahn je pri tome upozorila da se broj Hrvata u BiH prepolovio pa ih je trenutačno oko 460.000.
“Nije prihvatljivo da se ovaj negativni demografski trend odražava u smanjenju konstitutivnih prava Hrvata u BiH, budući to smanjenje prava izravno izaziva političku i administrativnu disfunkcionalnost zemlje", navela je Hahn u rezoluciji.
"Imamo obvezu podržati demokratski razvoj i uspostavu slobodnog tržišta"
Ona je objašnjavajući razloge za podnošenje rezolucije istaknula da su i prosvjedi iz veljače pokazali brojne slabosti u BiH.
"Kao zastupnica 44. okruga Kalifornije, područje obogaćenog hrvatskom kulturom, čula sam iz prve ruke brige koje proizlaze iz rasta politička nestabilnost u BiH. Imamo obvezu podržati demokratski razvoj i uspostavu slobodnog tržišta koje je teško uspostavljeno u ovoj novoj državi posljednja dva desetljeća", ocijenila je Hahn.
Predsjednik NFCA Paul Tonšetić–Kunder istaknuo je da je potreban novi američki angažman kako Daytonski mirovni sporazum ne bi doživio kolaps, te se zauzeo za popravljanje položaja Hrvata.
"Odnos prema Hrvatima u BiH dramatično se s vremenom pogoršao. Iskorak domaćih političara u BiH za jednak novi politički i ekonomski odnos prema Hrvatima nije lako primijetiti usred ovog "zamrznutog sukoba”, ocijenio je predsjednik NFCA Tonšetić-Kunder koji je također pozvao na imenovanje posebnog izaslanika SAD-a za BiH.
Pucnjava u New Orleansu: Dvije osobe ubijene, 2-godišnjak i 4-godišnjak bore se za život
Pucnjava u New Orleansu: Dvije osobe ubijene, 2-godišnjak i 4-godišnjak bore se za život
Screenshot: YouTube / USA Today
DVIJE osobe su ubijene, a pet je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila u nedjelju u New Orleansu. Tri osobe bore se za život, a među njima su i dvojica dječaka stara dvije i četiri godine. Dječaci su zadobili ozljede glave.
Ubijena je 16-godišnja Jasmine Anderson te jedan muškarac u kasnim dvadesetim godina, no njegov identitet nije objavljen. 13-godišnja djevojčica nalazi se u stabilnom stanju u bolnici, a 37-godišnja žena puštena je u ponedjeljak iz bolnice.
Glasnogovornik policije New Orleansa, Frank Robertson, kazao je kako je do pucnjave došlo oko 20 sati kada je automobil s nekoliko muškaraca prišao kući ispred koje su se nalazile žrtve. Netko je iz automobila zapucao prema kući i pritom ubio dvije i ranio pet osoba. Policija nije objavila opis sumnjivaca.
Erdogan novi turski predsjednik: "Danas zatvaramo vrata starog i otvaramo vrata novog doba"
Erdogan novi turski predsjednik: "Danas zatvaramo vrata starog i otvaramo vrata novog doba"
Foto: Hina
RECEP TAYYIP ERDOGAN osigurao je u nedjelju mjesto u povijesti kao prvi izravno izabrani turski predsjednik, koji s više od polovine glasova ne mora u drugi krug, a njegovi protivnici strahuju da je taj izborni rezultat uvod u stvaranje autoritarne države.
Pristaše po Ankari mašu zastavama i trube po ulici pošto je državna televizija objavila da je Erdogan, koji je više od desetljeća bio premijer, na nedjeljnim izborima osvojio 51,8 posto glasova, 13 više od najbližeg protukandidata.
Predsjednik državnoga izbornog povjerenstva potvrdio je Erdoganovu većinu nakon što je prebrojano 99 posto glasova, te rekao kako će u ponedjeljak objaviti potpune neslužbene podatke, javlja Reuters.
"Narod se izjasnio," rekao je 60-godišnji Erdogan gomili koja mu je klicala u kongresnome centru u Istanbulu.
Erdogan najavio novo doba
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan, koji je pobijedio u prvom krugu turskih predsjedničkih izbora u nedjelju s 52 posto osvojenih glasova, u prvom obraćanju pristašama najavio je dolazak novog doba.
U govoru s balkona sjedišta Stranke pravde i razvoja (AKP) u Ankari, Erdogan je bio pomirljiviji nego u nedavnoj prošlosti i pokušao je doprijeti do svih Turaka u polariziranom političkom spektru te zemlje, javlja dpa.
"Danas zatvaramo vrata starog i otvaramo vrata novog doba", rekao je Erdogan pred mnoštvom svojih pobornika koji su mahali zastavama i uzvikivali njegovo ime.
Bili su to prvi izravni predsjednički izbori u povijesti turske republike. Šef države dosad se birao u parlamentu.
"Danas je mnogo bolje nego jučer, a sutra će biti još bolje nego što je danas", rekao je premijer koji je na vlasti 11 godina. Njegova stranka islamističkih korijena zadnje desetljeće u potpunosti dominira turskom političkom scenom i nije izgubila nijedne izbore od osnutka 2001.
"Bit ću predsjednik svih 77 milijuna Turaka, a ne samo onih koji su za mene glasali. Bit ću predsjednik koji radi za ovu zastavu, ovu zemlju, ovaj narod", naglasio je.
Slavlje Erdoganovih pristaša na ulicama prenijelo se i na naslovnice turskih medija koji su pod vladinom kontrolom. "Erdoganov povijesni trijumf", "Narodni predsjednik", "Narodna revolucija", naslovi su kojima se opisuje njegova pobjeda, prenosi Reuters.
Turska pod Erdoganom postala regionalna gospodarska sila
Turska je pod Erdoganom postala regionalna gospodarska sila. On se kao premijer uzdignuo na valu vjerskog konzervativizma koji je transformirao sekularnu republiku kakvu je utemeljio Mustafa Kemal Ataturk na ruševinama Osmanskoga Carstva 1923.
No njegovi kritičari kažu da će Erdogan kao predsjednik, s korijenima u političkome islamu i bez tolerancije prema neistomišljenicima, tu članicu NATO-a i kandidatkinju za članstvo u Europskoj uniji, još više udaljiti od Ataturkovih sekularnih ideala.
Erdogan će 28. augusta prisegnuti kao predsjednik, a AKP će mu brzo početi tražiti nasljednika na mjestu premijera i predsjednika stranke. Vodećim se kandidatom smatra ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu.
Erdoganov glavni protukandidat na nedjeljnim izborima, Ekmeleddin Ihsanoglu, nekadašnji diplomat i sveučilišni profesor koji je dobio 38,5 posto glasova, čestitao je Erdoganu na izbornoj pobjedi.
Erdoganovi pristalice, konzervativni vjernici, njegovu pobjedu smatraju krunskim postignućem njegova nastojanja da se Turska preoblikuje i da oslabi utjecaj sekularne elite.
"Premijer govori o Turskoj koju ja više ne prepoznajem"
Među glasačima koji su protiv njega vlada rezignacija. "Gotovo da sam deprimiran. Brinem se za svoju zemlju jer se i sam ovdje sve više osjećam kao stranac. Premijer govori o Turskoj koju ja više ne prepoznajem", kaže 43-godišnji Erkan Sonmez, zaposlenik u uvozno-izvoznom poduzeću.
"Ne mogu više razgovarati sa susjedima koji glasaju za AKP. Što mislite, je li to onda mirna zajednica?", kaže on.
Erdogan je najavio da će kao predsjednik činiti sve što mu sadašnji zakoni omogućuju, za razliku od prethodnika koji su uglavnom obnašali ceremonijalnu funkciju. Osim toga, on kani promijeniti ustav i uvesti predsjednički sustav u Tursku.
Sadašnji je ustav napisan pod vojnom vlašću nakon udara 1980. dopušta mu da predsjeda sastancima kabineta i imenuje premijera i članove glavnih pravosudnih tijela, poput ustavnoga i vrhovnog suda.
Turska ima parlamentarni sustav i većina je ovlasti u rukama premijera, a Erdogan po statutu stranke Pravde i razvoja (AKP), stranke islamističkih korijena koja od osnutka 2001. nijednom nije izgubila na izborima, ne može ponovno biti kandidat za premijera i u četvrtom mandatu.
Iako bi mu bilo puno lakše promijeniti tu stranačku povelju, kako navodi BBC, Erdogan kao budući predsjednik namjerava promijeniti ustav i ujediniti sve ovlasti jer smatra da bi snažan predsjednički sustav po američkom modelu puno više odgovarao Turskoj nego sadašnji parlamentarni.
A usput bi i njemu omogućio da u svojim rukama ima ovlasti i predsjednika i premijera. Amerika mu je uzor i po tom što, kako kaže, i predsjednik Barack Obama, kao uostalom i njemačka kancelarka Angela Merkel, ostaju na svojoj dužnosti dok vode predizbornu kampanju. Zato ni on nije htio poslušati zahtjev glavne oporbene stranke CHP-a da kao premijer podnese ostavku uoči izborne kampanje za predsjednika države.
Australski terorist na Twitteru objavio šokantnu sliku: Njegov sin drži odsječenu glavu vojnika
Australski terorist na Twitteru objavio šokantnu sliku: Njegov sin drži odsječenu glavu vojnika
Screenshot: Twitter/ The Australian
TONY ABBOTT, premijer Australije, izjavio je kako su slike sina australskog terorista Khaleda Sharroufa "gnjusne" i "barbarske", piše Jared Owens za The Australian.
Slika dječaka koji drži odsječenu glavu sirijskog vojnika potresla je svijet. Fotografija je objavljena putem Twittera uz riječi "To je moj sin!" te je izazvala osudu javnosti i političara, nakon što je objavljena u The Australianu.
"Ima još fotografija u novinama u Australiji danas koje ukazuju na stravične gadosti koje je ta grupa u stanju počiniti", rekao je Tony Abbott za ABC Radio. "Islamska država nije samo teroristička grupa, to je teroristička vojska i traže više od terorističke enklave, traže terorističku državu i terorističku naciju", upozorio je, dodajući da "to predstavlja izvanredne probleme ne samo za ljude Bliskog Istoka, već i za cijeli svijet", ističući kako "raste broj dokaza koji svjedoče o brutalnosti tog entiteta".
David Johnston, australski ministar obrane, upozorio je kako objavljivanje takvih slika utječe na negativno predočavanje islama putem medija.
Američki ministar obrane, Chuck Hagel, rekao je kako fotografija dokazuje ozbiljnost prijetnje IS-a za Zapad.
"IS je prijetnja civiliziranom svijetu i američkim interesima, ali i Europi i Australiji", izjavio je Hagel.
Osude slike i praksi militantnih islamista dolaze iz različitih smjerova. Dok dio kritičara upozorava da se u svijet šalje "pogrešna slika" islama, dio upozorava na opasnosti i nečovječnost upotrebe djece u sukobima, ističući neizbježne negativne posljedice koju traumatična iskustva te vrste imaju na djecu.
Vođa australskih laburista, Bill Shorten, istaknuo je kako bi "potresna, zla slika" trebala ostaviti sve Australce "dubinski potresenima".
"Kao roditelj, ne mogu shvatiti kako itko može dozvoliti vlastitom djetetu da se nađe u takvoj situaciji", rekao je Shorten.
Shorten je iskoristio priliku i kako bi naglasio potrebu da se uloži dodatan rad na području vladinih protuterorističkih politika. Istaknuo je kako je Khaled Sharrouf pobjegao iz Australije u Siriju 2013. godine koristeći se bratovom putovnicom.
"Ljut sam što je ta osoba uspjela proći kroz naš sustav kontrole za vrijeme vladavine ove vlade kako bi otišla tamo gdje se sada nalazi. To je zgražajuće", izjavio je, naglašujući kako "očekuje objašnjenja o tome kako je ta osoba uspjela pobjeći iz Australije s tuđom putovnicom".
Niz australskih muslimanskih zajednica ogradilo se od slike i onoga što ona simbolizira.
Lešina dvoglavog dupina izazvala nevjericu na turskoj plaži
Lešina dvoglavog dupina izazvala nevjericu na turskoj plaži
Screenshot, video: haberler.com
LEŠINA dvoglavog dupina pojavila se na plaži u Turskoj. Turgul Metin, učitelj tjelesnog odgoja koji ga je pronašao, uočio je mrtvog dupina na plaži u okrugu Izmir, na zapadnoj obali Turske, prenosi The Telegraph.
"Bio sam potpuno šokiran, ugledao sam dupina u moru i gledao kako ga valovi polako nose do obale", rekao je. Potreseni Metin izjavio je kako "nije mogao vjerovati svojim očima", dodajući da "nikada nije čuo priču o tome da nešto takvo zbilja postoji".
Mladi dupin bio je star oko 12 mjeseci te dug skoro jedan metar. Metin nazvao je policiju koja se pobrinula da se lešina ukloni s plaže.
Mehmet Gokoglu, morski biolog koji će proučavati dupina, izjavio je kako je takva životinja "uistinu rijetka".
EU razmatra hoće li Rusiju prijaviti WTO-u zbog sankcija: "Ne nalazimo utemeljenje u međunarodnim zakonima"
EU razmatra hoće li Rusiju prijaviti WTO-u zbog sankcija: "Ne nalazimo utemeljenje u međunarodnim zakonima"
Foto: Hina
EUROPSKA unija bi se mogla žaliti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) zbog zabrane uvoza njezinih poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, izjavio je neimenovani viši dužnosnik EU-a, smatrajući da se radi o ilegalnom potezu.
"Ne nalazimo utemeljenje u međunarodnim zakonima za ovakav tip odmazde", rekao je izvor. "Međutim, pažljivo ćemo analizirati koji su plusevi i minusi izlaganja ovog slučaja WTO-u", prenosi dpa.
U međuvremenu Bruxelles će zatražiti da zemlje izvan EU-a ne povećavaju izvoz svojih prehrambenih proizvoda u Rusiju. "Mislimo da ne bi bilo prihvatljivo da zemlje profitiraju iz ovakve situacije", kaže isti izvor.
Poljoprivredni stručnjaci iz svih zemalja EU-a sastat će se 14. augusta u Bruxellesu kako bi raspravljali i analizirali učinak zabrane izvoza njihovih prehrambenih proizvoda u Rusiju.
Ruski premijer Dmitrij Medvedev objavio je 7. augusta da je stupila na snagu jednogodišnja "potpuna zabrana" uvoza većine prehrambenih proizvoda iz Europe i Sjedinjenih Država zbog njihovih sankcija, ali je istodobno poručio da se mogu opozvati u slučaju da "naši partneri pokažu konstruktivni pristup" u pogledu sankcija protiv Rusije.
Zabrana se odnosi na govedinu, svinjetinu, perad i mesne prerađevine, ribu i ostale plodove mora, sireve, mlijeko i druge mliječne proizvode, voće, povrće i orašaste plodove iz SAD-a, EU-a, Australije, Kanade i Norveške, navodi se u odluci objavljenoj na internetskoj stranici ruske vlade.
Europska komisija će osnovati i posebnu stručnu skupinu koja će analizirati ruske sankcije u pojedinim sektorima i pronalaziti načine kako im pomoći.
Američki prijedlog da se prekinu provokacije u Južnokineskom moru naišao na hladan odgovor Kine
Američki prijedlog da se prekinu provokacije u Južnokineskom moru naišao na hladan odgovor Kine
Foto: Google Maps
SJEDINJENE DRŽAVE pratit će razvoj situacije u Južnokineskom moru kako bi utvrdile poduzimaju li se mjere za smanjenje napetosti, rekao je u ponedjeljak jedan visoki dužnosnik State Departmenta, dan nakon što Peking nije popustio pod američkim pritiskom da smanji napetosti u spornim vodama.
Dužnosnik je to kazao uoči posjeta američkog državnog tajnika Johna Kerryja Sydneyju, gdje će s ministrom obrane Chuckom Hagelom i australskim dužnosnicima razgovarati ponajprije o jačanju suradnje u području obrane i cyber sigurnosti.
Ministri će također potpisati sporazum o slanju američkih marinaca u Australiju na zajedničke vježbe i obuku u područjima kao što je pomoć u katastrofama. U Australiji je trenutačno raspoređeno 1150 marinaca, a do 2017. trebalo bi ih biti 2500.
Na dnevnom redu sastanka je i suradnja u svemiru, klimatske promjene te trgovina.
Napetosti dosegnule vrhunac u svibnju
Američki prijedlog da se prekinu provokacije u Južnokineskom moru naišao je na hladan odgovor Kine i nekih država jugoistočne Azije na regionalnom sastanku tokom vikenda.
Neimenovani dužnosnik State Departmenta rekao je da je Australija podržala američki prijedlog iznesen na sastanku ASEAN-a u Mianmaru na kojem je pozvano na dragovoljno zamrzavanje provokacija u spornim vodama.
Napetosti su dosegnule vrhunac u svibnju kada je Kina postavila golemu naftnu platformu u vodama koje svojata Vijetnam. SAD i Filipini želje spriječiti takve poteze, kao i gradnju i svojatanje zemlje na spornim otocima.
To je pitanje podijelilo ASEAN jer neke zemlje ne žele ugroziti trgovinske i investicijske veze s Kinom.
Peking koristi svoj utjecaj kako bi blokirao regionalne odluke o tom pitanju, primjerice 2012. kada je sastanak ASEAN-a kojim je predsjedala Kambodža, kineski saveznik, završio grubim riječima.
