Upozorenje: Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Europska središnja banka snaži pritisak na Ciprasa
Europska središnja banka snaži pritisak na Ciprasa
Foto: Hina
DOK JE novi grčki premijer i ljevičar Aleksis Cipras govorio čelnicima Europske unije da mjere štednje uništavaju gospodarstvo njegove zemlje te da moraju naći alternativno rješenje, Europska središnja banka u četvrtak je pojačala pritisak na Grčku da prihvati produljenje dogovora o međunarodnoj pomoći ili joj prijeti bankovni kolaps.
Pošto se ministri financija eurozone nisu uspjeli dogovoriti o zajedničkom priopćenju o tome kako naprijed u vezi s grčkom dužničkom krizom, upravno vijeće ECB-a je održalo hitnu telekonferenciju.
ECB nije službeno komentirao, ali dva izvora bliska banci kažu da je bilo riječi o programu hitnih zajmova za likvidnost (ELA) koje grčkim bankama odobrava grčka središnja banka, pošto je ECB prošli tjedan grčkim komercijalnim bankama blokirao ključni kanal financiranja, odlučivši da više neće primati grčke državne obveznice kao osiguranje za zajmove.
Program hitnih zajmova
Kao posljednja mogućnost financiranja grčkim je bankama preostao tek program hitnih zajmova koje odobrava središnja banka, a koji su skuplji od redovitih oblika financiranja: kamata im je 1,55 posto, u odnosu na 0,05 posto koliko iznosi u slučaju redovitog financiranja.
Krediti za likvidnost koje središnje banke u eurozoni mogu dodjeljivati komercijalnim bankama namijenjeni su podmirenju kratkoročnih potreba i moraju se zamijeniti dugoročnim rješenjem, upozorio je u utorak dužnosnik ECB-a Peter Praet, naglasivši time neizvjesnu budućnost grčkog korištenja tog programa.
Cipras koji je u četvrtak stigao na svoj prvi summit EU-a novinarima je u Bruxellesu rekao: "Uvjeren sam da ćemo zajedno pronaći izvedivo rješenje da zacijele rane od mjera štednje i da se uhvatimo ukoštac s humanitarnom krizom diljem EU-a te da Europu vratimo na put rasta i socijalne kohezije".
Grčka kancelarka Angela Merkel koju grčka ljevica osuđuje kao "kraljicu štednje" rekla je da je Njemačka spremna na kompromis, a ministri financija imaju nekoliko dana da razmotre grčke prijedloge.
Barbarstvo u ukrajinskom parlamentu: Vojnici prekinuli brutalnu tučnjavu dvojice zastupnika
Barbarstvo u ukrajinskom parlamentu: Vojnici prekinuli brutalnu tučnjavu dvojice zastupnika
Screenshot: YouTube
DVA ČLANA ukrajinskog parlamenta, Yegor Sobolev iz stranke "Samopomochi" i Vadim Ivchenko iz stranke "Fatherland", potukla su se u prostorijama parlamenta nedugo nakon potpisivanja novog mirovnog sporazuma između Ukrajine i pobunjenika u Minsku.
Do tučnjave je došlo zbog neslaganja oko antikorupcijskog zakona, javlja Radio Free Europe.
Sobolev je navodno optužio suparnika za blokiranje zakona protiv korupcije.
Ivchenko i Sobolev članovi su Odbora za suzbijanje korupcije, a Sobolev je kazao kako je Ivchenko ustao protiv odluke Odbora, prosvjedujući protiv zakona.
Podsjetimo, danas je nakon 16-satnih pregovora potpisan novi mirovni sporazum u Minsku. Europski čelnici bili su oprezni i odmjereni u davanju izjava nakon potpisivanja sporazuma, a separatisti su trijumfalno pozdravili dogovor koji je danas postignut.
Hollande: Ovo je ključni trenutak
Sada sve može krenuti u jednom ili drugom pravcu, sljedeći sati bit će odlučujući. Ovo je ključni trenutak", izjavio je po dolasku na summitu francuski predsjednik Francois Hollande, koji je zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel sudjelovao na sastanku u Minsku.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da je sporazum "dobra vijest koja da je nadu".
"Ali, nada nije dovoljna, pravi test bit će poštivanje prekida vatre na terenu", rekao je Tusk, podsjetivši da prvi sporazum potpisan u rujnu također u Minsku nije poštovan.
Britanski premijere David Cameron poručio je Rusiji da sankcije EU-a neće biti ukinute dok ne promijeni stajalište.
"Trebamo biti vrlo jasni prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji mora znati da se sankcije neće ukinuti dok on ne promijeni svoje stajalište. Ako se prekid vatre održi, ja ću to pozdraviti", rekao je Cameron.
Finski premijer Stubb: Dajmo miru šansu
Finski premijer Alexender Stubb podsjetio je na žrtve koje su pale od rujna kada je potpisan prvi sporazum do danas, te naglasio kako sada treba vidjeti hoće li se sporazum poštovati.
"Mislim da ne bismo trebali razgovarati o novim sankcijama. Tema razgovora je: dajmo miru šansu. Sada je kritični trenutak, ako se prekid vatre ne održi imat ćemo ubuduće zamrznuti sukob između Rusije i Zapada", rekao je Stubb.
I predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je izjavio da "sada nije vrijeme za razgovor o sankcijama".
Ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak su proširili popis osoba pod sankcijama koje se smatra odgovornima za kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, ali je primjena odluke odgođena za tjedan dana, do 16. veljače. Odluka bi trebala stupiti automatski na snagu ako se do tada ne donese nova odluka.
"Grexit" bi se odigrao iznenada, brzo i pod okriljem noći
"Grexit" bi se odigrao iznenada, brzo i pod okriljem noći
Foto: Hina
KAD BI Grčka odlučila ili bila prisiljena napustiti euro, to bi se dogodilo iznenada, brzo i pod okriljem noći, piše Reuters.
Nova grčka vlada želi naciju zadržati u eurozoni, baš kao i njeni europski partneri, no ako se ne postigne dogovor o produžetku programa pomoći koji ističe 28. veljače takozvani "Grexit" koji podrazumijeva bankrot i prisilno napuštanje eura postaje realna opcija.
Takav scenarij bi tražio izrazito brzu reakciju grčke vlade i izazvao potpun gubitak povjerenja u grčku ekonomiju. Morala bi se uvesti kontrola kapitala kako bi se spriječio bijeg novca iz zemlje, a sve bi se odigralo dok su financijska tržišta zatvorena.
Grčka bi potom morala uvesti novu valutu, koja bi, kako to sugerira povijest, u početku bila izrazito slaba pa bi već osiromašeni Grci izgubili dobar dio štednje. Proces bi bio popraćen velikim porastom cijena.
Grexit bi, barem na početku, Grcima izazvao veću i jaču bol od mjera štednje koje je nametnula Trojka, a zbog kojih je posao izgubio svaki četvrti građanin. Ubrzana devalvacija bi pojedine sektore učinila konkurentnijima; primjerice, grčki turizam bi procvjetao jer bi se značajno smanjila cijena ljetovanja za strane turiste, no to ne bi bilo od pomoći za nezaposlenost.
"Grčka ekonomija je uništena odlukom da se veže uz euro... To je bila politička odluka koju se sad ne može s lakoćom izmijeniti u nešto novo," kaže u komentaru za Reuters šef Reyl Asset menadžmenta, Francois Savary.
"Mislite li da 25 posto nezaposlenih Grka može pronaći posao u turizmu? Mislite li da bi stopa nezaposlenosti ostala na 25 posto nakon Grexita?" pita financijski strateg.
Slučaj bez presedana
Ekonomisti ocjenjuju da bi izlazak iz eurozone Grčku bacio u još jednu duboku recesiju, uz oštar pad životnog standarda i još ozbiljnijim izostankom investicija.
Za slučaj Grčke nema pravog presedana, no Island, Cipar i Argentina sugeriraju kako bi izgledali prvi tjedni nakon bankrota.
Island ima vlastitu valutu, ali je morao uvesti kontrolu kapitala nakon kolapsa prenapuhanog bankarskog sektora u 2008. godini. Član eurozone Cipar je također uveo kontrolu kapitala i banke zatvorio na dva tjedna kako bi sačuvao stabilnost financijskog sustava tokom krize u 2013. godini. Obje zemlje još uvijek primjenjuju dio izvanrednih mjera.
Cipar i Island nisu pokušali zamijeniti svoje valute, kao što bi to morala napraviti Grčka. Za ilustraciju takvog scenarija dio odgovora nudi Argentina koja je nakon bankrota u 2002. godini prestala s vezanjem pesosa uz dolar. Valuta je u sljedećih šest mjeseci izgubila 70 posto vrijednosti a broj ljudi ispod granice siromaštva se udvostručio.
U Minsku dogovoreno primirje u Ukrajini: Nervozni Putin je tokom pregovora slomio olovku
U Minsku dogovoreno primirje u Ukrajini: Nervozni Putin je tokom pregovora slomio olovku
Foto: Hina
BBC javlja kako je Vladimir Putin najavio prekid vatre u Ukrajini, nakon maratonskih pregovora. Detalji sporazuma još nisu poznati, no prema BBC-u primirje počinje 15. veljače. Detalji sporazuma se tek očekuju. Pregovori na kojima su sudjelovali osim Putina i Porošenka, i Merkel i Hollande, trajali su više od 17 sati.
Ruski predsjednik bio je toliko nervozan tokom pregovora da je cijelo vrijeme u rukama vrtio zelenu olovku koju je na kraju slomio.
Prije samo nekoliko sati ukrajinski predsjednik izjavio je kako ne može pristati na ono što predlaže Putin.
"Uspjeli smo se dogovoriti oko najvažnijih stvari", rekao je Porošenko nakon što su završili pregovori.
"Dogovorili smo neke bitne stvari, ali ne sve", dodao je Hollande.
Putin je kazao kako je sporazumom utvrđena i linija s koje će biti povučeno teško naoružanje. Hollande i Merkel dodali su kako će danas na summitu zatražiti od europskih partnera da podrže sporazum.
Koji sat kasnije stiglo je i malo više informacija o sporazumu.
"Nakon 17 sati, pregovori u Minsku su okončani: prekid vatre stupa na snagu 15. veljače u ponoć, a potom slijedi povlačenje teškog naoružanja. U tome leži nada", objavio je na Twitteru Steffen Seibert, glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel.
"Uspjeli smo se dogovoriti oko glavnih pitanja", kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je izjavio da je glavna stvar postignuta: "bezuvjetni, opći prekid vatre".
Putin izvršio pritisak na separatiste
Kancelarka Merkel kazala je da je Putin morao izvršiti pritisak na proruske separatiste u istočnoj Ukrajini kako bi oni pristali na prekid vatre. "Pri kraju pregovora predsjednik Putin je također izvršio pritisak na separatiste kako bi oni pristali na prekid vatre", rekla je Merkel, dodajući da je ukrajinski predsjednik Porošenko "učini sve kako bi se približili mogućnosti zaustavljanja krvoprolića".
Francuski predsjednik Francois Hollande je kazao da ima još puno posla kojeg treba obaviti, ali da sporazum predstavlja stvarnu šansu za poboljšanje situacije. U jednom trenutku, dodao je, proruski separatisti su bili na rubu da odbace dogovor, no ipak su ga potpisali.
U zajedničkoj izjavi četvero čelnika stoji da će poštivati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Za očekivati je da će ishod pregovora u Minsku utjecati na raspravu u četvrtak u Bruxellesu na sumitu EU-a o novim sankcijama Moskvi. Postignuti dogovor u Minsku će najvjerojatnije rezultirati blažim stajalištem prema Rusiji. Naime, eskalacija nasilja potaknula je Washington da počne otvoreno govoriti o naoružavanju Ukrajine kako bi se obranila od "ruske agresije", povećavajući izglede za izbijanje neposrednog rata u Europi između starih, hladnoratovskih takmaca.
Predsjednik SAD-a Barack Obama je kazao da tek treba odlučiti o pitanju slanja oružja Ukrajini. S Putinom je telefonski razgovarao u utorak i Bijela kuća je ruskog čelnika upozorila da će cijena koju će Moskva platiti, ukoliko nastavi pomagati separatistima, biti još veća.
Počele vojne vježbe
I dok su lideri Njemačke i Francuske najavljivali mirovnu inicijativu, proruski pobunjenici su učinili sve da steknu dodatnu prednost prije mogućeg dogovora. Kolone oklopnih vozila s vojnicima koji govore ruski, ali bez ikakvih vojnih oznaka, danima su napredovali prema gradu Debaltseveu. Na ruskoj strani granice, Moskva je počela vojne vježbe u 12 regija.
Odobren financijski paket pomoći
Nakon cjelonoćnog sastanka "četvorke" i s naznakom da je summit u Minsku Ukrajini donio neku nadu, iz Bruxellesa je poslana vijest da je Kijevu odobren financijski paket pomoći u iznosu od 40 milijardi američkih dolara kako bi izbjegla bankrot nakon godinu dana kaosa i rata. Ukrajina bi taj novac trebala primiti tokom sljedeće četiri godine, a polovicu svote osigurat će Međunarodni monetarni fond (MMF), izjavila je u četvrtak predsjednica MMF-a Christine Lagarde.
Stručnjaci MMF-a dogovorili su s Kijevom novi gospodarski program s oko 17,5 milijardi dolara koje će osigurati ta financijska institucija, dok će ostatak novca osigurati međunarodna zajednica, kazala je Lagarde.
"Sveukupno, financijski paket će iz raznih izvora dosegnuti broj od oko 40 milijardi dolara, a novac će pristizati naredne četiri godine", kazala je šefica MMF-a. Prema njezinim riječima, Ukrajina je prihvatila provesti reforme koje, između ostalog, u ranijoj fazi uključuju povećanje taksi na energente, restrukturiranje banaka, način upravljanja državnim poduzećima i borbu protiv korupcije.
"Glavni rizik, naravno, ovisi o geopolitičkom razvoju događaja koji bi mogao utjecati na tržište i povjerenje ulagača", istaknula je Lagarde.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je potvrdio da program MMF-a predviđa "vrlo teške" reforme na području borbe protiv korupcije, restrukturiranje energetskog sektora, smanjenje državne potrošnje i državne birokracije.
Njemačka u Mađarsku šalje policajce kako bi suzbila egzodus Kosovara
Njemačka u Mađarsku šalje policajce kako bi suzbila egzodus Kosovara
Foto: Hina
NJEMAČKA je objavila u četvrtak da šalje 20 policajaca na granicu između Mađarske i Srbije kako bi pomogli nadzirati priljev Kosovara koji potražuju azil i u konačnici žele useliti u Njemačku privučeni njezinim velikodušnim sustavom socijalne skrbi.
Otkako su olabavili propisi putovanja porastao je broj državljana Kosova koji nastoje ući u Europsku uniju preko Srbije.
Nekih 10.000 Kosovara zatražilo je azil u Mađarskoj u samo mjesec dana ove godine, a riječ je o ekonomskim emigrantima koji žele pobjeći od siromaštva i potražiti posao.
Imigracija je u samom vrhu političkih pitanja u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu Europe u kojem su glasači sve nezadovoljniji troškovima što ih socijalna država izdvaja za izbjeglice i useljenike te strahuju da će im stranci oduzeti poslove.
Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je poduzelo niz mjera kojima "će osigurati dugoročnu stabilnost Kosova i cijele regije i jamčiti zaštitu politički progonjenih kao i prihvaćanje među stanovništvom tih ljudi".
Njemačka odbacila 99 posto zahtjeva za azil koje su podnijeli Kosovari
Jedan od koraka je dolazak 20 njemačkih policajaca na mađarsko-srbijansku granicu gdje trebaju pomoći zaustaviti priljev. Nazočnost na granici ojačat će i Frontex, agencija Europske unije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama.
Vlasti su najavile da će prioritet u rješavanju zahtjeva za azilom dati potražiteljima s Kosova kako bi se o njima odlučivalo u roku od dva tjedna. Također planiraju pokazati da Njemačka nije mjesto gdje će im zahtjev za azil lako proći.
Njemačka je lani odbacila 99 posto zahtjeva za azil koje su podnijeli Kosovari, a u siječnju je broj odobrenja iznosio samo 0,3 posto.
Da bi zahtjev za azil bio odobren, podnositelj mora pokazati da bi u domovini bio izložen progonu ako se vrati.
Broj izbjeglica s Kosova skočio je za 86 posto u siječnju i iznosio 3630.
Ministarstvo unutarnjih poslova razmatra i izmjenu zakona tako da se Kosovo proglasi sigurnom zemljom čime bi se olakšala deportacija potražitelja azila s Kosova. No zasad to nije prioritet, navodi ministarstvo.
Narančasti oblak iznad Barcelone: Zbog eksplozije kemikalija ljudima naređeno da se zatvore u kuće
Narančasti oblak iznad Barcelone: Zbog eksplozije kemikalija ljudima naređeno da se zatvore u kuće
Screenshot i video: Instagram, YouTube, Twitter
DVIJE su osobe ozlijeđene u kemijskoj eksploziji u gradu Igualada, 70 kilometara sjeverozapadne od Barcelone, javlja agencija AP.
Do eksplozije je došlo prilikom miješanja kemikalija koje su kamionima dostavljeni u skladište jedne tvornice. Eksplozija je izazvala požar na kamionu, te se nad Igualadom nadvio gusti narančasti dim.
Španjolske vlasti naredili su žiteljima Igualada i još četiri obližnja grada da narednih dva sata ne izlaze iz svojih domova. Pojasnili su da kemikalije u zraku nisu otrovne, ali postoji mogućnost od iritacije dišnih puteva. Iako je od eksplozije već prošlo dva sata, lokalne vlasti i dalje apeliraju da trudnice, djeca, starije osobe i osobe s respiratornim problemima ostanu zatvoreni u kućama.
Sve ceste prema Igualadi neko vrijeme su bile zatvorene.
Cipras optimističan, Stubb: Počinjemo gubiti strpljenje s Grčkom
Cipras optimističan, Stubb: Počinjemo gubiti strpljenje s Grčkom
Foto: Hina
GRČKI premijer Aleksis Cipras izjavio je u četvrtak u Bruxellesu kako očekuje da EU postigne dogovor, kojim bi se "zaliječile" rane nanesene njegovoj zemlji politikom štednje.
"Siguran sam da svi zajedno možemo pronaći održivo rješenje kako bismo liječili rane izazvane štednjom. Ovo je ključni trenutak za Europu", rekao je Cipras po dolasku na svoj prvi summit čelnika Europske unije.
S druge strane, zemlje koje najviše inzistiraju na štednji, ne pokazuju previše razumijevanja za zahtjeve nove grčke vlade koju je formirala krajnje lijeva stranka Siriza. Siriza je dobila izbore na obećanjima da će prekinuti s politikom štednje i da će tražiti otpis grčkog duga.
"Počinjemo gubiti strpljenje s Grčkom. Ona mora poštovati obveze. Svako odstupanje bilo bi nepravda za zemlje poput Irske, Španjolske ili Portugala, koje su učinile znatne napore u zamjenu za pomoć", rekao je finski premijer Alexander Stubb.
U srijedu navečer održan je izvanredni sastanak euroskupine, foruma koji je okuplja ministre financija eurozone. Ni nakon sedmosatnog sastanka europski partneri nisu uspjeli usuglasiti zajedničku izjavu s grčkim kolegom Janisom Varufakisom.
Novi sastanak euroskupine predviđen je u ponedjeljak.
Grčki premijer Aleksis Cipras ostaje je na tvrdim stajalištima znajući da oni koji su ga izabrali za premijera žele da prekine program pomoći koji Grci smatraju odgovornim za rastuće siromaštvo.
Premijer odbija produžiti sadašnji paket od 240 milijardi dolara koji istječe 28. veljače, kao i suradnju s dužnosnicima tzv. trojke (EU-a, MMF-a i Europske središnje banke) koji nadziru grčke javne financije.
