Egipat: Identificirali smo atentatora iz crkve u Aleksandriji
Egipat: Identificirali smo atentatora iz crkve u Aleksandriji
Foto: FAH
EGIPATSKO ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je danas da je identificiralo atentatora koji je u nedjelju izveo napad u crkvi u Aleksandriji, na sjeveru zemlje.
Ministarstvo dodaje da nastavlja napore za identifikaciju počinitelja napada istog dana u drugoj koptskoj crkvi u Tanti. U ta dva atentata, izvedena na Cvjetnicu ubijeno je 45 osoba i za njih je odgovornost preuzela džihadistička skupina Islamska država.
"DNK testovi s ostataka tijela s mjestu atentata su pokazali da je počinitelj atentata u crkvi Svetog Marka u Aleksandriji Mahmud Hasan Moubarak Abdalah, rođen 1986. koji je živio je u pokrajini Suez", navodi ministarstvo.
Do tih podatak su došli uspoređujući pronađene DNK s onim s popisa osumnjičenih u bijegu.
VIDEO Liječnici i medicinske sestre dobili otkaze zbog snimke iz operacijske sale, svijet zgrožen
VIDEO Liječnici i medicinske sestre dobili otkaze zbog snimke iz operacijske sale, svijet zgrožen
Screenshot: YouTube
VIDEO koji je snimljen u operacijskoj sali u kolumbijskoj klinici Santa Cruz de Bocagrande zgrozio je cijeli svijet, a uskoro su stigle i kazne za glavne aktere.
Video, naime, prikazuje liječnike i medicinske sestre kako plešu, smiju se i pjevaju u operacijskoj sali dok im pacijent leži gol na stolu. Video je snimio jedan od liječnika, a nakon što je objavljen u javnosti liječnici i medicinske sestre sa snimke odmah su dobili otkaze.
"Poštovanje prema pacijentima je najvažnija stvar u našoj klinici. Jako nam je žao zbog neprikladnog ponašanja u operacijskoj sali onih koji kao profesionalci rade u zdravstvenom sustavu", priopćili su iz klinike.
Prosvjedi protiv Orbana se nastavljaju, hiljade na ulicama Budimpešte
Prosvjedi protiv Orbana se nastavljaju, hiljade na ulicama Budimpešte
Foto: FAH
VIŠE hiljada osoba ponovno je danas prosvjedovalo protiv vlade Viktora Orbana u Budimpešti, kritizirajući napade na nevladine organizacije i sveučilište koje financira američki milijarder mađarskog podrijetla George Soros, javlja agencija France presse.
Okupilo se ipak manje ljudi nego na skupu u nedjelju u glavnom gradu, koji je bio najbrojniji nakon ponovnog izbora Viktora Orbana 2014. kada se okupilo između 60.000 i 80.000 ljudi.
Većinom mladi, sudionici ističu da im je dosta Orbanove vlade. Gergo, 18-godišnji gimnazijalac je rekao da se ljudi srame što su Mađari. Jedan djelatnik multinacionalne kompanije je rekao da njegova kći ni ne pomišlja o fakultetu u Mađarskoj i odlazi u Škotsku, a jedan 65-godišnji prevoditelj objašnjava da "mnogi na selu ne znaju što se događa u gradovima jer službeni mediji prikrivaju istinu".
Prosvjedi su održani unatoč činjenici da je mađarska vlada danas objavila da postoji način da Sorosevo Srednjoeuropsko sveučilište (CEU) nastavi s radom.
Ministar obrazovanja Laszlo Palkovics razgovarao je u utorak u Bruxellesu o tome s prvim potpredsjednikom EK-a Fransom Timmermansom i povjerenikom za obrazovanje Tiborom Navracsicsem. Nakon sastanka kazao je da ako CEU ne bude mogao ispuniti odredbe novog zakona, to neće automatski značiti da više neće smjeti djelovati u Mađarskoj na osnovi nekog oblika suradnje sa sveučilištem registriranim u Mađarskoj, kako prenosi MTI.
CEU će moći izdavati diplome?
Ministar je pak u srijedu za mađarski portal HVG.hu kazao da će CEU moći izdavati diplome ako produlji dopusnicu za podučavanje svojih kolegija sa svojim sveučilištem u Mađarskoj.
Prošlog tjedna je mađarski parlament po hitnom postupku izglasao zakon usmjeren protiv Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU). To sveučilište na engleskom jeziku utemeljio je američki milijarder mađarskog podrijetla Soros. Posljednjih mjeseci mađarska vlada sve češće napada Sorosa, nazivajući ga neprijateljem Mađarske.
Mađarski zakon predviđa oduzimanje dopusnice za rad stranim sveučilištima koja nemaju kampus u svojoj matičnoj zemlji, što je slučaj s CEU-om. Kroz to sveučilište prošlo je hiljade studenata iz stotinjak zemalja i smatra ga se među 50 najboljih u svijetu u području političkih znanosti.
Osim zakona o sveučilištima, mađarska vlada priprema i zakon o nevladinim udrugama koje se financiraju iz stranih izvora. Prema nacrtu zakonu, svaka udruga koja godišnje primi više od 7,2 milijuna forinti (nešto preko 23.000 eura) morat će biti upisana u novi registar. Sve organizacije upisane u registar udruga financiranih izvana morat će se kao takve identificirati na svakom priopćenju za javnost, letku, web-stranici ili izvješću koje sastave, a u protivnom prijeti im zabrana rada.
Robovlasništvo se vratilo u Afriku: U Libiji se trguje robovima
Robovlasništvo se vratilo u Afriku: U Libiji se trguje robovima
Foto: Getty
MIGRANTI iz zapadne Afrike otvoreno se kupuju i prodaju kao robovi u Libiji na tržnicama ljudi, upozorava UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Afrički migranti koji prepušteni na milost i nemilost krijumčarima ljudi i ranije su humanitarnim organizacijama prijavljivali iznudu, prisilni rad i nasilje koje se nad njima vrši. Međutim, nova svjedočanstva ukazuju na dramatično pogoršanje situacije: trgovina ljudima postala je uobičajena i provodi se javno.
Tržnice robljem i privatni zatvori
"Posljednja izvješća o 'tržnicama robovima' u Libiji mogu se dodati na dugi popis sramota (u Libiji). Situacija je grozna. Što je više IOM angažiran u Libiji, sve više saznajemo o dolini suza za previše migranata", izjavio je Mohamed Abdiker, načelnik operacija i izvanrednih situacija IOM-a za Guardian.
Ova sjevernoafrička i mediteranska zemlja, u kojoj ratni sukobi s prekidima traju od 2011. i rušenja autokratskog režima Moamera Gadafija, postala je glavna tranzitna zona za migrante iz Afrike. No upravo su oni, često bez novca i osobnih dokumenata, među glavnim žrtvama kaosa i nasilja.
Jedan 34-godišnji migrant iz Senegala posvjedočio je kako je doputovao autobusom preko saharske pustinje u organizaciji krijumčara ljudi i došao u grad Saba na jugu Libije. Prema planu, on i drugi migranti su trebali biti prevezeni na obalu, odakle su se namjeravali zaputiti brodom prema Europi. Ali vozač im je iznenada obznanio da posrednik nije platio naknadu za njihov prijevoz i dao ih na prodaju na tržnici roblja.
"Ljudi iz autobusa su dovezeni na trg, gdje se odvijala svojevrsna trgovina robljem. Lokalni Arapi kupovali su subsaharske migrante", potvrdila je dužnosnica podružnice IOM-a u Nieru Silvia Manante.
Krijumčari traže otkupnine, one koji ne plate ubiju
Svjedočanstvo preživjelog Senegalca potvrđeno je iskazima drugih migranata u Nigeru i u samoj Europi. Oni su opisali tržnice robljem i privatne zatvore diljem Libije u kojima su bili zatočeni. "IOM Italija je potvrdio da je ova priča slična pričama mnogih migranata koji su intervjuirani na dolaznim točkama u južnoj Italiji", navodi Manante.
Senegalac je i sam odveden u improviziran zatvor u kojima su migranti prisiljeni na rad bez plaće, za oskudne obroke, dok njihovi čuvari često zovu njihove obitelji i traže otkupninu. Za njega su tražili 450 eura, odnosno 300 hiljada zapadnoafričkih franaka. Kad je premješten u drugi zatvor, otkupnina mu je bez objašnjenja udvostručena.
Ljudi kojima nitko nije mogao platiti otkupninu odvedeni su i smaknuti, tvrdi svjedok. Drugi su umirali od izgladnjelosti i bolesti, ali novi zatočenici stalno su dolazili. "Zatočitelji bi samo kupili nove na tržnici", kaže.
Pošto tečno govori engleski, francuski i neke lokalne jezike, Senegalac je prevodio za svoje zatočitelje i tako sebi kupio vrijeme dok je njegova obitelj očajnički skupljala novce za otkupninu.
Stanje sve gore, migranata sve više
Šef misije IOM-a u Nigeru Giusseppe Loprete navodi kako su organizirali povratak u domovinu za 1500 afričkih migranata u prva tri mjeseca 2017., što je gotovo jednako kao i u istom razdoblju 2015., kada je migrantska kriza bila na vrhuncu.
"Stanje u Libiji se pogoršava, tako da mislim da mislim da možemo očekivati više (migranata koji završavaju kao robovi) sljedećih mjeseci", upozorava Lobrete. IOM radi na širenju svijesti diljem Afrike o opasnostima ilegalne migracije. Iako mnogi znaju koliko je putovanje preko Sredozemnog mora rizično, malo tko shvaća da ih još veća opasnost čeka prije nego se uopće ukrcaju u čamce.
New York Times: Rusija je počela provocirati Trumpa. Vrijeme je da joj odgovori
New York Times: Rusija je počela provocirati Trumpa. Vrijeme je da joj odgovori
Foto: FAH
NOVINARI portala The New York Times Michael J. Morell i Evelyn Farkas u nedavnom članku propituju postupke Rusije i američko ponašanje prema Rusiji u mandatu predsjednika Donalda Trumpu.
U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove članka.
"Ovoga će tjedna američki državni tajnik Rex Tillerson po prvi put diplomatski posjetiti Rusiju, gdje će pritisnuti Moskvu zbog neprikladnog djelovanja u Siriji.
Ruski je utjecaj u Siriji samo jedan primjer razorne uloge koju ruski predsjednik Vladimir Putin igra u svijetu od inauguracije američkoga predsjednika Donalda Trumpa".
Rusko širenje
"U siječnju je Rusija poduprla separatiste u istočnoj Ukrajini u borbi protiv vlade, vrlo vjerojatno po Putinovu nalogu, čime je nasilje poraslo do najviše točke u zadnjih godinu i pol. Time se izravno krši Sporazum iz Minska, koji su potpisale Rusija i Ukrajina, izradile Njemačka i Francuska, a poduprle Sjedinjene Američke Države, i koji je trebao uspostaviti mir.
Sredinom veljače Putin je objavio da će Rusija priznavati putovnice koje su izdale dvije separatističke vlade u istočnoj Ukrajini, a sredinom veljače odcijepljeni je teritorij Luhansk objavio da će mu ruski rubalj postati službena valuta. To su dva primjera postupnog ruskog preuzimanja dijelova istočne Ukrajine.
Usto, Rusija je pomaknula vojne trupe bliže granici s Bjelorusijom, a Kremlj je naredio pripojenje oružanih snaga ruskoj vojsci u Južnoj Osetiji, jednome od dva odcijepljena teritorija u Gruziji.
U međuvremenu je general Curtis Scaparrotti, najbolji američki general u Europi, rekao Kongresu da se Rusija zbližava s afganistanskim talibanima, što bi značilo da ih snabdijeva oružjem i time ugrožava 9000 američkih i 5000 NATO-ovih trupa koje se tamo nalaze.
Prije dva tjedna zapovjednik američkih snaga u Africi, general Thomas Waldhauser, primijetio je da se produbljuje ruski utjecaj u Libiji jer se ruske snage u Egiptu nalaze blizu granice s Libijom, a podupiru libijskog vojskovođu Khalifu Haftara, koji se suprotstavlja vladi u Tripoliju koju su priznali Ujedinjeni narodi. Usto, Rusija je prošlog tjedna zanijekala da je sirijski diktator Bassar al-Assad upotrijebio toksični plin sarin protiv vlastitih ljudi".
Trump u dilemi
"Sve to upućuje na to da Putin testira Trumpa da vidi kada će američki predsjednik reći "dosta". A možda Rusija i misli da će Trumpova neobjašnjiva fascinacija Putinom, ako već neće dovesti do ukidanja američkih sankcija Rusiji, dozvoliti Putinu da napreduje bez američkog uplitanja.
Na to su žustro odgovorili američki potpredsjednik Mike Pence i ministar obrane James Mattis, a posebno američka ambasadorica pri UN-u Nikki Haley, ali sam se Trump nije oglasio, niti je išta poduzeo.
Trumpova administracija mora jasno odrediti politiku prema Rusiji i obznaniti što je neprihvatljivo te mora ojačati strategiju odvraćanja napada kako bi osnažiti svoj pregovarački položaj. Tek tako će se moći učinkovito proučiti moguća suradnja.
To sve mora započeti s predsjednikom Trumpom, koji bi trebao održati govor o američkom interesu za Europu, pravu na izbor demokracije, slobodnom tržištu i članstvu u NATO-u i Europskoj uniji.
Američka politika prema Rusiji mora uključivati financiranje i obuku trupa na NATO-ovu području i za NATO-ove partnere kojima prijeti Moskva. Takva politika mora raspravljati s Rusijom o nuklearnom, konvencionalnom i novom kibernetičkom oružju, a trebala bi potaknuti Rusiju da prestane podupirati Bassara al-Asada i bombardirati Siriju. I naravno, mora osuditi rusko uplitanje u američke predsjedničke izbore.
Svidjelo se to Trumpu ili ne, Putin na SAD gleda kao na neprijatelja, i Amerika ga mora što prije zaustaviti - jer je u kratkome roku postigao puno", zaključuje se u članku New York Timesa.
NEPLANIRANI SUSRET Putin i Tillerson se sastali u Kremlju
NEPLANIRANI SUSRET Putin i Tillerson se sastali u Kremlju
Foto: Hina/Gulliver Getty
RUSKI predsjednik Vladimir Putin primio je u Kremlju američkog državnog tajnika Rexa Tillersona, rekla je glasnogovornica američkog veleposlanstva u Moskvi, a taj sastanak, prema ranijem priopćenju Kremlja nije bio planiran.
"Oni su se sastali", rekla je ta glasnogovornica novinarima.
Susret nije bio u programu
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov također je potvrdio da je predsjednik države primio u Kremlju američkog državnog tajnika i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Taj susret, koji nije bio na programu posjeta američkog dužnosnika, događa se nakon nekoliko sati pregovora šefova diplomacija dviju sila.
Kremlje je u ponedjeljak objavio da nije predviđen sastanak Tillersona i Putina, a mediji su izvještavali da bi razlog tomu mogle bi biti napetosti izazvane američkim raketnim napadom na sirijsku zračnu bazu prošli tjedan.
Odlikovao ga Ordenom prijateljstva
John Kerry, Tillersonov prethodnik na dužnosti, često se sastajao s Putinom i ruskim ministrom vanjskih poslova tokom svojih posjeta Moskvi, a Putin je nekoliko puta primio upravo Tillersona dok je vodio Exxon Mobil.
Putin je čak osobno odlikovao Tillersona Ordenom prijateljstva - državnom nagradom Ruske Federacije, 2013. godine i očekivalo se da će se bivši naftaš sastati s Putinom za svog prvog posjeta Rusiji otkako je preuzeo dužnost državnog tajnika.
Odgovornost Rusije
Sjedinjene Države u petak su ispalile nekoliko desetaka krstarećih raketa na sirijsku zračnu vojnu bazu za koju tvrde da su iz nje početi napadi kemijskim oružjem prošli tjedan. Tim je činom eskalirala uloga SAD-a u Siriji, a kritizirali su ga saveznici sirijskog predsjednika Bašara al Asada poput Rusije i Irana.
Washington želi ispitati odgovornost Rusije za kemijski napad koji pripisuje vojsci sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je ranije u utorak kako Rusija posjeduje informacije da Sjedinjene Države planiraju novi raketni napad na Siriju, te da ondje postoje i planovi o novim "lažnim" napadima kemijskim oružjem koji će poslužiti kao povod da se ukloni Asad.
Rusi odbacili "apsurdan" zahtjev Zapada, uložit će veto na rezolucija UN-a
Rusi odbacili "apsurdan" zahtjev Zapada, uložit će veto na rezolucija UN-a
Foto: Hina
RUSIJA je odbacila "apsurdan" zahtjev Zapada da prestane podupirati sirijskog predsjednika, objavio je Kremlj, a rusko ministarstvo vanjskih poslova najavilo je veto na nacrt nove rezolucije UN-a o Siriji, prenose agencije.
"Kratkovidan i apsurdan zahtjev"
Zahtjev da Moskva uskrati potporu sirijskome predsjedniku Bašaru al-Asadu je "kratkovidan" i "apsurdan", rekao je glasnogovornik Kremlja kada je u posjetu Moskvi došao američki državni tajnik Rex Tillerson.
Rusija podržava sirijske vojne napore da se zemlja oslobodi od terorističkih skupina poput tzv. Islamske država, rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov.
Tillerson, koji je razgovorom s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom počeo svoj prvi službeni posjet Moskvi, prenio je dan ranije zajednički zahtjev Moskvi dogovoren s kolegama iz skupine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7).
Asad je legitimni vođa
"Asad je legitimni vođa i zapovjednik sirijske vojske koji se bori protiv međunarodnih terorista", rekao je Peskov.
Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio da su se odnosi između Rusije i SAD-a pogoršali otkako je Donald Trump preuzeo dužnost američkog predsjednika.
Ruski MVP objavio je da je tekst rezolucije o Siriji o kojem petnaestčlano Vijeće sigurnosti UN-a treba u srijedu navečer glasati "neprihvatljiv".
Nacrt rezolucije su nakon kemijskog napada prošli tjedan, a za koji Zapad optužuje sirijski režim, predložile Sjedinjene Države, Francuska i Velika Britanija.
Ruski veto
Agencija Interfax poziva se na zamjenika ministra vanjskih poslova Genadija Gatilova koji je kazao da će Rusija uložiti veto na tekst rezolucije u sadašnjem obliku.
Ruski MVP poručio je da proturuske snage Zapada pokušavaju uništiti napredak ostvaren u sirijskim mirovnim pregovorima upravo uz pomoć Moskve, objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Uz Iran i Tursku Rusija je pokrenula odvojene mirovne pregovore o Siriji u Kazhstanu, koje su Ujedinjenih narodi prihvatili kao dopunske pregovore onima što se vode u Ženevi pod okriljem UN-a.
