Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Abas: Izrael vodi regiju i svijet u razarajući vjerski rat
Abas: Izrael vodi regiju i svijet u razarajući vjerski rat
Foto: Hina
IZRAELSKE akcije kojima se želi promijeniti pravila pristupa spornom židovsko-muslimanskom svetom mjestu u Jeruzalemu "vode regiju i svijet u razarajući vjerski rat", upozorio je u utorak palestinski predsjednik Mahmud Abas.
Rekao je to u trenucima dok su deseci hiljada ljudi hodali ulicama Palestinskih gradova na Zapadnoj Obali na 10. godišnjicu smrti Jasera Arafata, koji je desetljećima bio na čelu nastojanja za ostvarenjem neovisne palestinske države.
I dalje rastu napetosti između Palestinaca i Izraelaca, nakon nekoliko nasilnih incidenata proteklih dana. U utorak su izraelski vojnici ubili jednog Palestinca tokom sukoba na jugu Zapadne obale. Izraelska vojska priopćila je da je ubijen kad je u izraelske vojnike uperio "improvizirano oružje", a palestinska novinska agencija je javila da je 21-godišnjak ustrijeljen u prsa stojeći na drugom katu svoje kuće i da je umro u bolnici.
Tijekom noći održan je sastanak na temu sigurnosti na kojem je izraelski premijer Benjamin Netanyahu naredio "niz mjera" protiv palestinskih napadača, uključujući uništenje njihovih domova, priopćeno je iz njegovog ureda.
Povećan je broj izraelskih vojnika na ulicama kako bi Izraelci dobili osjećaj sigurnosti nakon dva napada nožem u ponedjeljak, pucanja na židovskog aktivista i tri slučaja u kojima su se Palestinci automobilima zabili u skupine Izraelaca.
Položivši vijenac na Arafatov grob, Abas je optužio Izrael za val nasilja koji je u tijeku, ustvrdivši da su posjeti židova mjestu koje oni zovu "Brdo hrama", a muslimani "Plemenito svetište" - "provokacije".
Po dosadašnjem dogovoru, koji se poštovao desetljećima, židovima je dozvoljen dolazak, ali ne i molitva, na to mjesto, najsvetije u judaizmu i treće najsvetije u islamu, na kojem je džamija al Aksa, a pozivi radikalnih židova da se njihovom narodu dopusti militva na brdu, ili čak da se unište džamije i ponovno sagradi židovski hram, među muslimanima su izazvale bijes i neugodu, unatoč javnom Netanyahuovom ograđivanju od takvih poziva.
"Pozivamo vas da svoje naseljenike i ekstremiste držite podalje od al-Akse. Njima se ulazak ne smije dopustiti", rekao je Abas, koji je veliki dio govora posvetio napadima na islamistički palestinski pokret Hamas, koji upravlja Pojasom Gaze, okrivljujući ga za niz eksplozija u petak kojima je cilj bila pokretna i nepokretna imovina dužnosnika Fataha, pokreta kojem je on na čelu i koji je osnovao Arafat.
Hollande na komemoraciji za žrtve Prvog svjetskog rata: Sjetimo se posljedica opasnih ideologija
Hollande na komemoraciji za žrtve Prvog svjetskog rata: Sjetimo se posljedica opasnih ideologija
Foto: FAH
FRANCUSKI predsjednik Francois Hollande otkrio je u utorak spomenik "Prsten sjećanja" u spomen na oko 580.000 vojnika ubijenih u Prvom svjetskom ratu, na svečanosti obilježavanja primirja kojim je okončan sukob 11. studenoga 1918. godine.
Otvorenje memorijala u Notre-Dame-de Lorette bilo je vrhunac komemoracije Velikog rata, a predsjednik Hollande je izrazio želju da budu prigoda za pomirenje naroda.
Hollandeu se na svečanosti na sjeveru Francuske pridružio premijer njemačke države Sjeverne Rajne-Vestfalije, Hannelore Kraft.
Upozorenje i ostavština Prvog svjetskog rata
Spomenik prema zamisli arhitekta Philippea Prosta je izrađen od 500 čeličnih pločica s imenima 579.606 vojnika palih u tom ratu koji je pokosio 18 milijuna života.
"Svaki puta kad se pojavi nacionalizam i s njime ideologije mržnje, kada divlja separatizam, moramo se sjetiti pakla ljeta 1914.", rekao je francuski predsjednik i istaknuo da je "mir krhak i može nestati svakog trena".
"Aktivisti, branitelji i diplomati trebaju postići kompromise za uspostavu mira tako potrebnog u Ukrajini, Siriji i Iraku", rekao je Hollande.
Na tom su se području vodili žestoki sukobi između francuskih i njemačkih vojnika tokom Prvog svjetskog rata, koji je trajao od 1914. do 1918. godine, i obje su strane pretrpjele velike gubitke. Sada je na tom području veliko ratno groblje.
Svečanosti diljem kontinenta
Od 2011. jedanaesti studenoga je dan posvećen svim poginulima za Francusku.
Tradicionalne svečanosti kojima se obilježava okončanje rata održavaju se posvuda, uključujući lokaciju kod spomenika Menin Gate – trijumfalna vrata na kojima su uklesana imena 55 hiljada vojnika čiji se grobovi ne znaju.
U Britaniji se među ostalim u crkvama održavaju posebna bogoslužja i odaje se počast poginulima dvjema minutama šutnje, a Tower of London u britanskoj prijestolnici je ukrašen poljem crvenih keramičkih makova, točno 888.246 za sve poginule u borbi tokom Velikog rata.
Kasnije u utorak američki potpredsjednik Joe Biden položit će vijenac na Grob neznanog vojnika na nacionalnom groblju Arlingtonu u Washingtonu.
Sukobi u Siriji i Iraku izazvali egzodus 13,6 milijuna ljudi
Sukobi u Siriji i Iraku izazvali egzodus 13,6 milijuna ljudi
Foto: Hina
GOTOVO 13,6 milijuna ljudi, što odgovara stanovništvu Londona, prognano je ili izbjeglo zbog sukoba u Siriji i Iraku, a mnogi od njih nemaju hranu niti sklonište za zimu, objavio je u utorak UNHCR.
Amin Awad, direktor UNHCR-a za Bliski istok i Sjevernu Afriku, upozorio je da se svijet oglušio na potrebe izbjeglica.
"Sada kada govorimo o milijun raseljenih u dva mjeseca, ili 500.000 preko noći, svijet jednostavno ne odgovara", rekao je novinarima u Ženevi.
U tih 13,6 milijuna uključeno je 7,2 milijuna raseljenih u Siriji, dok je UN do sada govorio o 6,5 milijuna, kao i 3,3 milijuna sirijskih izbjeglica u inozemstvu, te 1,9 milijuna raseljenih u Iraku i 190.000 izbjeglica.
Velika većina sirijskih izbjeglica otišla je u Libanon, Jordan, Irak i Tursku.
"Druge zemlje u svijetu, posebice europske i šire, trebale bi otvoriti svoje granice i podijeliti taj teret", rekao je, posebice apelirajući na Rusiju i Kinu da se uključe.
UNHCR ističe da mu manjka 58,5 milijuna dolara donacija da bi mogao pripremiti 990.000 ljudi za zimu.
Što kažete na Junckera, samoproglašenog lažljivca koji bježi od transparentnosti?
Što kažete na Junckera, samoproglašenog lažljivca koji bježi od transparentnosti?
Foto: Hina
JUNCKER je "spokojan i cool" i poput svakog prekaljenog državnika ima zanimljivu i bogatu povijest. Kad su ga Europski pučani nabacili kao kandidata za predsjednika Europske komisije dio europskih političara unutar i izvan stranke bio je uvjeren da će ga mediji, ako nađu povoda i razloga, s lakoćom spoticati u kampanji budući da se u natjecanje upustio odmah nakon skandala koji ga je prisilio na ostavku.
Špijunski triler
U 2007. godini šef luksemburških obavještajaca (SREL) Marco Mille svoj je ručni zglob ukrasio špijunskim satom opremljenim mikrofonom pa sjeo kriomice snimiti razgovor s Junckerom. Snimka je mirovala godinama, da bi pred kraj 2012., završila u medijima i izazvala poslovični šok (i nevjericu).
Mille je Junckeru u informativno-obavijesnom razgovoru rekao da, između ostalih, prisluškuje Velikog vojvodu od Luksemburga Henrija i da je ovaj u redovitom kontaktu, ako već ne partnerstvu, s britanskom tajnom službom MI6.
Prema tadašnjem pisanju tiska, MI6 i Henri su spominjani u kontekstu "Bommeleeer" afere iz 1980-ih kad se Luksemburg našao na udaru eksplozija koje su ozlijedile nekolicinu ljudi i napravile milijunsku štetu. Bombe su bile usmjerene na zračnu luku, palaču pravde, policijsku upravu, grunulo je i prilikom sastanka na kojem su vijećali premijeri europskih država, a s navodnom svrhom da se policiji osigura izdašniji proračun i ojača prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Iako činjenica da su MI6 i Henri spominjani u tako eksplozivnom kontekstu nije osporena, istraga pokrenuta nakon objave snimke nije ponudila konkretne odgovore o organizatorima napada, pa se, kao što je to slučaj s 11. rujnom, sve skupa svelo na lokalno teoretiziranje o zavjerama.
No, dok je (za ponekog) najzanimljivije pitanje ostalo bez odgovora, istraga natuknica iz razgovora Mille i Junckera ipak se može pohvaliti otkrićem impozantnog legla korupcije unutar SREL-a. U kratkom rezimeu, obavještajci su bez dozvole prikupili oko 13,000 dosjea o poslovnim ljudima i tvrtkama, podmićivali gdje su stigli, ilegalno snimali i/ili pratili gotovo svakog uspješnijeg poduzetnika. Špijuni su otvarali trgovine luksuznim automobilima pa preprodavali BMW-e koje država nabavlja po povlaštenim cijenama, širili glasine o pedofiliji s ciljem da uklone radoznale, odlazili na špijunsko-poslovne misije u Irak, Kubu i Libiju, služili jednom od ruskih oligarha, a šef operacija Frank Schneider je paralelno sa SREL-om vodio i privatnu zaštitarsku tvrtku "Sandstone".
Cool kakav jest, Juncker je iz svega navedenog izašao manje više neokrznut. Istina, morao je ponuditi ostavku i na trenutke slušati "propovjedi" o tome da je zakazao kao premijer i prešutno omogućio šokantnu korupciju, no to je to. Nitko u majušnom Luksemburgu, gdje Junckera štuju jer je u (re)distribuciji javnog novca privatnicima vještiji od Bandića, nije pokušao istražiti ili detaljnije utvrditi njegovu ulogu u prešućivanju i ignoriranju raspašoja u SREL-u. Za jednog od arhitekata i najmoćnijeg čovjeka Europe bilo je dovoljno da kaže "nisam pazio, to mi nije bilo bitno" i otrpi kritiku.
Pobornik netransparentnosti
Dok su britanski mediji Junckerovu predsjedničku kampanju popratili nizom niskih i neuspješnih udaraca u pokušaju da ga proglase pijancem, ostatak Europe se čudio njegovim prijašnjim besjedama u kojima je uporno upozoravao na samoga sebe.
Primjerice, europska se javnost, barem onaj dio koji je obratio pažnju na izbor najmoćnijeg čovjeka EU, u pokušaju da pronikne njegov ''zagonetni karakter'' pitala što on točno misli kad kaže da se ekonomske smjernice moraju određivati u "tamnim tajnim odajama".
"To je primjenjivo na ekonomsku monetarnu politiku. Ako mi ukažemo na moguće odluke, ako potičemo očekivanja na financijskim tržištima mi bacamo bijedu uglavnom na ljude koje pokušavamo sačuvati od nje. Ja sam spreman da me vrijeđate kao nedovoljno demokratičnog, ali želim biti ozbiljan, ja sam za tajne, tamne debate" rekao je svojedobno Juncker, što se, usprkos socijalnoj osjetljivosti stava, pokazalo neugodnim u utrci koja je Europljanima po prvi put obećala kakav-takav oblik transparentnosti i demokratskog utjecaja na izgled i karakter Komisije.
Da stvar bude neugodnija, novinarska istraga koja je rezultirala Luksemburg Leaksima u kojima su opisani mnogobrojni trikovi za krađu javnog novca ovih dana baca novo, kakvo-takvo svjetlo na ono s čime se Juncker kao premijer Luksemburga zabavljao u, kako kaže, "mračnim sobama".
"Kad stvari postanu ozbiljne, morate lagati"
Juncker je drugi primjer za razgovore daleko od očiju javnosti i svoj "zagonetni karakter" ponudio u 2011. godini kad je Spiegel Online javio o tajnom sastanku visokih europskih dužnosnika u luksemburškom dvorcu tokom kojeg se uz čašicu ili dvije navodno razgovaralo o ispucavanju Grčke iz EU(rozone).
U vremenskom kontekstu, riječ je o razdoblju kad su europski dužnosnici izvodili retoričke bravure uvjeravajući globalna tržišta i investitore da nikad neće dopustiti izlazak ili bankrot Grčke, pa je vijest da se iza zatvorenih vrata promišlja o suprotnom odjeknula prilično snažno iako je brzo zaustavljen eho.
Juncker je tom prilikom prilično nespretno "kontrolirao štetu". Prvo je putem glasnogovornika potpuno zanijekao održavanje sastanka, da bi nakon što su agencije neovisno potvrdile članak iz Spiegela priznao laž.
"Kad stvari postanu ozbiljne, morate lagati," rekao je nakon oluje Juncker. Oluja je pak bila kratka ali žestoka, Der Standard je tadašnjeg premijera Luksemburga nazvao "gospodarom laži". Suddeutsche Zeitung se pitao tko će nakon svega vjerovati europskim vođama kad pripovijedaju o stabilnosti eurozone, a grmjelo je i među zastupnicima u parlamentu.
Formalna dvosmislenost
Dok je navedeno otvoreno za interpretaciju, o Junckeru se može ispisati i pokoja činjenica. Primjerice, njegova čitava karijera je podređena i posvećena promicanju privatnog ispred javnog interesa, a ako se oko navedenog do nedavno moglo dvojiti to se čini bespredmetnim nakon "Luksemburg Leaksa".
Činjenica je i da je Juncker majstor (orvelijanskog) "doublespeaka" ili, ako preferirate, "formalne dvosmislenosti". On je tokom juriša na čelo komisije ponudio nova tumačenja i ublažio prijašnje stavove, no to nije umanjilo zabrinutost oko njegovog karaktera kod Europljana zainteresiranih za nadnacionalnu sferu koji dobro pamte njegov, više ili manje otvoreni prezir prema temeljnim demokratskim vrijednostima i samodeklariranu spremnost da u odsudnim trenucima govori laži.
Nakon njegove kandidature mnogi su pitali i dalje sa zanimanjem promatraju na koju će stranu Juncker zaploviti u direktivama koje na ovaj ili onaj način "reguliraju europsku zbilju", a da je povod za zabrinutost oko javnog interesa bio realan svjedoči njegov brzopotezni i brzo osujećeni pokušaj da kormilarenje započne komercijalizacijom zdravstva.
Otvoren za interpretaciju
Dakako, možda sve navedeno nije vrijedno spomena, možda Juncker govori istinu kad kaže da se bori za prava radnika, minimalac na čitavom teritoriju EU i boljitak običnog čovjeka.
Možda je pak lagao kad je odbacivao "iritantnu transparentnost". Možda djela ne govore više od riječi.., a možda su europski parlamentarci njegovim potvrđivanjem ipak pokazali višak vjere i manjak razuma.
Možda se o tome ovih dana ponovno pitaju i sami, u trenutku kad Juncker, usprkos predizbornoj reformi i reviziji stavova, ignorira njihove pozive na transparentan razgovor o Luksemburg Leaksu i "tajnim besjedama".
Osam žrtava samoubilačkog napada u iračkom gradu Baidžiju
Osam žrtava samoubilačkog napada u iračkom gradu Baidžiju
Foto: Hina/ilustracija
BOMBAŠ samoubojica ubio je u utorak osam osoba, od kojih šest vojnika u iračkom gradu Baidžiju za koji se bore iračka vojska i radikalna skupina Islamska država (IS) koja želi zauzeti taj grad kako bi ovladala najvećom rafinerijom nafte u Iraku.
Bombaš je ciljao skupinu vojnika koji su zauzeli središnji dio grada, rekao je gradonačelnik Baidžija Mohamed Mahmud. U napadu su ubijena dva civila i šest vojnika.
Američki zračni napadi usporili su napredovanje IS-a i omogućili iračkim sigurnosnim snagama da vrate nadzor nad dijelovima koje je IS ranije osvojio.
Iračka vojska helikopterima je napadala položaje IS-a koji nastoji osvojiti rafineriju, no zasad nije uspjela probiti njihov obruč i potpuno spriječiti da ona padne u ruke radikalnih sunita koji su proglasili kalifat na prostoru Iraka i Sirije.
Ofenziva IS-a ponovno je razbuktala sektaško nasilje u Iraku koje je sve više nalik građanskom ratu 2006.-2007.
Irački naftni stručnjaci procjenjuju da IS, koji nadzire i dijelove Sirije, ostvaruje višemilijunski profit ilegalnom trgovinom nafte.
U Brazilu kontinuirano nasilje utječe i na ekonomiju: Svakih deset minuta dogodi se jedno ubojstvo
U Brazilu kontinuirano nasilje utječe i na ekonomiju: Svakih deset minuta dogodi se jedno ubojstvo
Foto: FAH
SVAKIH deset minuta događa se jedno ubojstvo u Brazilu, jednoj od država s najvišim postotkom nasilja u svijetu, stoji u studiji Brazilskog foruma za javnu sigurnost objavljenoj u utorak u Sao Paulu.
Ukupno je 50.806 ljudi bilo ubijeno u 2013., što znači 5,8 osoba na sat u zemlji od 202 milijuna stanovnika.
Stopa od 25,2 žrtve na 100.000 stanovnika u 2013. nešto je manja od prethodne godine, 25,9, ali je ukupan broj žrtava u 2013. veći nego 2012. (50.241).
U Brazilu 11 posto svjetskih ubojstava
"Prvi put brojke pokazuju stabiliziranje broj ubojstava u zemlji i to je dobra vijest", rekla je direktorica Foruma Samira Bueno koju citira portal G1 de Globo.
Na Brazil otpada 11 posto svih ubojstava u svijetu. Sudionici foruma ocijenili su mogućim da se broj smanji za dvije trećine do 2030.
Prema studiji Foruma, financijski učinak nasilja na ekonomiju je 5,4 posto BDP-a. Godine 2013., nasilje je stajalo preračunato 81,3 milijarada eura.
Ljudima koji puše "travu" mozak je manji, ali brže radi
Ljudima koji puše "travu" mozak je manji, ali brže radi
Foto: Cannabis Training University (Wikipedija)
NOVO istraživanje učinka kanabisa otkriva da regularni korisnici imaju manji obujam mozga od ljudi koji nikad nisu pušili "travu".
Istraživanje "kroničnog" korištenja marihuane tako potvrđuje ranije utvrđen fenomen uočen kod laboratorijskih miševa koji je sugerirao smanjivanje obujma sive tvari.
Prema istraživačkim timovima sa Sveučilišta u Texasu i Mreže za istraživanje uma, korisnici marihuane imaju "značajno manji volumen" orbitofrontalnog korteksa, dijela mozga zaduženog za percepciju nagrade, motivaciju i ovisničke sklonosti.
Studija je usporedila mozgove 48 korisnika marihuane s kontrolnom grupom od 62 ljudi koji nikad nisu koristili opijat, a između ostalog je uočeno da regularni uživatelji trave imaju "višu funkcionalnost i strukturnu povezanost" uma.
Znanstvenici špekuliraju da je razlog za bolju povezanost sinapsi kod kroničnih korisnika pokušaj tijela da kompenzira štetu uzrokovanu pušenjem trave, piše LA Times.
Istraživanje je objavljeno u PNAS žurnalu, a završava zaključkom da su za točno "određivanje uzročne povezanosti navedenih efekata" potrebni daljnji eksperimenti.
