Lufthansa tužila putnika jer je propustio let. Traže da im plati 2000 eura
Lufthansa tužila putnika jer je propustio let. Traže da im plati 2000 eura
R.I.
Foto: EPA
LUFTHANSA je tužila putnika koji se nije pojavio na letu za posljednju dionicu svog putovanja koje je rezervirao i platio.
Kako javlja CNN, radi se o praksi koju koriste neki putnici kako bi kartu platili jeftinije. Putnici koji presjedaju na nekoj lokaciji ne nastavljaju put do finalne destinacije jer im je tako put jeftiniji.
Na primjer, netko tko leti iz New Yorka do San Francisca može kupiti jeftiniju kartu od New Yorka do Lake Tahoea s presjedanjem u San Franciscu. Jednom kada stigne u San Francisco jednostavno ne nastavi svoj put, odnosno ne pojavi se na letu od San Francisca do Lake Tahoea.
Traže 2000 eura
Lufthansa je tako tužila putnika koji je kupio karte za povratni let iz Osla za Seattle, s presjedanjem u Frankfurtu. Putnik se pojavio na svim letovima, ali nije se pojavio na povratnom letu iz Frankfurta za Oslo. Umjesto toga bukirao je drugi Lufthansin let od Frankfurta do Berlina.
Lufthansa je putnika tužila zbog kršenja pravila i uvjeta kompanije i traže od njega 2.112 eura kompenzacije.
Berlinski sud odbacio je tužbu, ali je glasnogovornik Lufthanse za CNN potvrdio da je tvrtka već uložila žalbu.
0 ( + )
*
Trump nezadovoljan dogovorom oko izgradnje zida u Kongresu
Kongres Trumpu daje 1,3 milijarde dolara za izgradnju zida. On traži 6 milijardi
Hina
Ilustracija: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da je nezadovoljan dogovorom koji su izložili republikanski i demokratski pregovarači o izgradnji njegova zida duž meksičke granice, ali je otklonio prijetnju nove blokade rada savezne administracije.
Republikanski predsjednik ne odustaje i poručuje: "Dovršit ćemo zid." Washington ima vremena do petka u ponoć da spriječi novu blokadu koja bi prouzročila brz prekid financiranja 25 posto američke savezne vlade.
Trump nije zadovoljan dogovorom oko zida
U ponedjeljak navečer republikanski i demokratski pregovarači su postigli načelan dogovor o proračunu koji su ultrakonzervativci oštro kritizirali.
U njemu su 1,3 milijarde dolara predviđene za izgradnju oko 90 km nove ograde na meksičkoj granici radi suzbijanja ilegalne imigracije, što je daleko od zahtjeva Donalda Trumpa koji traži gotovo 6 milijardi.
Milijarder je u Bijeloj kući izjavio da je "iznimno nezadovoljan onim što su nam demokrati predložili".
No naznačio je moguće rješenje natuknuvši da bi mogao drugdje u proračunu pronaći sredstva za dovršetak financiranja zida: "Kada tome dodam ono čime raspolažem, bit će u redu, izgradit ćemo lijep, velik i čvrst zid koji će spriječiti ulazak kriminalaca, krijumčara droge i droge u našu zemlju."
"Ne mislim da ćemo imati 'shutdown'. Ne bih to htio, ali ako se dogodi, za to će biti krivi demokrati", istaknuo je.
Najdulji prekid rada vlade
Sjedinjene Države još ne mogu doći k sebi zbog najduljeg djelomičnog prekida rada savezne vlade u povijesti koji je trajao 35 dana, kada je 800.000 državnih službenika bilo na prisilnom odmoru ili su radili bez plaće do 25. siječnja.
Dogovor "nije ozbiljan pokušaj osiguranja naše granice i zaustavljanja vala ilegalnih imigranata", ocijenio je član Zastupničkog doma Mark Meadows, utjecajni član ultrakonzervativne Čajanke.
Još treba vidjeti kako će Donald Trump ovaj put reagirati na njihovu kritiku.
Bijela kuća već više tjedana prijeti da će posegnuti za izvanrednom procedurom kako bi deblokirala nužna sredstva mimoilazeći Kongres.
0 ( + )
*
Makedonija se od danas zove Republika Sjeverna Makedonija
Makedonija se od danas zove Republika Sjeverna Makedonija
Hina
Ilustracija: EPA
SPORAZUM Skoplja i Atene o novom imenu Makedonije koja se odsad zove Republika Sjeverna Makedonija, stupio je na snagu nakon objavljivanja ustavnih amandmana, priopćila je makedonska vlada.
"Stekli su se uvjeti da na snagu stupe ustavni amandmani Republike Sjeverne Makedonije (...). Oni stupaju na snagu s današnjim danom, 12. veljače 2019., objavom vladine odluke u Službenom listu", navodi se u priopćenju.
Okončan diplomatski spor dug gotovo 30 godina
Skoplje će ovih dana obavijestiti Ujedinjene narode o promjeni imena i ono će se koristiti svuda u svijetu, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova.
Dvije zemlje su u lipnju potpisale Prespanski ugovor kojim Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM) mijenja ime u Republika Sjeverna Makedonija.
Makedonski i grčki parlament su jedan za drugim ratificirali taj ugovor i tako prekinuli diplomatski spor između dviju zemalja dug gotovo 30 godina, utirući put makedonskom članstvu u EU i NATO-u kojemu se Atena dosad protivila.
0 ( + )
*
Rusi se planiraju povući s globalnog interneta. S kojim ciljem?
Rusi se planiraju povući s globalnog interneta. S kojim ciljem?
K.K.
Ilustracija: EPA
RUSIJA se planira privremeno isključiti s globalne mreže interneta. Planiraju to napraviti u sklopu onoga što nazivaju eksperimentom pomoću kojeg će testirati svoje sposobnosti cyber-obrane.
Prema izvješću objavljenom na ruskom sajtu RBC, isključenje s globalne mreže interneta bi trebalo analizirati spremnost Rusije za nacrt zakona koji predlaže "suvereni internet".
Nacrt zakona predlaže poseban, ruski internet
Prema nacrtu zakona, sav unutarnji internetski promet provodio bi se preko mreža te zemlje. Bilo koji promet koji bi odlazio iz Rusije, morao bi ići preko registriranih točki za razmjenu, koje bi bile podložne državnom regulatornom tijelu za komunikacije Roskomnadzoru.
Kako piše Guardian, cilj ovog predloženog zakona je zaštititi ruski internet od SAD-a, koji ima obrambenu cyber-sigurnosnu strategiju, a Rusija mu je jedan od glavnih neprijatelja kada se radi o optužbama za hakiranje.
Ipak, brojni promatrači smatraju kako je ovo samo korak dalje u kreiranju velikog firewalla kakav ima Kina, a čiji bi cilj u konačnici bio da korisnicima ograniči pristup sajtovima koje bi država proglasila štetnima ili opasnima.
Rusi već blokiraju određene stranice
Rusi su već počeli blokirati određene stranice, javlja Guardian. Pišu kako su blokirane stranice čelnika opozicije poput Alekseja Navalnyog, koji je velik kritičar Kremlja.
Agora, ruska grupa koja se zalaže za ljudska prava, objavila je u svojem izvještaju prošlog mjeseca kako je sloboda interneta u Rusiji pala za pet puta u proteklih 12 mjeseci.
Kratkoročno, planirano isključenje s globalne mreže interneta bi uvelike trebalo umanjiti strahove domaćih pružatelja usluga interneta da će im novi nacrt zakona povećati troškove i naštetiti ugledu ruskog interneta.
Natalija Kasperskaja, predsjednica radne grupe za sigurnost informacija koja je preporučila ovaj eksperiment, rekla je RBC-u da zakon ima dobar cilj, ali da mehanizam za njegovo provođenje potiče mnoga pitanja i rasprave.
"Štoviše, metode implementacije još uvijek nisu precizno definirane", rekla je.
Troškovi eksperimenta
RBC je objavio kako se procjenjuje da će ovo isključenje s globalne mreže interneta Rusiju koštati 134 milijarde rublji, odnosno 1,79 milijardi eura.
Tim novcem će se kompenzirati troškovi telekom operatera svake godine, a usto će se još 25 milijardi rublji utrošiti u stvaranje registra izmjena koje zahtijeva Roskomnadzor.
Čak i ako cijeli eksperiment ne uspije, nacrt zakona zahtijeva da Roskomodzor bude informiran o cijeloj shemi te mreži i prometu u stvarnom vremenu. Operatori tvrde da to nije izvedivo.
Zabrinutost ruskih dužnosnika
Viši ruski dužnosnici su izrazili zabrinutost da bi im neki oblik skidanja s interneta mogao biti nametnut.
German Klimenko, Putinov savjetnik za internet, prošle godine rekao je kako bi zapadne zemlje mogle pritiskom dugmeta isključiti Rusiju s globalne mreže interneta. Sam Putin je ranije internet nazvao projektom CIA-e.
Anderej Klishas, senator i jedan od autora nacrta zakona koji je odobren u prvom čitanju ovog utorka, rekao je da je vlada već izdvojila 20 milijardi rublji kako bi mogli omogućiti cyber-sigurnost Rusije u slučaju strane agresije.
Neki stručnjaci tvrde da ne vide logiku iza vladine odluke da stvori domaću mrežu interneta koja bi trebala zaštititi Rusiju u slučaju da je zapadne zemlje odluče izolirati.
"Povlačenje Rusije s globalne mreže interneta značilo bi da smo već u ratu sa svima", rekao je BBC-ju Filip Kulin, ruski stručnjak za internet.
"U ovoj situaciji trebali bismo razmišljati o tome kako ćemo saditi krumpire, a ne o internetu", dodao je.
Neki opozicijski zastupnici su skeptični oko cijelog projekta privremenog isključenja s globalne mreže interneta.
Isto su već pokušali 2014. godine?
Leonid Volkov, pomoćnik Navalnyog i IT stručnjak, rekao je da se Rusija pokušala isključiti s interneta 2014. godine, ali u tome nije uspjela.
"Ništa se od tada nije promijenilo s tehničkog gledišta", rekao je i dodao da je potrebno barem još pet godina kako bi Rusija hipotetski imala šanse izolirati se od globalne mreže interneta.
Rusija je ranije, s ograničenim uspjehom, pokušala blokirati aplikaciju Telegram, koja služi za šifrirano slanje poruka. Ipak, Telegram se i dalje koristi širom Rusije, a kako piše Guardian, koriste ga i neki vladini dužnosnici.
0 ( + )
*
Dramatičan apel Sorosa: Europljani, probudite se! EU bi mogla propasti kao SSSR
Dramatična poruka Sorosa: Europljani, probudite se! EU će propasti kao SSSR
S.M.
Foto: EPA
EUROPA hoda u snu prema zaboravu, a europski se narodi moraju probuditi prije nego što bude prekasno. Ako to ne učine, Europska unija ići će putem Sovjetskog Saveza 1991. godine. Ni lideri ni obični građani ne shvaćaju da se događaju revolucionarni trenuci, da je raspon mogućnosti vrlo širok i da je eventualni ishod stoga vrlo neizvjestan, piše američki milijarder i filantrop George Soros za financijsko-poslovnu web stranicu MarketWatch.
Njegov komentar prenosimo u cijelosti:
Većina nas pretpostavlja da će budućnost biti manje ili više ista kao sadašnjost, ali to ne mora nužno biti tako. U svom dugom i sadržajnom životu svjedočio sam razdobljima koja nazivam radikalnom nestabilnošću. Trenutačno živimo u takvom razdoblju.
Sljedeća ključna točka bit će izbori za Europski parlament u svibnju 2019. godine. Nažalost, antieuropske snage uživat će kompetitivnu prednost u glasanju. Postoji nekoliko razloga za to, uključujući i zastarjeli stranački sustav koji prevladava u većini europskih zemalja, praktičnu nemogućnost promjene ugovora i manjak pravnih instrumenata za discipliniranje država članica koje krše načela na kojima se temelji Europska unija.
EU može nametnuti acquis communautaire (pravna stečevina Europske unije) državama kandidatkinjama, ali nema dovoljan kapacitet da ga provede i kod država članica. Zastarjeli stranački sustav koči sve one koji žele sačuvati vrijednosti na kojima je stvoren EU te istodobno pomaže onima koji žele zamijeniti ove vrijednosti nečim radikalno drukčijim. Ovo vrijedi za pojedinačne zemlje, a još više za transeuropske saveze.
Njemačka
Dominantna zemlja u EU je Njemačka, a dominantna politička alijansa u Njemačkoj, između Kršćansko-demokratske unije (CDU) i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), postala je neodrživa. Alijansa je funkcionirala sve dok u Bavarskoj nije bilo značajnije stranke desnije od CSU-a. To se promijenilo usponom ekstremne Alternative za Njemačku (AfD). Na septembarskim regionalnim izborima, rezultat CSU-a bio je najgori u više od 60 godina, dok je AfD prvi put ušao u Bavarski parlament.
Uspon AfD-a uklonio je razlog postojanja alijanse CDU-CSU, ali taj se savez ne može razvrgnuti bez izazivanja novih izbora koje si ni Njemačka ni Europa ne mogu priuštiti. Sadašnja vladajuća koalicija zato ne može biti toliko snažno proeuropska kao što bi bila da nema AfD-ove prijetnje s desnice. Situacija je ipak daleko od beznadne.
Njemački Zeleni pojavili su se kao jedina dosljedna proeuropska stranka u zemlji te nastavljaju rasti u anketama, dok će čini da je AfD dostigla svoj vrhunac (osim u bivšoj Istočnoj Njemačkoj). No sada glasače alijanse CDU/CSU predstavljaju stranke čija je predanost europskim vrijednostima ambivalentna.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Brexit
I u Ujedinjenom Kraljevstvu zastarjela stranačka struktura sprječava narodnu volju da pronađe odgovarajuću ekspresiju. I Laburisti i Konzervativci su interno podijeljeni, ali njihovi vođe Jeremy Corbyn i Theresa May toliko su odlučni u provođenju Brexita da su dogovorili suradnju kako bi ga ostvarili. Situacija je toliko komplicirana da većina Britanaca samo želi da što prije završi, iako se radi o odlučujućem trenutku za cijelu zemlju u narednim desetljećima.
Suradnja Corbyna i May izazvala je protivljenje u objema strankama, a među Laburistima to graniči i s pobunom. Dan nakon što su se Corbyn i May sastali, May je najavila program pomoći osiromašenim izbornim jedinicama na sjeveru Engleske, koje podržavaju Laburiste i Brexit. Corbyna sada optužuju da je prekršio obećanje koje je dao na stranačkoj konferenciji u rujnu 2018. godine - da će podržati drugi referendum o Brexitu ako održavanje izbora ne bude moguće.
Javnost također postaje svjesna teških posljedica Brexita. Šanse da će dogovor koji je Theresa May postigla biti odbačen 14. veljače raste svakim danom. To bi moglo potaknuti podršku za novi referendum ili, još bolje, za povlačenje aktivacije članka 50 Lisabonskog ugovora (kojim je pokrenut Brexit).
Talijanske tegobe
I Italija se nalazi u sličnim tegobama. EU je učinio fatalnu pogrešku 2017. strogom provedbom Dublinskog sporazuma, koji nepravedno opterećuje zemlje u koje migranti prvo ulaze, poput Italije. To je talijansko dominantno proeuropsko i proimigracijsko biračko tijelo 2018. gurnulo u ruke antieuropske Sjeverne lige i Pokreta pet zvjezdica. Donedavno prevladavajuća Demokratska stranka našla se u rasulu.
Kao rezultat toga, značajan dio biračkog tijela koji je i dalje proeuropski više nema za koga glasati. Međutim, u tijeku je pokušaj reorganizacije proeuropske liste. Slično preslagivanje stranačkog sustava događa se u Francuskoj, Poljskoj, Švedskoj i vjerojatno drugdje.
Što se tiče transeuropskih alijansi, stanje je još gore. Nacionalne stranke imaju barem neke korijene u prošlosti, dok su transeuropske alijanse u potpunosti diktirane interesima stranačkih vođa. Europska pučka stranka (EPP) je najgori primjer. EPP je gotovo u potpunosti lišena načela, što je demonstrirala zadržavši u svome članstvu stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, a kako bi sačuvala većinu u Europskom parlamentu i kontrolu nad raspodjelom ključnih pozicija u EU. Antieuropske snage u nekim usporedbama čak mogu djelovati dobro, one imaju barem neka načela, čak i ako su odvratna.
Interes Europe
Proeuropske stranke teško će izboriti pobjedu na izborima u svibnju osim ako interese Europe ne stave ispred svojih vlastitih. I dalje vrijedi argument očuvanja Europske unije kako bi je se radikalno reformiralo. No to bi zahtijevalo temeljitu promjenu klime u EU. Trenutačno vodstvo podsjeća na politbiro Sovjetskog Saveza u vrijeme njegovog raspada, koji i dalje izdaje ukaze kao da još uvijek nešto znače.
Prvi je korak u obrani Europe od njenih neprijatelja, unutarnjih i vanjskih, prepoznavanje veličine prijetnje koju oni predstavljaju. Drugi je buđenje uspavane proeuropske većine i njena mobilizacija u obrani vrijednosti na kojima je EU utemeljen. Inače, san o ujedinjenoj Europi mogao bi postati noćna mora 21. stoljeća, zaključio je Soros.
0 ( + )
*
Europski parlament potiče upotrebu robota u svakodnevnom životu
Europski parlament potiče upotrebu robota u svakodnevnom životu
Hina
EUROPSKI parlament usvojio je izvješće o umjetnoj inteligenciji i robotici kojim potiče države članice da podižu osviještenost o prednostima upotrebe robota u svakodnevnom životu, ali upozorava i da je njihovu primjenu nužno vršiti u skladu s etičkim načelima kako se ne bi narušilo pravo građana na privatnost i kako se njihovi osobni podaci ne bi koristili bez prethodnog odobrenja.
Izvješće o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici koje je ranije usvojio Odbor za industriju, istraživanje i energetiku prihvatio je u utorak velik broj zastupnika, njih 572, odbilo 54, a suzdržanih po tom pitanju je bilo njih 45.
Uspoređuju usvajanje tehnologije parnog stroja s robotima
Naglasak rezolucije je prvenstveno na adekvatnom informiranju koristi umjetne inteligencije s ciljem boljeg razumijevanja te tehnologije i njezine primjene.
Izvjestitelj Ashley Fox, iz redova europskih konzervativaca i reformista (ECR), rekao je da umjetna inteligencija treba imati čovjeka u središtu, što znači da njezino korištenje mora povećati ljudske sposobnosti, a ne ih zamijeniti.
"Gotovo je dvjesto godina bilo potrebno ljudima da iskoriste potencijale parnog stroja, a na tom putu je bilo mnogo otpora, jednako kao što će vjerojatno biti i prilikom usvajanja umjetne inteligencije", rekao je Fox u ponedjeljak tokom rasprave i dodao da je važno pripremiti društvo za promjene koje dolaze na razini digitalne pismenosti i strukovnog obrazovanja.
Izvješće napominje da se umjetna inteligencija može primijeniti u različitim sektorima u kojima je standardizacija od velike važnosti, kao što su pametna proizvodnja, robotika, autonomna vozila, virtualna stvarnost, analiza podataka te u sektoru zdravstva i pružanju skrbi.
Građani EU-a se ne osjećaju ugodno pokraj umjetne inteligencije
Međutim, prema anketi Eurobarometra iz svibnja 2017., građani EU-a se i dalje ne osjećaju ugodno pri pomisli na korištenje robota u svakodnevnoj zdravstvenoj skrbi. Uzevši u obzir tu činjenicu, Parlament poziva države članice da razviju strategije i kampanje s ciljem podizanja razine osviještenosti o prednostima upotrebe robota u svakodnevnom životu.
EP, međutim, ističe i da bi se zlonamjernom upotrebom umjetne inteligencije mogla ugroziti demokracija i temeljna prava te zato poziva Komisiju da predloži okvir kojim bi se kažnjavale manipulativne prakse - kada personalizirani sadržaji prouzroče negativne osjećaje, primjerice u pogledu ishoda izbora ili iskrivljene percepcije o društvenim pitanjima kao što su migracije.
Izvješće osobito nalaže da djelovanje i primjena umjetne inteligencije trebaju biti u skladu s etičkim načelima zbog čega bi se trebalo zajamčiti da aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji ne upotrebljavaju podatke prikupljene iz različitih izvora bez prethodnog pristanka ispitanika kako se ne bi narušilo njihovo pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.
"Umjetna inteligencija je budućnost"
Zastupnik Adam Szejnfeld (EPP, Poljska) u utorak je nakon glasanja o rezoluciji naglasio kako Europa u posljednje vrijeme zaostaje s ulaganjima u proizvodnju i ulaganja u znanstvena istraživanja umjetne inteligencije u usporedbi s Kinom i SAD-om koji su svjetski predvodnici u tom području.
"Umjetna inteligencija je budućnost kompletnog razvoja naše civilizacije i to ne samo na području digitalne industrije ili usluga nego i na području našeg privatnog života, stoga bi ona trebala biti prioritet europske industrijske politike", kazao je u utorak Szejnfeld.
Europski parlament je u prosincu prošle godine prihvatio i prijedlog uredbe o uspostavi novog programa Digitalna Europa i osiguravanju najmanje 9,2 milijarde eura za provedbu programa u novom Višegodišnjem financijskom okviru od 2021. do 2027., kojim će se, između ostalog, razvijati računalstvo visokih performansi i umjetna inteligencija.
0 ( + )
*
Francuska vlada osudila porast antisemitizma
Francuska vlada osudila porast antisemitizma
Hina
Foto: EPA
PORAST antisemitizma u Francuskoj u 2018. potaknuo je jednodušnu osudu vlade, političkih čelnika i židovskih organizacija.
Protekli vikend je obilježilo nekoliko antisemitskih izgreda: na portretu Simone Veil - istaknute predstavnice francuskog i europskog političkog života koja je kao petnaestogodišnjakinja deportirana u koncentracijski logor Auschwitz - iscrtan je kukasti križ, na izlogu pariškog restorana ispisan je grafit "Juden" ("Židovi" na njemačkom) i prepiljeno je drvo zasađeno u spomen na Ilana Halimija.
Premijer: Ti su činovi gnusni
"Ti su činovi gnusni", reagirao je u utorak premijer Edouard Philippe koji u utorak navečer treba dodijeliti nagradu Ilan Halimi u sjećanje na židovskog mladića koji je 2006. bio otet, tjednima zlostavljan i na kraju ubijen.
"I sam osjećam gnjev kao i, vjerujem, većina francuskog naroda", dodao je.
U ponedjeljak je francuski ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner nazvao "otrovom" porast antisemitskih napada u 2018. za 74 posto. Naime, u 2018. je zabilježen 541 antisemitski napad, a godinu prije 311, dodaje ministarstvo.
Taj je broj ipak manji od dosad najvećeg broja, zabilježenog u 2015., kada ih je bilo 808.
Takvi se napadi nerijetko događaju "na margini" prosvjeda Žutih prsluka, rekao je glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux koji je ipak upozorio da ne "želi povezivati" te dvije stvari.