Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
GRAĐANI Hrvatske provest će 32,5 godina u radnom odnosu, nešto manje od prosjeka Europske unije. Naime, stanovnici Europske unije prosječno će raditi 35,9 godina, od toga najdulje Šveđani koji će raditi gotovo 42 godine (41,7), a najmanje Talijani koji će raditi 31,6 godina.
Rezultati su to Eurostata koji je istražio očekivano trajanje radnog vijeka za građane Europe.
Izvan EU-a najviše će raditi stanovnici Islanda, a najmanje Turske
Istražili su koliko će vremena osoba koja je 2017. imala 15 godina provesti u radnom odnosu. Prosječan rezultat za Europsku uniju za tri godine je veći nego u sličnom istraživanju iz 2000. godine.
Hrvatska u skupini zemalja u kojoj se najkraće radi
Izvan Europske unije, najdulje će raditi stanovnici Islanda – 47 godina, a najkraće stanovnici Turske – 29 godina.
Iako se građani Hrvatske uglavnom bune protiv mogućeg podizanja praga za odlazak u mirovinu, odnosno produljenja radnog vijeka, i misle da su bogate zemlje eto tako, slučajno, postale bogate, i da slučajno imaju visoke penzije, podaci Eurostata otkrivaju da je očekivani radni vijek u najrazvijenijim, značajno dulji od onog u siromašnijim članicama EU.
Prema ovom istraživanju, zemlje se mogu podijeliti u tri skupine. U prvoj skupini radni vijek stanovnika trajat će manje od 35 godina. U tu skupinu spadaju: Malta, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Poljska, Luksemburg, Bugarska, Belgija, Grčka, Hrvatska, Italija, Crna Gora i Makedonija.
Podaci Eurostata govore da je procjena dužine trajanja radnog vijeka u Hrvatskoj 32,5 godina, što je za 3,4 godine kraće od europskog prosjeka.
U razvijenim zemljama dulje se radi
U drugoj skupini nalaze se zemlje za koje se pretpostavlja da će u njima radni vijek trajati između 35,1 i 38,9 godina. To su Španjolska, Francuska, Slovenija, Češka, Litva, Latvija, Cipar, Irska, Austrija, Portugal, Finska, Njemačka, Estonija i Velika Britanija.
A u posljednjoj skupini zemalja u kojima će stanovnici raditi od 39,2 do 42,5 godina su najbogatije europske zemlje - Danska, Nizozemska, Švedska, Norveška i Švicarska.
Muškarci u prosjeku rade pet godina dulje od žena
Kad je, pak, riječ o razlikama između muškaraca i žena, muškarci će u prosjeku raditi 38,3 godine, a žene 33,4 godine. Najveće razlike unutar EU-a po ovom pitanju su u Malti (12 godina), a izvan EU-a u Turskoj (20 godina).
Latvija je zemlja u kojoj neće biti razlike u radnom vijeku između muškaraca i žena, a Litva jedina zemlja u kojoj će muškarci raditi dulje nego žene.
0 ( + )
*
Kolinda: Obavila sam jako puno poslova u Parizu
Kolinda: Obavila sam jako puno poslova u Parizu
R.I./Hina
OBILJEŽAVANJE stote obljetnice kraja Prvog svjetskog rata nije bio samo protokolarni događaj već i prigoda da se pogleda u budućnost, rekla je u Parizu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, dodajući da je to i iznimna prigoda za brojne razgovore s drugim svjetskim čelnicima.
"Mislim da je ovaj pariški susret, proslava obilježavanja kraja Prvog svjetskog rata, značajan ne samo zbog pogleda u prošlost i pijeteta koji smo pokazali prema svima koji su poginuli, već prije svega radi pogleda u budućnost", kazala je novinarima po završetku nedjeljnih pariških događanja, koja su osim obljetnice svršetka rata uključila i njezino sudjelovanje na Pariškom forumu za mir, te, kako je kazala, brojne susrete.
Istaknula je kako su na otvaranju pariškog mirovnog foruma govorili francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, čelnici država koje su bile na različitim stranama i u Prvom i Drugom svjetskom ratu, a danas zajedno rade na projektu Europske unije. Govorio je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, čelnik najveće i najbrojnije međunarodne organizacije.
Kaže da je razgovarala s Trumpom i Putinom
"Protiv opasnosti s kojima se danas susrećemo, od terorizma preko siromaštva, nejednakosti, neukosti, klimatskih promjena, protiv toga se ni jedna država ne može boriti sama nego moramo raditi zajedno", istaknula je hrvatska predsjednica, ističući upravo poruke koje su uputili i Macron i Merkel i Guterres.
Dodala je kako je "obavila jako puno poslova na marginama skupa". Rekla je da je razgovarala s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ruskim Vladimirom Putinom o bilateralnim odnosima, te da je predsjedniku Putinu ponovila poziv da posjeti Hrvatsku.
Predsjednica je navela i niz drugih državnika s kojima je kratko razgovarala - kanadskog premijera, turskog predsjednika, predsjednike Austrije, Slovačke, Rumunjske.
Posebno je istaknula razgovore s predsjedavajućom Opće skupštine UN-a o konkretnim inicijativama o jednakosti spolova i onečišćenju mora plastikom, o čemu je, kazala je, razgovarala i s monegaškim princom.
Knjižnici dala ep Marka Marulića, divi se ženi koja žrtvuje život za svoju zemlju
Grabar Kitarović je sudjelovala na jednom panelu Pariškog mirovnog foruma koji je nazvala "iznimno zanimljivim" jer su mladi ljudi na njemu predstavili četiri konkretna projekta kako rješavati probleme, od neutjecanja na izbore kroz društene mreže do zaštite oceana.
"Moja je osnovna poruka bila da mladi nastave raditi, jer mladi su lideri budućnosti i sada kreiraju agendu budućnosti. Drago mi je da prepoznaju probleme i rade na rješenjima", rekla je.
Grabar Kitarović je knjižnici Pariškog mirovnog foruma darovala ep Judita Marka Marulića, naglasivši da "taj prvi hrvatski umjetnički ep poklanja ovoj knjižnici mira kao uspomenu na hrabru i odlučnu heroinu koja je žrtvovala svoj život za svoju domovinu, svoj narod, za slobodu i mir koje smo i danas, stoljećima kasnije kao temeljnu vrijednost dužni podariti našoj djeci, našim potomcima".
Rekla je da se u tom djelu divi ženi, "heroini koja žrtvuje svoj život za svoju zemlju, slobodu i za mir svoga naroda".
U nedjelju je u Parizu održana središnja proslava stoljeća od kraja Prvog svjetskog rata koja je okupila više od 80 predsjednika država, vlada i međunarodnih organizacija.
Poslije podne održan je Pariški forum za mir, događaj koje bi trebao prerasti u redovit godišnji skup, na inicijativu francuskog predsjednika.
0 ( + )
*
Rukovali se potomci Habsburga i Gavrila Principa
Rukovali se potomci Habsburga i Gavrila Principa
R.I./Hina
Foto: Wikipedia/Karl Tröstl - Europeana 1914-1918, CC BY-SA 3.0
I DOK su se svjetski čelnici okupili u Parizu na obilježavanju stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, dvoje ljudi našlo se u Grazu kako bi obilježili atentat koji je bio povod za njegov početak.
Anita Hohenberg, prapraunuka austrijskog nadvojvode Franje Ferdinanda, i Branislav Princip, pranećak Gavrila Principa, pružili su si ruke u sklopu događaja nazvanog "Rukovanje za mir".
"Bio je to njihov prvi susret. I bio je emotivan", rekao je organizator, austrijski umjetnik Igor Petkovic.
Atentat zbog kojeg je počeo rat
On je u Grazu organizirao niz kulturnih događanja povodom stote godišnjice završetka rata i pozvao najbliže rođake dviju obitelji koje su bile izravno upletene u njegov početak.
Za jedne južnoslavenski junak, za druge srpski nacionalist, Gavrilo Princip ubio je austrijskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu 28. lipnja 1914. godine.
Mjesec dana poslije Austro-Ugarska proglasila je rat Srbiji čime je otpočeo Prvi svjetski rat koji je na koncu završio raspadom Habsburškog Carstva.
Sto godina poslije, Anita Hohenberg upravlja obiteljskim dvorcem Arstetten, gdje su Franjo Ferdinand i Sofija pokopani, a Branislav Princip filmaš je u Srbiji.
0 ( + )
*
Macron: Je li ovo zadnja slika jedinstva prije nego što svijet potone u nered?
Macron: Je li ovo zadnja slika jedinstva prije nego što svijet potone u nered?
R.I./Hina
Foto: EPA
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel upozorila je u nedjelju da sto godina nakon završetka Prvog svjetskog rata i dalje u svijetu bukte brojni regionalni sukobi, naglasivši kako se ne bi trebalo stajati po strani već pokušati mir postići suradnjom i kompromisom.
"Većinu današnjih izazova ne može riješiti samo jedna država. Može se samo ako djelujemo zajedno. Stoga moramo biti predani tom zajedničkom pristupu", kazala je Merkel otvarajući Pariški mirovni forum. "Ako izostane kompromis izostat će i mir", upozorila je.
Njemačka je kancelarka istaknula da su prošle godine u svijetu zabilježena 222 oružana sukoba, spomenuvši prije svega Siriju i Jemen. "Ne smijemo samo stajati po strani i gledati. To je ključna lekcija koju treba naučiti iz povijesti. Ne smijemo prihvaćati oružane sukobe, koliko blizu ili daleko od Europe bili", rekla je.
Trebamo osim toga, istaknula je Merkel, spriječiti pokretanje sukoba - boriti se protiv siromaštva, za pristup obrazovanju, protiv klimatskih promjena, jačati socijalnu pravdu.
Rat koji je pokazao do čega dovodi nacionalna i vojna arogancija
Na Pariškom mirovnom forumu okupili su se brojni svjetski državnici koji su tokom jutra sudjelovali na svečanom obilježavanju stogodišnjice kraja Prvog svjetskog rata, među njima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Na forumu nije bilo američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je istovremeno na groblju u Suresnesu, nedaleko Pariza, odavao počast američkim vojnicima poginulim u Prvom svjetskom ratu.
Merkel je naglasila kako je Prvi svjetski rat pokazao do čega nacionalna i vojna arogancija mogu dovesti .
"Mir u kojem danas uživamo, koji mnogi od nas uzimaju zdravo za gotovo, je sve samo ne to. Na njemu moramo raditi".
Rekla je da su se na današnjoj komemoraciji u njoj miješala sjećanja sa strahovima. "Strahovi koje imam jest da bi ponovno moglo doći do sukoba. A mislili smo da smo naučili lekciju"."Mi usko surađujemo s Francuskom na temelju zajedničkih vrijednosti. To je jedini način da se prevlaju strahote prošlosti i da se oblikuje dobra budućnost za sve nas", rekla je.
Macron: Hoće li ovo biti posljednja slika jedinstva prije nego što svijet potone u nered?
Francuski predsjednik Emmanuel Macron istaknuo je da će današnja proslava sto godina od završetka Prvog svjetskog rata ostati zabilježena u povijesti kao skup koji je pod Slavolukom pobjede u miru okupio 84 čelnika država i vlada, nacija koje su nekad ratovale.
"Ipak, ono što je važno za budućnost to je kako će biti interpretirana ta slika", hoće li ona biti posljednja slika jedinstva, prije nego svijet potone ponovno u nered, ili će biti simbol trajnog mira, rekao je.
Govorio o niskim strastima, nacionalizmu, rasizmu, antisemitizmu...
"Svijet u kojem živimo oslabile su mnoge krize i povrat niskih strasti, nacionalizma, rasizma, antisemitizma, ekstremizma", kazao je, naglasivši da je to bio jedan od ključnih razloga za organizaciju Pariškog mirovnog foruma koji bi se trebao održavati svake godine.
Macron je želio da forum otvori upravo Merkel kao znak njemačko-francuskog prijateljstva, a poslije nje da govori glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kako bi se naglasila važnost multilateralnih organizacija u današnjem svijetu.
Pariški forum za mir koji će trajati tri dana zamišljen je kao godišnje okupljanje državnika, političara, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva i poslovnog svijeta.
Forum će, kaže se u najavi, pokušati dati odgovore kako se suprotstaviti jačanju geopolitičkih rivaliteta, slabljenju političke, ekonomske i demografske ravnoteže, sve manjem poštivanju međunarodnih normi.
0 ( + )
*
Prosvjed protiv Trumpa u Parizu, vlasti zabrinute zbog nasilnih aktivista
Prosvjed protiv Trumpa u Parizu, vlasti zabrinute zbog nasilnih aktivista
TISUĆU osoba okupilo se u nedjelju poslijepodne na pariškom Trgu Republike kako bi prosvjedovali protiv prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa na komemoracijama 11. studenoga, događaja popraćenog jakim sigurnosnim mjerama.
Vlasti zabrinjava sudjelovanje između 200 do 400 nasilnih aktivista, dok traje obilježavanje završetka Prvog svjetskog rata.
Ministar unutrašnjih poslova Chirstope Cataner je rekao da su pokrenuta sredstva sustavnog udaljavanja aktivista i potvrdio da strahuju od izgreda na Trgu Rrepublike.
"Trump je rat"
Na poziv udruge "Ni ratovi, ni ratno stanje", koja okuplja pedesetak udruga, prosvjednici su se okupili oko 14 sati na tom trgu iznad kojeg je lebio ogroman balon s likom Donald Trumpa kao prgave bebe u peleni.
Neki su nosili transparente kojima su se izravno obraćali američkom predsjedniku i pozivali ga da ode iz Europe. Na nekim transparentima je pisalo "Trump je rat".
Ranije je tokom prolaska automobila s američkim predsjednikom i njegove pratnje, jedna žena golog poprsja uspjela probiti snažan sigurnosni koridor i istrčati na aveniju Champs Elysees, s natpisom Femen, a ubrzo su je svladali pripadnici sigurnosnih službi.
0 ( + )
*
Dvije Koreje počinju uklanjati stražarnice na granici
Dvije Koreje počinju uklanjati stražarnice na granici
R.I./Hina
Foto: EPA
DVIJE Koreje su u nedjelju počele uklanjati 20 stražarnica duž svoje zajedničke granice u okviru planiranog smanjenja međusobne napetosti.
Stražarnice se uklanjanju u skladu s dogovorom koji su dvojica generala postigla krajem oktobara. Vojnici su u nedjelju počeli rušiti dvadeset predviđenih stražarnica koje su prethodno ispraznili, u razvojačenoj zoni između dviju Koreja, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap prenoseći priopćenje južnokorejskog ministarstva obrane.
Južna Koreja ima oko 60 takvih stražarnica duž ostatka granice a Sjeverna oko 160, dodaje agencija.
Mjesto gdje se vojnici suprotstavljenih zemalja gledaju oči u oči
Zajednička sigurnosna zona (JSA) u selu Panmunjomu na granici, gdje je potpisano primirje u Korejskom ratu vođenom 1950-53, jedini je dio 250 km duge međukorejske granice na kojemu se vojnici dviju zemalja gledaju oči u oči.
Inicijativa je dio diplomatskih napora za smanjenje vojne napetosti na granici o kojima su se u rujnu u Pyongyangu dogovorili sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un i južnokorejski predsjednik Moon Jae-in.
0 ( + )
*
Pogledajte kako je Putin u Parizu pozdravio Trumpa, a kako ostale lidere
Pogledajte kako je Putin u Parizu pozdravio Trumpa, a kako ostale lidere
R.I.
Foto: EPA, video: TF1 France TV
U PARIZU se ovaj vikend održava svečano obilježavanje stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata.
U glavnom grad Francuske skupili su se najmoćniji svjetski lideri: Donald Trump, Vladimir Putin, Angela Merkel, Emmanuel Macron, Tayyip Erdogan i mnogi drugi.
Televizijske kamere zabilježile su dolazak Vladimira Putina na svečanost obilježavanja. Putin se po dolasku prvo rukovao s domaćinom Macronom, a potom s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Potom se rukovao s Trumpom, a nakon rukovanja s Trumpom ruski je predsjednik podigao palac u znak odobravanja.
Podsjetimo, u Americi se još uvijek istražuje mogući utjecaj Rusije na predsjedničke izbore na kojima je pobijedio Donald Trump.