Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Trump komentirao Moralesovu ostavku, kaže da je zadovoljan
Trump komentirao Moralesovu ostavku, kaže da je zadovoljan
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da je zadovoljan prisilnom ostavkom bolivijskog predsjednika Eva Moralesa u kojoj vidi "snažno upozorenje" upućeno "nezakonitim režimima" u Latinskoj Americi, pohvalivši pritom vojsku.
"Sjedinjene Države pohvaljuju bolivijski narod zbog toga što traži slobodu i bolivijsku vojsku zbog toga što je poštovala svoju prisegu da neće štititi samo pojedince nego i bolivijski ustav", rekao je Trump u priopćenju.
"Ovi događaji su snažan znak upozorenja nezakonitim režimima u Venezueli i u Nikaragvi da demokracija i volja naroda uvijek pobjeđuju", dodao je.
SAD Moralesov odlazak ne smatra državnim udarom
SAD je u ponedjeljak pozvao bolivijski parlament da "čim prije" održi sjednicu i službeno prihvati ostavku predsjednika Eva Moralesa te počne tranziciju koju će voditi civili kako bi se ispunio politički zrakoprazan prostor u zemlji.
Usto je visoki dužnosnik State Departmenta rekao da Washington Moralesov odlazak ne smatra državnim udarom kao što su ustvrdili sam Morales, Rusija i meksička vlada.
Njegov je odlazak posljedica prosvjeda koji su pokazali da je bolivijskom narodu "prekipjelo zbog toga što vlada zanemaruje volju svojih birača", rekao je dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
Meksiko je u međuvremenu objavio da je odobrio azil Moralesu.
Bolivija je trenutno bez čelnog čovjeka jer su uz Moralesa ostavke dali i oni koji bi ga na mjestu predsjednika trebali zamijeniti.
Druga potpredsjednica bolivijskog Senata, oporbena čelnica Jeanine Anez, koja bi po Ustavu bila sljedeća za privremeno preuzimanje predsjedničke dužnosti, najavila je u ponedjeljak raspisivanje predsjedničkih izbora kako "bismo 22. siječnja imali izabranog predsjednika".
"Raspisat ćemo izbore s kvalitetnim ljudima koji će voditi izborni proces koji će reći što Bolivijci žele", rekla je nakon dolaska u parlament.
0 ( + )
*
Katalonski prosvjednici blokiraju promet između Španjolske i Francuske
Katalonski prosvjednici blokiraju promet između Španjolske i Francuske
HINA
Foto: EPA
KATALONSKI zagovornici nezavisnosti blokiraju promet na granici između Španjolske i Francuske, prosvjedujući protiv osuđujućih presuda katalonskim dužnosnicima koji su organizirali zabranjeni referendum o nezavisnosti 2017.
Promet je prekinut na autocesti AP-7, glavnoj prometnici između Španjolske i Francuske. Na graničnom prijelazu La Jonquera prosvjednici su zaustavljenim vozilima onemogućili promet, a zatim su i sjeli na cestu.
"Sloboda političkim zatvorenicima", vikali su, noseći natpise "Španjolska, sjedni i razgovaraj".
Na cestu su postavili prepreke
I s druge, francuske strane, prosvjednici blokiraju promet.
Najveći dio Katalonije nalazi se na španjolskoj strani, no dio je i na francuskoj, gdje katalonski zagovornici nezavisnosti također sanjaju stvaranje zajedničke republike Katalonije.
Deseci interventnih policajaca nalaze se s obje strane granice, gdje je došlo do napetosti.
Platforma Demokratski tsunami poziva stanovnike na prosvjede, a neki namjeravaju ondje provesti noć.
Ta je platforma 14. oktobara, na dan osuđujućih presuda, bila pozvala na blokadu međunarodnog aerodroma El Prat pored Barcelone. Ondje je tada došlo 25.000 protestanata. Platforma je stajala i iza pokušaja blokiranja željezničkog kolodvora u Barceloni.
Očekuju se teški i neizvjesni pregovori
Ovim blokadama frekventnih mjesta nastoji ukazati svijetu na "nepravedne presude" te internacionalizirati sukob Barcelone i Madrida.
Deseci vozača kamiona u ponedjeljak navečer stoje u kolonama na granici ne uspijevajući prevesti teret. Neke kompanije se žale na rastuće troškove uzrokovane zastojima i kašnjenjem.
"Naš kamion s kavom danas je trebao stići iz Bremena preko Francuske u Barcelonu, no nije mogao prijeći granicu. Vidjet ćemo što će biti sutra", rekla je Hini zaposlenica jedne kompanije za uvoz i izvoz kave u Madridu.
Prosvjed se održava dan nakon parlamentarnih izbora u Španjolskoj na kojima je Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza dobila najviše glasova, no nedovoljno za samostalno formiranje vlade.
Sljedećih tjedana očekuju se teški i neizvjesni pregovori s ostalim strankama oko formiranja vlade.
Dvanaestero katalonskih dužnosnika osuđeno je zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti Katalonije u oktobaru 2017., koji je bio zabranio Ustavni sud.
Posljedično su bili proglasili republiku, no ona nije zaživjela u stvarnosti.
Devetero dužnosnika osuđeno je na zatvorske kazne od devet do 13 godina.
0 ( + )
*
Boeing u siječnju planira nastaviti komercijalne letove 737 Maxa
Boeing u siječnju planira nastaviti komercijalne letove 737 Maxa
Hina
Foto: EPA
PROIZVOĐAČ zrakoplova Boeing saopštio je da početkom sljedeće godine planira nastaviti komercijalne letove 737 Maxa, koji su od sredine ožujka prizemljeni nakon dvije nesreće u kojima je poginulo 346 ljudi.
Boeing je dosad računao da će letove moći obnoviti do kraja ove godine.
Instalirat će revidirani softver
Grupa je u priopćenju navela da se nada da će dobiti odobrenje američke agencije za reguliranje zračnog prometa (FAA) da počne koristiti zrakoplove do kraja godine, ali oni neće moći u uporabu prije siječnja.
Kompanija je također objavila da je još uvijek moguće da se u prosincu nastavi isporuka zrakoplova klijentima, ali i naglasila da će za odobrenje izmjena u obuci trebati dulje vremena.
Velike kompanije kazale su da će trebati barem mjesec dana kako bi završile obuku i instalirale revidirani softver prije nego što se mogu nastaviti letovi.
Američke aviokompanije Southwest i American Airlines priopćile su da će eventualno puštanje u promet svojih Boeinga 737 Max odgoditi za ožujak.
0 ( + )
*
Putin i Merkel žele poseban status Donbasa, regije pod kontrolom separatista
Putin i Merkel žele poseban status Donbasa, regije pod kontrolom separatista
RUSKI predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel složili su se da bi Ukrajina trebala regiji Donbas, koju kontroliraju proruski separatisti, dati poseban status u svom zakonu, saopštio je Kremlj.
Kremlj nije objavio nikakve druge detalje telefonskog razgovora dvoje čelnika o budućnosti Donbasa, no dogovor o statusu te regije bio bi korak naprijed prema summitu četvorke o okončanju petogodišnjeg sukoba na istoku Ukrajine, piše Reuters.
Točan datum summita nije poznat
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij je prošli mjesec kazao da Kijev pristaje dati Donbasu poseban status te da podržava održavanje lokalnih izbora. Napredak u razgovorima održanim između Kijeva i Moskve početkom oktobara otvorio je mogućnost summita čelnika Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke do kraja godine.
Odluka Ukrajine koja sugerira da bi Donbas mogao dobiti poseban status i da će biti održani lokalni izbori smjesta je u oktobaru u Kijevu izazvala prosvjede, uz optužbe da je Zelenskij popustio Moskvi.
Zelenskij je potom istaknuo da poštuje ustavna prava svakog građanina Ukrajine na prosvjede, ali da nikad neće izdati svoju zemlju.
Kremlj je potvrdio da su Putin i Merkel razgovarali o summitu četvorke, ali točan datum još se ne zna.
0 ( + )
*
Pri dolasku u Dansku uhićen borac IS-a izručen iz Turske
Pri dolasku u Dansku uhapšen borac IS-a izručen iz Turske
HINA
Ilustracija: EPA
DANAC koji je danas izručen iz Turske uhapšen je nakon ulaska u Dansku, priopćila je policija.
Muškarac bi u utorak trebao biti saslušan na sudu u Kopenhagenu, navodi policija ne navodeći druge pojedinosti.
Rođen je u Aarhusu
Neki danski mediji pišu da je riječ o Ahmadu Salemu el Haju, rođenom u Aarhusu u Danskoj. U Siriju je otišao 2013. kako bi se priključio Islamskoj državi.
Danska je godinu nakon toga protiv njega podnijela tužbu u odsutnosti za terorizam i izdala međunarodni nalog za hapšenje.
El Haj je početkom 2017. više puta bio ranjen u bombaškim napadima u Siriji i otad je u invalidskim kolicima.
Poslije su ga zajedno sa suprugom i dvoje djece prokrijumčarili u Tursku. Uhapšeni su u turskom pograničnom gradu Kilisu u prosincu 2017.
Osuđen na kaznu zatvora u Turskoj
El Haj je u Turskoj osuđen na četiri godine i dva mjeseca zatvora, ali je pušten uvjetno i ljetos je smješten u tranzitni centar, objavila je danska televizijska mreža DR.
Turska je u ponedjeljak objavila da je deportirala jednog njemačkog i jednog američkog državljanina, militante Islamske države (IS), čime je počela program repatrijacije džihadista, a koji je već izazvao trvenja s drugim članicama NATO-a otkako je Turska počela ofenzivu na sjeveru Sirije.
Ankara je objavila da je zarobila 287 militanata na sjeveroistoku Sirije, a otprije drži stotine drugih osoba osumnjičenih za pripadnost IS-u te optužuje europske zemlje da presporo vraćaju svoje državljane koji su ratovali na Bliskom istoku.
0 ( + )
*
Hod neovisnosti u Poljskoj: "Uzmi srp i čekić i udari po crvenoj bandi"
Hod neovisnosti u Poljskoj: "Uzmi srp i čekić i udari po crvenoj bandi"
HINA
Foto: EPA
VIŠE desetaka hiljada Poljaka sudjelovalo je u Hodu neovisnosti što ga krajnja desnica organizira desetu godinu zaredom, noseći bijelo-crvene zastave i uzvikujući "Bog, čast i domovina" na početku okupljanja, pošto je bila odsvirana državna himna.
Čuli su se slogani protiv komunizma i pripadnika LGBT zajednice, poput "Uzmi srp i čekić i udari po crvenoj bandi", a na dvama šatorima bili su izvješeni natpisi protiv "židovskih krugova koji od Poljske traže 300 milijardi dolara".
"Ovo je najveći domoljubni, protuglobalistički i politički nekorektan skup u Europi"
U šatorima su se prikupljali potpisi za peticiju protiv "zakona 447" koji su donijele Sjedinjene Države i koji podupire zahtjeve Židova za povrat oduzete imovine.
Ovaj hod, koji je isprva bio marginalan, s godinama je postao velika manifestacija u spomen ponovnog stjecanja državnog suvereniteta Poljske 11. studenog 1918.
U povorci svake godine sudjeluju čelnici i pristaše krajnje desnice u prisustvu velikog broja policajaca. Mnogi sudionici kažu da su došli iz puke želje da pokažu svoje domoljublje i privrženost neovisnosti, koja je iznimno snažna među Poljacima.
"Ovo je najveći domoljubni, protuglobalistički i politički nekorektan skup u Europi", pohvalio se u ponedjeljak na Twitteru Krzysztof Bosak, zastupnik krajnje desnice izabran u oktobaru u novi poljski parlament.
Policija je udaljila nekoliko ljudi koji su prosvjedovali protiv hoda te pokušali prepriječiti put sudionicima hoda postavivši golem transparent s natpisom "Konstytucja" (ustav, na poljskom), simbol poljske oporbe koja ne prihvaća spornu pravosudnu reformu aktualne vlasti.
Te su reforme nagnale Europsku komisiju da prvi put pokrene postupak protiv Poljske zbog straha za vladavinu prava u toj zemlji.
Vlasti zaobišle prosvjed
Vlada i predsjednik, proizašli iz konzervativne i nacionalističke desnice, formalno su zaobišli hod, a sudjelovali su na službenim proslavama: vojnom mimohodu, govorima, koncertima i polaganju vijenaca na grobove otaca poljske neovisnosti.
Pripadnici i pristaše lijeve i centrističke oporbe organizirali su svoj program proslave.
U Hodu antifašista, šarolikom i glazbeno raznolikom, koji su u Varšavi organizirale lijeve, feminističke i zelene nevladine organizacije, sudjelovalo je desetak hiljada ljudi noseći poljske, europske, kurdske i zastave duginih boja pod sloganom "Za vašu i našu slobodu".
0 ( + )
*
Požari bjesne oko Sydneyja, izdana najgora razina prijetnje: "Stiže katastrofa"
Požari bjesne oko Sydneyja, izdana najgora razina prijetnje: "Stiže katastrofa"
S.M.
Foto i video: Ruptly
TISUĆE ljudi nalaze se na putu smrtonosnih australskih požara koji su stvorili oblake dima vidljive čak iz Novog Zelanda. U australskoj pokrajini New South Wales proglašeno je sedmodnevno izvanredno stanje, a snažni vjetrovi, visoke temperature i niska vlaga nagnali su vatrogasne službe da objave "katastrofično" upozorenje za šire područje Sydneyja, prenosi CNN.
Radi se o najgoroj razini prijetnje ikad izdanoj za Sydney prema trenutačnom sustavu uzbunjivanja uvedenom 2009. godine. U gradu živi oko 4,6 milijuna ljudi, ali najveći rizik od požara leži u ruralnim područjima izvan gradskog središta. Ona uključuju šira područja Huntera, Illawarre i Shoalhavena, za koje je također izdano katastrofično upozorenje.
Stiže katastrofa
"Domovi koji su posebno dizajnirani kako bi izdržali požare niskog raslinja nisu otporni na katastrofalne uvjete. Katastrofalni su oni uvjeti ondje gdje se gube životi, tamo gdje ljudi umiru. Rizik je apsolutno stvaran", rekao je Shane Fitzsimmons, vatrogasni povjerenik New South Walesa, za 9 News.
Od ponedjeljka popodne širom New South Walesa bukti više od 70 požara. Zabrana paljenja i loženja na snazi je i u utorak, s namjerom da se ljudi spriječe u postavljanju otvorenih vatri i vršenju aktivnosti koje bi mogle dovesti do požara, poput varenja i brušenja. Prijestupnicima prijeti oko 2200 australskih dolara kazne (oko 1500 američkih dolara). Stotine škola u rizičnim područjima bit će zatvoreno u utorak. Potkraj ponedjeljka, oko 50 požara bjesnilo je sjevernom pokrajinom Queensland.
Australija prolazi kroz jednu od najtežih suša posljednjih desetljeća. Vruće i sušno vrijeme stvorilo je golemu količinu goriva za požare, koje razbuktavaju snažni vjetrovi.
"U katastrofalnim okolnostima uvijek se može očekivati najneobičnije ponašanje požara. Neupitno je da se aktivnosti mogu zapaziti i više od 20 kilometara nakon glavne vatrene fronte", rekao je Fitzsimmons, misleći na nove požare koje izazivaju ugarci i žar.
Evakuacija je jedina opcija
Katastrofična prijetnja poziva ljude da se na vrijeme evakuiraju. "Za vaše je preživljavanje pravovremeni odlazak jedina opcija", stoji u upozorenju. Dosadašnja je šteta značajna. Tri osobe su smrtno stradale u požarima, a izgubljeno je i više 100 domova. Procjenjuje se da je u požarima stradao 350 koala, a najmanje desetak ih se liječi od ozljeda.
Satelitske snimke pokazuju kako se dim provlači 4000 kilometara preko Tasmanijskog mora sve do novozelandskog Južnog otoka.
Posljednjih se godina požari u Australiji događaju sve češće, počinju ranije u sezoni i šire se većim intenzitetom. Stručnjaci kažu da su uzrok tome klimatske promjene. Vatre koje trenutačno zahvaćaju istok zemlje skrenule su pažnju na upozorenja koje su bivši vatrogasni dužnosnici izdali početkom ove godine. Pozivali su vladu da učini više u borbi protiv posljedica klimatskih promjena.
Greg Mullins, bivši povjerenik vatrogasno-spasilačke službe New South Walesa, bio je među najglasnijim kritičarima. On i još 22 bivša visokorangirana dužnosnika hitnih službi poslali su u travnju i rujnu pisma premijeru Scottu Morrisonu, upozoravajući na učinke klimatske krize u Australiji i mogućnost "požara bez presedana".
"Ako vam itko kaže da je ovo dio normalnog ciklusa ili da smo takve požare imali i prije, pristojno se nasmiješite i krenite svojim putem jer takvi ljudi nemaju pojma o čemu govore", napisao je Mullins u ponedjeljak za dnevni list The Sydney Morning Herald.
Mullins je rekao kako je oklijevao pišući taj članak, napominjući kako "neki savezni političari izbjegavaju pitanje utjecaja klimatskih promjena na ekstremne vremenske prilike i požare te govore da je strašno što se ovo pitanje pokreće dok požari još plamte".
"A kad bismo trebali pokrenuti to pitanje ako ne sada?" pita Mullins.
Sve zbog klimatskih promjena?
Morrisonovu vladu optužuju da nije učinila dovoljno na rješavanju klimatske krize. Morrison je ovaj vikend zaobišao pitanja o klimatskim promjenama. U subotu je rekao: "Moje su jedine misli danas s onima koji su izgubili živote i njihovim obiteljima, s vatrogascima koji se bore protiv požara, s naporima da su suzbijemo požare te s reakcijom Commonwealtha na naše napore."
U ponedjeljak je zamjenik premijera Michael McCormack napao članove australske Stranke zelenih koji su požare povezali s klimatskim promjenama.
"Ne treba mi buncanje nekih prosvijećenih zelenih aktivista iz glavnog grada. Ono što ljudima trenutačno treba je malo simpatije, razumijevanja i stvarne pomoći. Oni trebaju pomoć, oni trebaju utočište", rekao je McCormack za ABC Radio National.
Carol Sparks, gradonačelnica Glen Innesa, koja je i sama prošlog vikenda morala biti evakuirana pred požarima, napala je savezne političare zato što požare nisu povezali s klimatskom krizom.
"Radi se o klimatskim promjenama, nema nikakve sumnje u to. Cijela će zemlja biti pogođena. Moramo ozbiljno razmisliti o svojoj budućnosti", rekla je za Associated Press gradonačelnica Sparks, inače članica Stranke zelenih.
"Naravno da to nije važno u trenutku kad ljudima gore kuće, kad ste izgubili živote, kad ste izgubili prijatelje i obitelj. Ali ukupno uzevši, ova je zemlja postala strašno sušna, na nekim mjestima kiša nije pala godinama. Moramo se pozabaviti time i razmisliti o tome što ćemo učiniti u budućnosti", naglasila je gradonačelnica Glen Innesa, u kojem su dvije osobe poginule u požarima.
Morrison je rekao kako njegovi kritičari zaboravljaju da se Australija već borbi s klimatskom krizom i tvrdi da njegova vlada učinkovito balansira potrebama australskog gospodarstva i "poduzima stvarne mjere protiv klimatskih promjena".
"Australski unutrašnji i globalni kritičari klimatskih promjena svjesno zanemaruju ili možda ignoriraju naša postignuća jer činjenice se jednostavno ne uklapaju u narativ kakvim oni žele prikazati naš doprinos", rekao je Morrison u oktobaru u svom govoru pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda.