Talijanski premijer saslušan u istrazi o eksploziji epidemije u Bergamu
KORONAVIRUS
Talijanski premijer saslušan u istrazi o eksploziji epidemije u Bergamu
Hina
Maria Cristina RotaFoto: EPA
TALIJANSKI premijer Giuseppe Conte u petak je na sudu tri sata davao iskaz o načinu na koji je vlada upravljala koronakrizom u Bergamu na sjeveru zemlje, jednom od najteže pogođenih područja u Italiji i svijetu.
Državna odvjetnica u Bergamu Maria Cristina Rota saslušala je Contea u okviru istrage o kašnjenju proglašenja "crvenih zona" u dvjema općinama na sjeveru Italije u kojima je epidemija eksplodirala.
Istragom su obuhvaćeni i ministar zdravstva Roberto Speranza te ministrica unutarnjih poslova Luciana Lamorgese.
Bergamo je žarište epidemije u pokrajini Lombardiji, koju je covid-19 najteže pogodio u cijeloj Italiji, u kojoj su do petka od posljedica te bolesti umrle 34.223 osobe.
Obitelji žrtava traže pravdu
Središnja vlada u Rimu i lokalne vlasti Lombardije međusobno se optužuju za kašnjenje u uspostavi "crvenih zona" u općinama Nembro i Alzano, što je rezultiralo preopterećenošću zdravstvenog sustava, rastom smrtnosti i širenjem epidemije u toj regiji.
Rođaci žrtava covida-19 iz Bergama poduzeli su pravne korake u srijedu u potrazi za pravdom za svoje mrtve.
Članovi udruge "Noi Denunceremo" ("Tužit ćemo"), koja je nastala iz Facebook grupe, podnijeli su 50 pojedinačnih prijava tužiteljstvu u Bergamu.
U tužbama se navodi što su sve obitelji preživjele - od nedostatka informacija do nedovoljne njege.
Tužbe su podnesene protiv nepoznatih osoba, a u pripremi je navodno još 150 prijava.
0 ( + )
*
NjemaÄŤki znanstvenik nazvao novu vrstu pauka po Greti Thunberg
Njemački znanstvenik nazvao novu vrstu pauka po Greti Thunberg
Hina
Foto: EPA
NJEMAČKI znanstvenik nazvao je novu vrstu pauka s Madagaskara po tinejdžerskoj ekološkoj aktivistici Greti Thunberg, objavila je njegova organizacija u petak.
Arahnolog Peter Jaeger iz Društva za istraživanje prirode Seckenberg odabrao je za novootkrivenu vrstu pauka na afričkom otoku Madagaskaru ime "Thunberga greta“.
Thunberga greta pripada širem rodu pauka lovaca koji je Jaeger nazvao Thunberga. Ostala četiri pauka otprije su poznata znanstvenicima, no sada su svrstani u novi rod.
Jaeger je rekao da je to ime izabrao kako bi skrenuo pozornost na gubitak bioraznolikosti u svijetu i na zahtjeve koji su se mogli čuti na skupovima koje je organizirala skandinavska aktivistica.
"Njezina predanost borbi protiv klimatskih promjena i za bolju budućnost našeg planeta je impresivna“, rekao je znanstvenik iz Frankfurta.
"Rast temperature utječe na sva područja prirode, uključujući endemsku raznolikost i pauke Madagaskara“, dodao je.
Jaeger pronalazi nove vrste pauka već dva desetljeća, a Thunberga greta njegovo je 400. otkriće.
I ranije je nazivao nove vrste po slavnim osobama, pa tako pauk s jugoistoka Azije nosi ime Heteropoda davidbowie po slavnom britanskom glazbeniku.
0 ( + )
*
NATO i Ukrajina ojaÄŤali suradnju
NATO i Ukrajina ojačali suradnju
Hina
Foto: EPA
NATO i Ukrajina pojačali su suradnju potezom za koji diplomati naglašavaju da nije korak bliže članstvu.
Ukrajina sada ima statut partnera pojačanih prilika (EOP) što joj omogućuje da sudjeluje u više programa i vježbi te joj daje veći pristup povjerljivim informacijama, objavio je NATO u petak.
Sjevernoatlantski savez će odnos s Ukrajinom graditi na temelju zajedničkog interesa, dodaje se u priopćenju.
EOP status imaju i Finska, Australija, Švedska, Jordan i Gruzija.
Diplomati ističu da to ne znači da je Ukrajina korak bliže NATO savezu no naglašavaju da je ta zemlja partner već godinama i s vojnicima sudjeluje u operacijama u Afganistanu i na Kosovu, kao i u nekim vojnim manevrima.
Vjeruje se da će Rusija ovu odluku smatrati provokacijom. Moskva već dugo kritizira sjevernoatlantsku politiku širenja prema istoku, kao i činjenicu da su snage članica saveza stacionirane u bivšim sovjetskim republikama.
NATO je Ukrajini ponudio mogućnost članstva 2008. godine.
0 ( + )
*
Trump želi zabraniti zahvat gušenja
Trump želi zabraniti zahvat gušenja
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump u petak je rekao kako bi volio da se zahvati gušenja u većini slučajeva zabrane, iako je sugerirao da bi ta metoda bila razumljiva u slučajevima jedan-na-jedan.
„Ne volim zahvate gušenja, no nekada, kad ste sami i borite se protiv nekoga, teško je“, rekao je američki predsjednik u razgovoru za Fox News.
„Mislim da bi bilo jako dobro da se, općenito govoreći, to zabrani“, dodao je.
Dio Republikanaca podržava prijedloge Demokrata
Trumpova izjava dolazi nakon što je 25. svibnja prilikom takvog zahvata u Minneapolisu preminuo Afroamerikanac George Floyd, što je potaknulo prosvjede diljem Sjedinjenih Država, ali i u svijetu.
Dio republikanaca u Kongresu podržava mjere koje predlažu demokrati, poput zabrane zahvata gušanja i reformu sustava imuniteta za policajce koji sprječava da budu kažnjeni kad prekorače ovlasti.
„Mislim da je to sramota i mora prestati“, rekao je Trump o policijskom nasilju nad crnačkim stanovništvom.
Dodao je da poneka „trula jabuke“ ne smije uništiti ugled koji imaju policajci koji „se jako dobro brinu za nas“.
Trump je u razgovoru zaključio kako želi „veoma suosjećajne, ali snažne snage sigurnosti“.
0 ( + )
*
WHO: Majke bi trebale dojiti i ako imaju koronavirus
WHO: Majke bi trebale dojiti i ako imaju koronavirus
Hina
Foto: 123RF
MAJKE bi trebale dojiti bebe čak i ako je potvrđeno da imaju koronavirus, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
"Na temelju dostupnih dokaza savjet WHO-a je da su dobrobiti dojenja veće od bilo kakvih potencijalnih rizika transmisije covida-19", rekao je na novinskoj konferenciji čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
"Majke kod kojih se sumnja da imaju covid-19 ili ga dokazano imaju trebalo bi poticati da krenu ili nastave s dojenjem te da se ne odvajaju od svojih beba, osim ako je majci pretjerano loše", rekao je.
Tedros je naglasio da djeca imaju manji rizik od zaraze koronavirusom nego odrasli, ali imaju velik rizik od razvijanja bolesti i drugih stanja koje dojenje može spriječiti.
0 ( + )
*
Kako je pandemija koronavirusa istaknula problem socijalne nejednakosti?
Kako je pandemija koronavirusa istaknula problem socijalne nejednakosti?
Deutsche Welle
Foto: EPA
ŽENE su posebno pogođene krizom, kaže Aline Zucco s Instituta za ekonomske i društvene znanosti zaklade Hans Böckler. Jer, one su i prije krize zarađivale manje od muškaraca, objašnjava ona.
Zatvaranje škola i dječjih vrtića za vrijeme pandemije drugačije se odrazilo na muškarce i žene. Kada je izbila kriza, mnogi parovi su bili prisiljeni donijeti odluku: tko će od nas dvoje ostati kod kuće i paziti na djecu?
Budući da žene ionako manje zarađuju od muškaraca, odluke su padale iz čisto gospodarskih razloga. Ako su oba partnera zaposlena i jedan je morao ostati kod kuće i voditi računa o djeci, mnogo više žena se odlučilo za brigu o djeci, pokazali su rezultati studije zaklade Hans Böckler. „Tako da su se već postojeće nejednakosti u pandemiji još više pojačale", kaže Zucco za DW.
Kriza jače pogodila one s manjim primanjima
Sličnog je mišljenja i Katja Möhring, profesorica sociologije na Sveučilištu u Mannheimu. Za studiju na kojoj se još radi ona sa svojim timom od ožujka ove godine svake nedjelje ispita 3.500 ljudi - kako je pandemija promijenila njihov život. Prema dosadašnjim rezultatima, ljudi koji rade samo nekoliko sati tjedno, kao i oni koji nude usluge u kućanstvu su vrlo brzo ostali bez posla. „Žene je to pogodilo posebno teško", kaže ona za DW.
„Ovakva jedna kriza djeluje kao povećalo na socijalne nejednakosti", kaže Anja Piel, članica Upravnog odbora Saveza njemačkih sindikata (DGB). „Kriza je posebno teško pogodila radnike s manjim primanjima i nižim stupnjem obrazovanja." Oni često nisu mogli raditi od kuće. Tko je prije pandemije zarađivao manje, sada se češće suočava s još većim gubicima prihoda.
Nasuprot njima, ljudi s višim primanjima su rijetko morali ograničavati svoj rad. I studija iz Mannheima pokazuje da 40 posto ljudi s visokom stručnom spremom može raditi od kuće.
U opasnosti su i migranti
Konkretne podatke Savez njemačkih sindikata još uvijek nema, ali Piel je uvjerena da su ljudi migrantskog porijekla zapostavljeni. Kao jedan primjer navodi strance koji u Njemačkoj imaju status Duldunga (trpljenog boravka prim. red). Ako izgube posao i za kratko vrijeme ne nađu drugi, oni mogu izgubiti dozvolu boravka u Njemačkoj.
Za vrijeme restrikcija zbog pandemije gospodarstvo u Njemačkoj ne može ponuditi ni dovoljno mjesta za praksu. A to posebno žestoko pogađa mlade migrantskih korijena, jer oni su i onako teško dobivali mjesto za praktično obrazovanje, kaže Piel što potvrđuju i studije.
Piel zahtijeva da se neovisno od pandemije isuši „močvara s niskim plaćama". Ona zato traži veće plaće za njegovatelje, kao i druge koji malo zarađuju. „Nama su potrebne plaće koje će spriječiti siromaštvo", smatra Piel. Ljudi kojima danas prijeti gubitak posla morali bi imati mogućnost za prekvalifikaciju, kako bi mogli naći drugi posao. Piel pozdravlja paket mjera pomoći Vlade Njemačke, ali polazi od toga da će se nezaposlenost povećati. I to će onda također povećati socijalnu nejednakost.
0 ( + )
*
Guverner drĹľave New York provodi reformu policije: To trebaju uÄŤiniti svi u SAD-u
Guverner države New York provodi reformu policije: To trebaju učiniti svi u SAD-u
Hina
Foto: EPA
GUVERNER države New York Andrew Cuomo najavio je u petak uredbu kojom će 500 policijskih službi prisiliti da prihvate reforme protiv prekomjerne uporabe sile te je potpisao zakon kojim disciplinski postupci protiv policajaca više neće biti tajni.
Cuomo je potpisao 10 zakona koje su ovaj tjedan donijela oba doma parlamenta države New York.
Najavio je da će financiranje općina uvjetovati zakonom koji obvezuje policijske odjele da se "obnove i moderniziraju" kako bi se borili protiv sustavnog rasizma.
"To bi trebalo biti učinjeno u svakoj policijskoj postaji u ovoj zemlji", kazao je Cuomo.
Govorio je na konferenciji za novinare u vrijeme velikih prosvjeda koji potresaju SAD od 25. svibnja, kada je Afroamerikanac George Floyd umro prilikom nasilnog privođenja u Minneapolisu.
Uz Cuoma su sjedile majke Erica Garnera i Seana Bella, nenaoružanih Afroamerikanaca koji su ubijeni u okršaju s njujorškom policijom.
Garner, koji je umro u Staten Islandu pošto ga je ugušio bijeli policajac prilikom privođenja 2014., govorio je policajcu, baš kao i Floyd, da ne može disati.
Cuomo je u petak potpisao zakon kojim se ukida nekoliko desetljeća stara uredba po kojoj su disciplinski postupci protiv policajaca tajni za javnost.
Dio je to paketa reformskih mjera koje je predložio parlament New Yorka, u kojem demokrati čine većinu.
Vezanje državnih dolara za "sustavnu reformu policijskih odjela" jedini je način da se provedu temeljite promjene u borbi protiv rasizma, što prosvjednici traže desetljećima, rekao je Cuomo.