SINOĆ smo se, prenoseći nedvosmislenu tvrdnju španjolske policije da iza pokolja u Madridu stoji baskijska teroristička organizacija ETA, zapitali zašto je ta separatistička organizacija to učinila tri dana prije parlamentarnih izbora koji su zakazani ove nedjelje u Španjolskoj i kako će to utjecati na ishod izbora?

Bili smo oprezni i nismo sasvim isključili ono što se jučer ujutro pojavilo kao sumnja u mnogim glavama - da su islamski fundamentalisti odlučili kazniti sudioništvo španjolskih trupa u vojnoj operaciji u Iraku.

Naglasili smo da, doduše vrlo suzdržano, vodeći kolumnisti i analitičari tiskanih i elektroničkih španjolskih medija u potpunosti ne isključuju odgovornost islamskih fundamentalista za deset eksplozija koje su na četiri mjesta jučer prije osam sati u jutro odnijele živote gotovo dvije stotina građana i ranili više od hiljadu osoba u Madridu, iako su svi mediji kao vlastiti stav uzeli uvjerenje španjolske policije da je masakr djelo ETA-e.

Još jednom se pokazalo da u novinarstvu oprez nikad nije uzaludan jer su se svjetske, a posebno španjolske redakcije u gluho doba noći našle u mukama kada je španjolski ministar unutarnjih poslova, Angel Acebes, izjavio da policija i dalje smatra ETA-u prvim osumnjičenikom za atentate, ali da je otvoren i drugi pravac istrage prema kojem bi za zlodjela mogli biti odgovorni arapski teroristi.

Acebes je izjavio da je u gradu Alcala de Henares, odakle su krenuli vlakovi u kojima su eksplodirale bombe, pronađeno ukradeno vozilo sa sedam detonatora i jedna snimljena traka kakvu koriste oni koji uče Kuran, iako bi to mogao biti trik baskijskih terorista da se krivnja prebaci na arapske krugove.

Međutim, nekoliko minuta nakon izjava španjolskog šefa policije, londonski je dnevni list na arapskom jeziku Al-Quds Al-Arabi objavio vijest da je redakcija primila pismo u kojem si jedna grupa povezana s Al-Qaidom pripisuje autorstvo atentata u Madridu.

Britanski stručnjaci za terorizam su tokom noći dali do znanja da bi pismo moglo biti vjerodostojno jer je spomenuti arapski dnevni list do sada bio najčešći kanal kojim se Bin Ladenova teroristička mreža koristila da bi priznala ili negirala odgovornost za pojedine atentate. U pismu se upozorava na skori novi napad na SAD čija je priprema u završnoj fazi jer je operacija dogotovljena u 90 posto.

U poruci koja je naslovljena "Operacija smrtni vlakovi", navodni islamski teroristi slave napade i kažu: "Uspjeli smo infiltrirati se u srce Europe i uništiti jedan od najvažnijih stupova u savezu križara - Španjolsku (...) Ovo je način da izravnamo račune sa Španjolskom, križarskom zemljom i saveznicom SAD-a u ratu protiv Islama (...) Mi, članovi brigade Abu Hafs al-Masri, ne osjećamo žalost zbog civila (...) Ako je za vas dobro ubijati našu djecu, žene, starce i mladež u Afganistanu, Iraku, Palestini i u Kašmiru, zašto bi nama bilo zabranjeno ubijati vas? (...) Uskoro će vas Odred dima smrti sustići i vidjet ćete hiljade mrtvih (...) Upozoravamo sve nacije: nemojte se približiti civilnim ili vojnim institucijama SAD-a i njihovih saveznika ...".

Poruka sadržava i izravno pitanje upućeno predsjedniku španjolske vlade Jose Maria Aznaru a glasi: "Aznar, gdje je sada SAD? Tko će te od nas zaštititi: Ujedinjeno kraljevstvo, Japan, Italija...?"

Voeći Madridski dnevnik "El Pais" podsjeća da je Bin Laden prošloga 18. oktobara zaprijetio putem satelitske arapske televizije Al-Yazeera svim zemljama koje su poslale svoje trupe u Irak: "Pridržavamo si pravo da u odgovarajući trenutak i na odgovarajuća mjesta napadnemo sve zemlje koje sudjeluju u ovom nepravednom ratu, posebnu Veliku Britaniju, Španjolsku, Australiju, Poljsku, Japan i Italiju", stajalo je u toj snimljenoj poruci koja je najavila i nove samoubilačke napade protiv Amerikanaca unutar i izvan teritorij SAD-a.

Prema novim izvještajima policije, broj poginulih se popeo na 198 i mogao bi i dalje rasti s obzirom na ranjenike koje se nalaze u kritičnom stanju i na to da vatrogasci još tragaju za nekoliko desetaka nestalih.

Broj ranjenih je, prema sanitetskim vlastima, 1430. Policija je izvijestila da su atentatori, po svemu sudeći, aktivirali 12 ruksaka u kojima je ukupno bilo oko stotinjak kilograma eksploziva, uglavnom dinamita.

Ministar Acebes smatra da policija ne smije još odustati od istrage u kojoj se ETA smatra prvoosumnjičenom jer je ta teroristička organizacija, kako je rekao, već neko vrijeme planirala izvršiti masakr u glavnom gradu Španjolske o čemu govore podaci da je na Badnjak 2003. demontirana eksplozivna naprava velike razorne moći koja je trebala dignuti u zrak madridsku željezničku stanicu Chamartin (atentatori su uhapšeni) i da je prije dva tjedna policija u gradu Cuenca uhapsila baskijske teroriste koji su prevozili 500 kilograma eksploziva prema Madridu.

Izvori španjolske policije s kojima je jučer razgovarao ovaj novinar rekli su da ne postoji nikakva sumnja da je po srijedi riječ o "poznatome modus operandi ETA-e" i da činjenica da atentat nije bio najavljen, a što je praksa te terorističke organizacije, govori o tome da je ETA nedavno regrutirala nove, mlađe borce koji "čine greške".

ETA nije preuzela odgovornost za jučerašnje atentate, a znalo se događati da ta teroristička organizacija to učini tek nekoliko dana po izvršenju ili da to uopće ne učini.

Svejedno, sinoć je gotovo cijela španjolska politička elita zločin pripisala baskijskim separatistima. To nisu učinili samo predstavnici ETA-i bliske i ilegalne stranke Batasuna i još također ilegalne stranke Sozialista Abertzaleak, čiji je predsjednik, Arnaldo Otegi, izjavio da bi počinitelji mogli pripadati arapskim sektorima.

Kao dokaz da su gotovo sve političke stranke ujedinjene oko osude zločina, smjesta je odlučeno prekinuti i završiti s političkim predizbornim nadmetanjima uoči parlamentarnih izbora koji će se održati u nedjelju.

Danas će se, zbog toga, u 19 sati, umjesto da budu poprišta novih političkih prepucavanja, sva španjolska gradska središta pretvoriti u okupljališta građana koji će, bez obzira na političku pripadnost ili sklonost, pod sloganom "Sa žrtvama, s našim Ustavom", osuditi djelovanje terorista.

Zašto je napadnut Madrid? Zato što u zamislima terorista, svejedno jesu li to članovi ETA-e ili islamski fundamentalisti, glavni grad Španjolske u ratu baskijskog nacionalizma protiv državnog integriteta te parlamentarne monarhije ili arapskih terorista protiv saveznika SAD-a, predstavlja isti onaj simbol moći kakav su islamski fundamentalisti vidjeli u srušenim tornjevima World Trade Center-a u New Yorku.

Na pitanje zašto je, ako je policija u pravu optuživanjem ETA-e, baskijska teroristička organizacija odlučila izvesti pokolj koji se ne pamti u Španjolskoj od građanskog rata (1936.-1939.) tri dana prije parlamentarnih izbora, treba odgovoriti da je to učinjeno kako bi se postigao maksimalni efekt u namjeri da se građani koji su demokratski ustrojeni podjele i da naraste broj onih koji će prestati podupirati politiku čvrste ruke prema teroristima, odnosno da, konačno, politička opcija koja zagovara odvajanje Baskije (ali Katalonije i Navarre) od Španjolske dobije legalitet i veći utjecaj.

Želi se, naime, Vladu staviti na koljena i natjerati PP na pregovore sa teroristima koji su u posljednje vrijeme dobili seriju jakih udaraca od strane policije. Slike koje su prenosile agencije, a bile objavljivane bez ikakve cenzure (za razliku od ponašanja američkih medija nakon atentata Al-Qaide 11. rujna 2001 u SAD-u), trebale su poslužiti kao sredstvo širenja panike i osjećaja bespomoćnosti među građanima.
Međutim, odmah treba reći da je to još jedan neuspjeli pokušaj terorista, bez obzira o komu je riječ, da pobjede dominantno raspoloženje i opredjeljenje građana za mirom.

Gradonačelnik Barcelone, glavnog grada Katalonije koji najviše iskazuje neprijateljstvo (ne samo sportsko) protiv Madrida, izjavio je: "Svi smo mi Madrižani".
 
Iako neki novinski komentatori u svojim tekstovima pozivaju građane da u nedjelju izađu na izbore i glasuju onako kako su to namjeravali učiniti prije atentate, nema sumnje da će reakcija mnogih koji su još bili neodlučni ili koji su bili odlučili ne sudjelovati na izborima biti takva da svoj glas daju vladajućoj Narodnoj stranci (PP: Partido popular) koju vodi sadašnji španjolski premijer Jose Maria Aznar.

Televizijska debata koja je vođena u srijedu navečer i posljednje ankete pokazivale su da PP uvjerljivo vodi ispred Španjolske socijalističke radničke partije (PSOE: Partido socialista obrero espanol) kojim zapovijeda Jose Luis Rodriguez Zapatero, ali da joj nedostaje sedam ili osam mjesta kako bi u Parlamentu nakon nedjeljnih izbora dobila apsolutnu većinu. Atentati, smatraju analitičari, vladajućem PP-u će donijeti više novih glasova kojima će tu željenu većinu glatko osigurati. 

Šanse socijalista ionako nisu bile velike, a njihovom padu popularnosti je pomogao tajni susret s kraja siječnja između jednog njihovog važnog koalicijskog partnera iz Katalonije s baskijskim teroristima na teritoriju južne Francuske kojeg je, pretvorivši ga u veliki politički skandal, policija dala objaviti u medijima koji vode kampanju za Aznara, odnosno njegova nasljednika i kandidata PP-a za novog šefa Vlade, Mariano Rajoya.

Napadnuti su radnici i mladež koja je kretala u školu i na fakultete, i to je, po zamisli terorista, trebalo pomoći da se smanji podrška građana vladajućima koji su više puta izjavili da popuštanja zločincima nema i neće biti.
 
Zato, čak i da PP ne dobije očekivanu premoć u Parlamentu, pregovori s teroristima neće se dogoditi. Protiv njih je i Europski parlament koji je jučer odlučio proglasiti 11. mart, Europskim danom žrtava terorizma.

Sudbina je željela, a možda je i namjera terorista bila da se atentati dogode na dan kada je u Europskom parlamentu bila zakazana rasprava o potrebi da se takav dan počne obilježavati. Parlamentarci su u sjećanje na atentate na New York i Washington bili predložili da to bude 11. rujna. Stravične slike koje je jučer svijet dobio iz Madrida same po sebi su nametnule novi datum.

Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox izjavio je da se kompletan kontinent mora dignuti na noge i da svi zajedno moramo pobijediti terorizam. Madrid je dobio podršku i od SAD-a. Državni tajnik SAD-a Colin Powell ponudio je španjolskoj vladi tehničku pomoć kako bi bili otkriveni počinitelji nezapamćena zločina u novijoj povijesti Španjolske. 

Ako se pak dokaže da su autori atentata islamski fundamentalisti i da je riječ o kažnjavanju španjolske vojne avanture u Iraku, to bi zasigurno bila i jasna poruka za Vladu Ive Sanadera koja ostavlja dojam da uopće ne mari za ono što bi se moglo dogoditi u našoj zemlji bude li se, kako se jučer dogodilo u Madridu, odlučilo kazniti planirano slanje hrvatskih vojnika u Irak što je kao mogućnost koju ne treba odbaciti već najavio predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftija Omerbašić.

Drago Pilsel

OSIM već navedenih informacija oko pokušaja atentata za Božić i prije dva tjedna u Madridu od strane pripadnika ETA-e, policija je jučer odmah optužila baskijske separatiste zbog korištenog eksploziva koji je isti onomu koji je do sada koristila ETA.

Ako se pak dokaže da su u atentat upletene organizacije povezane s Al-Qaedom to još uvijek ne znači, a tiče se trećeg pravca policijske istrage, da nije došlo do suradnje dviju terorističkih organizacija.

Istragom terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna 2001. utvrđeno je da su se pripreme izvršile u Njemačkoj i u Španjolskoj i da su arapski teroristi u ovoj posljednjoj zemlji te godine bili uspostavili kontakti s ETA-om.

Što napad znači za Španjolsku?

Španjolci su puno više nego Amerikanci bili naviknuti na terorističke napade ali je iznenađenje i šok u Madridu i cijeloj zemlji bio isti kao u trgovačkom sjedištu SAD-a nakon rušenja nebodera WTC-a. Osjećaj ugroženosti i ranjivosti, kažu psiholozi, gotovo je identičan. Osim toga, pokolj je potresao Španjolsku kada je počela uživati u blagodati novog zlatnog doba.

Aznarova je Vlada imala vrlo uspješan gospodarski program i španjolska je ekonomija rasla za razliku od one u drugim zemljama u EU, poput Njemačke, koja pada. Štoviše, riječ je o ekonomiji koja se najbolje razvija u EU. Glas Španjolaca sve je utjecajniji u međunarodnim forumima. Širi se njem diplomatski utjecaj, učvršćuje se svaki korak poboljšavanja kvalitete života. Sve je to od jučer odjednom ugroženo pod teretom straha i horora.

Što se još može očekivati?

Prvo što će nova Vlada učiniti, smatraju analitičari sigurnosti, jest pojačati sigurnost na prijelaznim granicama zemlje kako to čine vlasti SAD-a i neće biti tako lako ulaziti u Španjolsku kao do sada.

Nove će sigurnosne mjere najviše pogoditi siromašne Latino-Amerikance koji preseljenje u Španjolsku vide kao jedini i garantirani spas od bijede u Južnoj Americi. Osim toga, moguće je očekivati i nove napada ali i novu, silovitiju kampanju protiv terorizma. U svakom slučaju, kao i u SAD. Smanjenje osobnih sloboda i rast osjećaja ugroženosti.

Koga pogađaju atentati u pogledu nedjeljnih parlamentarnih izbora?

Ovisno o tome tko zaista iza njih stoji. Ako je to ETA, najviše stradavaju socijalisti iz PSOE-a koji su optuženi da su tajno pregovarali s teroristima.

Ali prednost vladajuće Narodne stranke (PP) mogla bi biti u opasnosti ako se potvrdi odgovornost Al-Qaede, ne samo zbog toga što će se vjerojatno zaključiti da je politika čvrste ruke prema teroristima bila pogrešna nego i zbog toga što će građani, koji su u milijunskom broju na ulicama prije godinu dana protestovali protiv slanja španjolskih trupa u Irak, optužiti vladajuću stranku da je time provocirala islamski terorizam.

Što znače atentati za EU?

Radi se o nevjerojatno velikom izazovu za Europsku uniju. Najprije zbog toga što se globalni terorizam premješta u europske metropole koje će biti poprište svakodnevnih masovnih razaranja i to upravo u trenutku završnih priprema za proširenje granica EU, čime se opasnost i slabost EU povećava.

Zatim, zbog toga što će napadi dovesti do povećanja poreza i budžeta za sigurnost zbog potrebe dugo odgađane izrade kontroverznog, od mnogih osporenog sigurnosnog plana EU.

Što pak madridski pokolj znači za Hrvatsku?

Onima koji zagovaraju slanje hrvatskog kontingenta u Irak atentati u Madridu znače potrebu da parlamentu i građanima ponude najotvoreniju moguću raspravu.

Ostalima, pak, koji smatraju da je to suluda avantura, nema boljeg argumenta nego, nažalost, raskomadanih tijela Španjolaca, da razoružaju Sanadera koji bi lako mogao biti nazvan mesarom Hrvata.

Drago Pilsel