NA području blizu sjevernog ruskog grada Noriljska ponovno je u okoliš iscurila velika količina goriva.
Ruski proizvođač nikla Nornickel izvijestio je u nedjelju da je iz jednog cjevovoda iscurilo 44,5 tona goriva.
Incident se dogodio na području udaljenom stotinjak kilometara od grada Noriljska koji se nalazi iznad Arktičkog kruga.
Cjevovod je zatvoren i poduzimaju se mjere za skupljanje prolivenog goriva, navela je kompanija i dodala da nema opasnosti za zdravlje ljudi.
Niz ekoloških nesreća
Ovo je posljednja u nizu ekoloških nesreća u Noriljsku.
Nornickel je odgovoran i za incident krajem svibnja kada je u ocean iscurila 21.000 tona nafte iz kombinirane termoelektrane.
Kompanija je također priznala da je u rijeke ispuštala hiljade litara vrlo otrovnog tekućeg otpada.
Prošli mjesec se blizu Noriljska zapalilo i veliko odlagalište industrijskog otpada.
0 ( + )
*
NjemaÄŤka traĹľi sankcije za Rusiju zbog hakerskih napada na Bundestag
Njemačka traži sankcije za Rusiju zbog hakerskih napada na Bundestag
Hina
Foto: EPA
NJEMAČKA vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hakerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija.
"Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz Europske unije predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve", javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.
Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća Europske unije iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.
"Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi", stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.
Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće Europske unije.
Merkel: Nečuveni skandal
Njemačka kancelarka je svojedobno oslanjajući se na rezultate istrage govorila o "nečuvenom i skandaloznom" slučaju.
Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja Europske unije Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija "krivi odgovor" na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda "lažna i namjerno postavljena".
Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.
Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.
0 ( + )
*
Austrija ima 114 novih sluÄŤajeva, brine ih jer neki dolaze iz Srbije, BiH i Hrvatske
Austrija ima 114 novih slučajeva, brine ih jer neki dolaze iz Srbije, BiH i Hrvatske
Hina
Foto: EPA
U AUSTRIJI je u nedjelju zabilježeno 114 novih slučajeva za posljednja 24 sata, a vlasti zabrinjava porast zaraza koje se povezuju s putnicima s juga pa neki političari traže strože kontrole granica.
U nedjelju prijepodne objavljeno je kako je do sada u Austriji na koronavirus pozitivno testirano 18.897 osoba, što je 114 više nego dan prije.
Žarište savezna pokrajina Gornja Austrija
Najveći porast broja zaraženih se povezuje sa saveznom pokrajinom Gornjom Austrijom, gdje su zabilježena 53 nova slučaja.
Mnogi od tih slučajeva se povezuju s osobama koje su boravile u nekoj od zemalja jugoistočne Europe.
Kako javlja Kronen Zeitung, u posljednja dva tjedna 45 osoba koje su boravile u nekoj od zemalja ove regije su u Austriju stigle zaražene koronavirusom.
Od toga na Kosovo otpada 10, Srbiju devet, Bosnu i Hercegovinu sedam te po pet osoba koje su stigle iz zemalja EU, Hrvatske i Rumunjske.
Premijer Gornje Austrije apelirao na građane da budu oprezni
Premijer savezne pokrajine Gornje Austrije Thomas Stelzer apelirao je na građane koji putuju na odmor da budu na oprezu. On je istodobno zatražio i pojačane kontrole na granicama.
"Ono što nam je potrebno su pojačane kontrole na granicama kako bismo spriječili jače prodiranje virusa u zemlju", rekao je Stelzer.
Kronen Zeitung govori o jednom bračnom paru koji je nakon posjeta "domovini na zapadnom Balkanu" zarazio radne kolege i djecu u jednom vrtiću u Mauthausenu.
Austrija ne bi preživjela novi lockdown
Novi predsjednik konferencije saveznih zemalja Wilfried Haslauer je u jednom intervjuu za agenciju APA izjavio kako Austrija gospodarski ne bi preživjela novi lockdown.
"Drugi lockdown ne bismo preživjeli gospodarski ni financijski", rekao je Haslauer.
Austrija je za sve osobe koje se vraćaju iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Kosova uvela obaveznu karantenu nakon povratka, a ministarstvo vanjskih poslova građane na svojim stranicama snažno odvraća od putovanja u te zemlje.
0 ( + )
*
Papa o pretvaranju Aje Sofije u džmiju: Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli
Papa o pretvaranju Aje Sofije u džmiju: Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli
Hina
Foto: EPA
PAPA Franjo rekao je da ga je pogodila turska odluka da istanbulski muzej Aju Sofiju pretvore u džamiju, nakon nekoliko vjerskih vođa koji su već osudili taj potez.
"Moje misli su s Istanbulom. Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli", rekao je tokom svoga tjednog blagoslova na Trgu svetog Petra.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da će se prve molitve u Aji Sofiji održati 24. srpnja, nakon što je proglašeno da je taj drevni spomenik ponovno džamija i nakon što je sud ukinuo njezin status muzeja.
"Uz Božju volju, svi ćemo se skupa naći na molitvi petkom 24. srpnja i otvoriti je (Aju Sofiju) za vjernike", kazao je Erdogan u televizijskom obraćanju naciji, u emotivnom govoru u kojem su dominirale nacionalističke i vjerske reference.
Po njegovim riječima, trebat će šest mjeseci kako bi se finalizirale pripreme da se zdanje, u kojem se nalaze i neki obnovljeni kršćanski simboli i mozaici, pripremi za prihvat pripadnika islamske vjere.
Svjetski savez crkava pozvao je Erdogana da povuče svoju odluku, dok ju je patrijarh Bartolomej, duhovni vođa pravoslavnih kršćana smješten u Istanbulu, nazvao razočaravajućom.
Turski predsjednik dugo je vremena predlagao da se status džamije vrati toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, važnom spomeniku kako kršćanskog Bizanta tako i muslimanskog Osmanskog carstva, danas jednom od najposjećenijih mjesta u Turskoj.
Erdogan je rekao da će Aja Sofija nastaviti biti otvorena za muslimane, kršćane i strance.
Dodao je da je potez preobrazbe građevine u džamiju izraz turske neovisnosti te da će svaku kritiku protumačiti kao napad na tursku nezavisnost.
UNESCO, na čijem se popisu Aja Sofija nalazi, izrazio je žaljenje zbog turske odluke, a njegov Odbor za svjetsku baštinu razmotrit će status Aje Sofije.
"Aja Sofija dio je povijesnih zona Istanbula upisana na popis svjetske baštine UNESCO-a", naglasila je direktorica organizacije Audrey Azoulay.
Radi se o "remek djelu arhitekture i jedinstvenom svjedočanstvu susreta Europe i Azije kroz stoljeća. Njezin status muzeja predstavlja univerzalnost njezine baštine i od nje stvara snažan simbol dijaloga", dodala je ona.
0 ( + )
*
Kako je Tesla postala najvrjedniji proizvođač auta na svijetu
Kako je Tesla postala najvrjedniji proizvođač auta na svijetu
Petar Stošić
TESLA Inc., tvrtka koju je osnovao Elon Musk 2003., jedan je od najmlađih proizvođača automobila na svijetu. A u konkurenciji prestižnih marki starih i po stotinjak godina kao što su BMW, Mercedes-Benz, Ford, Renault ili Toyota, Tesla je postala najvrjedniji proizvođač automobila na svijetu.
Tesla je, naime, 1. srpnja prestigla japansku Toyotu i zasjela na prvo mjesto na listi svjetskih autoproizvođača po tržišnoj kapitalizaciji. Američke gigante General Motors i Ford prestigla je još ranije. Zahvaljujući porastu vrijednosti dionice Tesle od 5%, vrijednost ove američke tvrtke narasla je na 206,5 milijardi dolara, dok je Toyotina iznosila 202 milijarde dolara.
Štoviše, Tesla je nadmašila gotovo svih 500 tvrtki zastupljenih u S&P 500 indeksu, uključujući Coca-Colu, Disney, Cisco Systems i Exxon Mobile.
Teslina dionica sad vrijedi više od 1500 dolara, iako tvrtka nije završila još nijednu godinu s profitom
Teslina vrijednost u međuvremenu je nastavila strelovito rasti, pa samo 10 dana kasnije iznosi 286,5 milijardi dolara, dok vrijednost jedne dionice sad iznosi 1545 dolara. Entuzijazam ulagača doveo je do toga da su dionice Tesle porasle za impresivnih 170%. A sve se to događa iako ovaj proizvođač električnih automobila nije još završio fiskalnu godinu s profitom, odnosno u plusu.
Naravno, Tesla i dalje zaostaje za velikim autoproizvođačima po razmjerima proizvodnje automobila. Tesla ih je od početka godine proizvela oko 103 hiljade, piše američki CNBC. Toyota je u istom razdoblju proizvela 2,4 milijuna vozila.
Usto, ako se računa cjelokupna vrijednost tvrtke, uključujući njen dug, Toyota je 1. srpnja i dalje vrijedila 290 milijardi dolara, dok je Tesla vrijedila 252 milijarde.
Ključnim se pokazala prednost koju Tesla ima pred drugim automobilskim tvrtkama u proizvodnji i razvoju električnih i samovozećih automobila, dok pandemija koronavirusa prijeti čitavoj autoindustriji, ocijenila je za CNBC financijska analitičarka iz tvrtke Ark Invest Tasha Keeney. Ark Invest predviđa da će dugoročno dionica Tesle narasti na 7000 $ u slučaju velikog pada burzi, što se u financijama obično naziva "bear" (eng. medvjed) trend, a 15.000 u slučaju velikog rasta na burzama, što se obično naziva "bull" (eng. bik) trend.
Tradicionalne autokompanije u velikom zaostatku za Teslom na polju električnih auta
Tesla bi mogla još povećati svoju prednost pred drugim autoproizvođačima jer su oni sada prisiljeni staviti svoje projekte razvoja električnih i autonomnih automobila na čekanje kako bi sanirali gubitke od ekonomske krize izazvane pandemijom.
"To je zaista dugoročna slika autoindustrije, put do autonomnih i električnih (auta), a ostatak tradicionalnih autokompanija zaista se muči da to ostvari. One su već iza Tesle u proizvodnji ovih autonomnih i električnih platformi i zaista mislim da će to samo ubrzati konsolidaciju u industriji i odvesti ih još više naprijed", dodala je Keeney i primijetila da se druge tvrtke "hvataju za slamke" pokušavajući ostati u trci s Teslom.
Teslin uspon od startupa do velikog proizvođača automobila, koji je na kraju prošle godine imao 48 hiljada zaposlenika diljem svijeta, nije bio bezbolan. Još u ožujku ove godine, kada je WHO proglasio globalno širenje covida-19 pandemijom, a Europa i Sjeverna Amerika konačno počele uvoditi stroge mjere socijalnog distanciranja, Teslina dionica oštro je pala - s više od 900 dolara u februaru na manje od 400 dolara prije nego se počela oporavljati.
Tesla prebrodila krizu s koronom i s kašnjenjima u proizvodnji
Musk je, očito zabrinut zbog karantene zbog koje je i Tesla morala zatvoriti svoju tvornicu u Fremontu, Kalifornija, počeo na Twitteru kritizirati karantenu kao "protuustavnu" i "fašističku", tvrditi da je "panika oko koronavirusa glupa", a onda i pozivati da se "Amerika oslobodi sada". Tvornicu u Fremontu otvorio je 11. svibnja unatoč zabrani okruga, pri čemu je pozvao policiju da uhapsi "samo njega" ako već nekoga mora uhapsiti. Lokalne vlasti ipak su na kraju dozvolile rad tvornici nakon što ih je Tesla tužila, a Musk zaprijetio preseljenjem tvornice u susjednu Nevadu. Najmanje šestero radnika zarazilo se nakon otvaranja tvornice.
A prije dvije godine Tesla je bila u još većoj krizi. Mučila se s kašnjenjem u proizvodnji i isporuci svog novog električnog automobila za masovnu prodaju, Modela 3, dolazilo je do otkazivanja narudžbi, njegov tvit da razmišlja o povlačenju Tesle s burze doveo je do pokretanja istrage američkog ministarstva pravosuđa, nekoliko privatnih tužbi i gubitka vrijednosti od 18 milijardi dolara. Deseci menadžera napustili su tvrtku te godine, a u lipnju je Tesla otpustila 9% svoje radne snage.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ekscentrični osnivač i glavni direktor Tesle našao se u problemima i kad je povukao dim jointa u podcastu popularnog voditelja Joea Rogana, što je također dovelo do pada dionica od 9%.
Pa ipak, Muskova je tvrtka prebrodila ove ozbiljne probleme, zbog koje su joj mnogi predviđali propast, i dospjela na sam vrh. Njen Model 3 postao je najprodavaniji električni auto u povijesti, s više od 500 hiljada isporučenih primjeraka. Kako joj je to uspjelo?
Prema portalu The Verge, jedan od najvećih Muskovih postignućaje to što je uspio odmaknzuti fokus ulagač s kratkoročnih turbulencija, kakvih Tesli nije nedostajalo, na njegovu dugoročnu viziju i ciljeve za kompaniju. A to je, među ostalim, promjena paradigme, kako za osobni automobil, tako i za prijevoz općenito. Električni automobili desetljećima se nisu pomakli s mrtve točke - ili za to nije bilo apetita među proizvođačima ili među kupcima. No s Teslom, električni auto je konačno postao mainstream.
Saša Cvetojević: Kod Tesle se ne valorizira sadašnjost, nego budućnost
"Vrijednost tvrtke nije vrijednost njenih zgrada. Vrijednost je ono što su ljudi spremni platiti za neku firmu, a kod većine autokompanija, odnosno tehnoloških kompanija, jer Tesla ustvari nije autoproizvođač, nego tehnološki proizvođač, ne valorizira se sadašnjost, nego budućnost. Ljudi očekuju da će ta firma biti danas-sutra kao Apple i zato analitičari griješe kad je uspoređuju s proizvođačima automobila, recimo Volkswagenom", kaže nam poduzetnik Saša Cvetojević.
"VW ima poslovni model: napraviš nešto za 100, prodaš za 120, zaradiš još nešto na prodaji skupih kočnica, skupih, rezervnih dijelova itd. Tesla ima drugačiji poslovni model, sličniji Googleu, Appleu, koji može prijeći u varijantu da kupiš auto, a onda mjesečno plaćaš razne servise, digitalne ili analogne, vezane uz taj auto. Također, stvar je u tome što se Tesla automobili ne pune na Ini ili Shellu, što znači da će se dio prihoda iz industrije benzinskih pumpi preliti na one koji budu prodavali struju tim vozačima, a to je opet jednim dijelom Tesla koja ima svoju liniju punjača. Ima puno tih elemenata koje automobili s takvom tehnologijom u sebi imaju, a koje drugi autoproizvođači nemaju", dodaje Cvetojević.
Možemo li onda očekivati da će se Tesla u budućnosti samo učvrstiti na broju jedan?
"Puno je faktora o kojima će to ovisiti. Ovisi o tome što je broj jedan. Je li to onaj koji proizvodi najviše automobila, pa je to recimo Fiat, je l' to onaj koji ima najveći prihod, što sigurno nije Fiat jer su njegovi auti jeftini, je li to onaj koji ima najveću zaradu... Tesla igra u jednom novom području, električnim automobilima, koje samo po sebi raste, ali je u odnosu na klasične automobile još uvijek malo područje. To se može usporediti s drugim revolucijama, na području računala, mobitela, fotoaparata - prije 20, 30 godina su bili jedni igrači i tipovali su na jednu stvar. A onda su došli neki drugi koji su tipovali na drugu stvar i ovi prvi su nestali", objašnjava naš sugovornik.
"Musk je vjerovao u taj električni auto koji može biti i lijep i brz"
"Ono što je kod Tesle razlika je to što je njihov automobil mjesto na kojem čovjek provodi određeni dio svog vremena i na kojem postoji cijeli niz stvari koje mu se mogu ponuditi. Npr. ako sluša muziku u automobilu, Tesla mu može ponuditi pretplatu na streaming servis umjesto nečijeg drugog servisa", smatra Cvetojević.
Koja je točno tajna Muskovog uspjeha?
"To je neka kombinacija nekakve upornosti, ludila i neke vizije koju je on uspio slijediti. Bilo je mnogo vizionara koji su putem propali, ali nekima ta vizije uspije. Kao što je Jobs vjerovao u Mackintosh, pa iPhone, tako je Musk vjerovao u taj električni auto koji može biti i lijep i brz. I to bi sad mogla biti jedna kompanija koja može povezati mnogo elemenata pod svojom kapom. Ključno je ono što se još ne percipira, a to je autonomna vožnja koja je ustvari sveti gral automobilske industrije. To je kao prijelaz s parnog stroja na dizelski motor, taj nivo revolucije, ako auto ili kamion može voziti sam", zaključuje Cvetojević.
"Za dva tjedna će biti objava kvartalnih rezultata i ako Tesla iskaže profit, njena dionica će moći ući u S&P indeks 500 najvećih kompanija. Ako uđe u S&P, veliki investitori će je lakše moći kupiti jer će sloviti kao "blue chip", odnosno sigurna dionica, a masa fondova koja prati S&P indeks morat će kupiti njene dionice. Sve bi to trebalo gurnuti cijenu dionice još prema gore. Dakle, dosta ovisi o toj objavi kvartalnog profita, kao i tzv. "Battery Day" koji će se vjerojatno održati u rujnu, a na kojem se očekuje da će Tesla izaći s novostima o tehnologiji baterije na kojoj radi", kaže nam Cvetojević.
0 ( + )
*
Trump želi otvoriti škole najesen. To mu nosi glasove birača iz prigradskih područja
Trump želi otvoriti škole najesen. To mu nosi glasove birača iz prigradskih područja
Hina
Foto: EPA
ZAHTJEV za ponovno otvaranje svih američkih škola najesen u središtu je izborne kampanje aktualnog predsjednika Donalda Trumpa kojim želi pridobiti birače iz ključnih prigradskih područja, ali zasad mu taj pristup slabo djeluje.
Trump zagovara povratak učenika u učionice. "Škole se moraju otvoriti najesen", tvitao je u petak.
Novim porukama Trump se želi predstaviti kao kandidat sigurnosti, socijalne i gospodarske stabilnosti, ali zasad mu taj pristup slabo djeluje.
Trump se posljednjih tjedana pokušao približiti prigradskim biračima, osobito ženama koje ga slabo podržavaju još od izbora 2016. i nastavljaju to činiti zbog koronavirusa, koji bjesni u zemlji, i nastale gospodarske štete.
Svaka treća žena i svaki četvrti muškarac iz prigradskih područja podržavaju Trumpa
Američki je predsjednik upozorio i na porast stope kriminala u gradu u jeku prosvjeda protiv rasne nejednakosti, istodobno ukazujući na dinamično tržište dionica kao pokazatelj ekonomskog zdravlja.
Anketa Reutersa i Ipsosa od prošlog tjedna pokazuje da u prigradskim područjima tek 36 posto ispitanika podržava Trumpa. Iz prigradskih područja svaka treća žena i svaki četvrti muškarac podržavaju Trumpa.
Prigradska područja u ključnim saveznim državama poput Pennsylvanije, Wisconsina i Floride, puna su imućnih, neodlučnih birača.
Shannon K. Alsop, liječnica i majka dvoje djece koja živi u imućnom okrugu Bucks izvan Philadelphije, kaže da Trump politizira otvaranje američkih škola jer vjeruje da će mu to koristiti u kampanji.
"Možemo li otvoriti škole i da one budu sigurne za djecu? Želim da ta odluka ima uporište u istraživanjima i znanosti."
Otvaranje škola ključ za gospodarski oporavak
Glasnogovornik Trumpove kampanje Rick Gorka kaže da je otvaranje škola ključ za gospodarski oporavak.
"Radi se o gospodarstvu. Radi se o obrazovanju njihove djece. Roditelji su vrlo frustrirani", rekao je Gorka.
Trumpu će rival na predsjedničkim izborima 3. studenog biti bivši potpredsjednik, demokrat Joe Biden čiji je stav o otvaranju škola uglavnom usuglašen sa sindikatom učitelja koji su podržali njegovu kandidaturu, a Trumpove zahtjeve kritizirali kao opasne.
Biden također želi da se škole otvore, ali uz "jasne smjernice, resurse i podršku koju trebaju da to učine", rekao je njegov glasnogovornik Andrew Bates.
0 ( + )
*
Uskoro nam stiže aplikacija za praćenje korone. Iskustva drugih zemalja nisu najbolja
Uskoro nam stiže aplikacija za praćenje korone. Iskustva drugih zemalja nisu najbolja
Index Vijesti
Foto: EPA
HRVATSKA bi kroz desetak dana trebala uvesti svoju aplikaciju za praćenje kontakata zaraženih koronavirusom.
Taj način borbe protiv koronavirusa dosad se nije pokazao vrlo efikasnim. Štoviše, na površinu su isplivali određeni problemi, što tehnološki, što društveni.
Francuska i Australija nisu profitirale od aplikacije za praćenje kontakata
Kad je Francuska pokrenula aplikaciju za praćenje kontakata zaraženih koronavirusom, izgledalo je da će pronaći izlaz iz pandemije. Aplikaciju StopCovid u vrlo kratkom vremenu skinulo je dva milijuna ljudi, a ministar digitalnih poslova Cedric O rekao je da je aplikacija odmah "pomogla u sprečavanju širenja zaraze, bolesti, pa samim time i smrti".
No entuzijazam je kod vladajućih brzo splasnuo jer se uskoro otkrilo da je aplikacija u prva tri tjedna upozorila svega 14 ljudi da postoji mogućnost da su bili izloženi virusu.
"Ovo nije kraj priče", rekao je O u svoju obranu te dodao:
"Nastavljamo unaprjeđivati aplikaciju."
U međuvremenu, u Australiji je situacija još gora. Državna aplikacija Covidsafe pokrenuta u travnju još je jače odjeknula nego ona u Francuskoj. Skinulo ju je šest milijuna ljudi od australske populacije koju čini 25 milijuna ljudi. No unatoč svemu imala je malen utjecaj na suzbijanje bolesti.
U državi Victoria, aplikacija nije uspjela identificirati nijedan kontakt koji otprije nije ručno identificiran, piše Gizmodo.
No iako ništa od ovoga ne zvuči sjajno, nedostatak javljanja aplikacije o mogućoj izloženosti virusu ne mora nužno biti znak neuspjeha sam po sebi, piše MIT Technology Review.
Kritike dolaze i zbog prevelikog hypea oko svega
Dio kritika možda dolazi i zbog prevelikog hypea koji se stvorio oko aplikacija za praćenje kontakata. Rani fokus na takve aplikacije bio je razumljiv; cjepivo je još uvijek mjesecima daleko, pod pretpostavkom da se uopće i pronađe ono koje će biti učinkovito. Aplikacije su tu uskočile kao svojevrsna privremena zamjena iako su stručnjaci neumorno upozoravali da su one tek jedan od alata u borbi protiv virusa.
I na matematičkoj razini, također, mogla se očekivati niska notifikacija, smatra Jon Crowcroft, profesor komunikacijskih sustava na Sveučilištu u Cambridgeu. U situaciji kada imamo malen broj slučajeva covida-19 ljudi se okreću fizičkoj distanci, a gustoća korisnika aplikacija nije visoka. Očekivano je da nećemo vidjeti mnogo notifikacija, dodaje Crowcroft.
"To je jednostavna matematika za brojeve notifikacija: ako 1% ljudi ima covid-19 i svi su testirani, a samo 1% ljudi pokreće aplikaciju, imate 1 od 10.000 šansi da će testirana i virusu izložena osoba imati aplikaciju, tako da će stopa notifikacija biti 10.000 puta niža od stope slučaja", objašnjava Crowcroft. (Na primjer, u razdoblju u kojem je Victoria izdala 21 notifikaciju, država je registrirala samo 350 slučajeva covid-19.)
Međutim, da ste i među onima najoptimističnijima, jasno je da postoji razdor između onoga što je bilo obećano i onoga što ove aplikacije zaista nude. Što je pošlo po krivu?
Tehnički neizvedivo
Prvo, vrijedi pogledati sličnosti između dvije aplikacije. I Francuska i Australija odustale su od modela koje su predložili Google i Apple, gdje se podaci spremaju na uređaj korisnika kako bi se zajamčila sigurnost, u korist centraliziranog pristupa, gdje se informacije šalju na vanjske servere. To je problematično jer su Google i Apple ograničili koliko Bluetooth skeniranja centralizirane aplikacije mogu izvršavati u pozadinskim procesima na uređaju.
Michael Veale, predavač digitalne politike na Sveučilištu College u Londonu, sažeo je ovaj problem u nekoliko rečenica.
"Aplikacije ne otkrivaju mnoge telefone jer pozadinski Bluetooth ne radi. To je zato što ne koriste decentralizirani pristup."
Ova situacija stvorila je niz drugih tehničkih poteškoća. Australska aplikacija djeluje samo 25% vremena na nekim uređajima, posebno iPhoneima. To je zato što Bluetooth "stisak ruke" potreban za registraciju blizine dvaju telefona ne radi ako je zaslon telefona zaključan. Upravo je to bio problem zbog kojeg je Ujedinjeno Kraljevstvo prošlog mjeseca odustalo od inicijalne aplikacije (nije jasno kada će pokrenuti zamjenu).
"To efektivno znači da aplikacija za praćenje kontakata radi bez korištenja njihovog sustava. Korisnik mora hodati naokolo poput igrača Pokemon Goa, s otvorenim telefonom, otvorenom aplikacijom i ne koristiti svoj telefon ni za što drugo", kaže jedan istraživač koji nije izravno uključen u razvoj ni za jednu aplikaciju, a koji je želio ostati anoniman.
Previše konzervativno
Sve se to moglo pogoršati primjenom pretjerano konzervativnog pristupa kako bi se izbjegao rizik od "pretjeranog obavještavanja" korisnika, kaže Crowcroft.
Zabrinutost zbog toga što bi preosjetljive notifikacije mogle stvoriti paniku, znači da aplikacije u obzir uzimaju samo ljude za koje je velika vjerojatnost da su bili u bliskom međusobnom kontaktu duži vremenski period - a ne samo ljude s kojima ste se na nekoliko sekundi mimoišli u trgovini.
"Puno se trudilo izbjeći mnoštvo lažnih pozitivnih obavijesti u nekim aplikacijama. To ih može učiniti superkonzervativnim", kaže on.
Osim toga, i australska i francuska aplikacija bile su pogođene bugovima i problemima u performansama.
Korisnici su se žalili kako francuska aplikacija troši bateriju njihovog telefona - što je možda razlog što su je stotine hiljada ljudi ubrzo deinstalirale.
"Ovo je glavni rizik za programere: napravite jednu pogrešku i obrišete nečiju bateriju", kaže Andrew Eland, koji je do nedavno radio kao inženjerski direktor u Googleu, a potom u DeepMind Healthu.
Neki korisnici kažu da se aplikacija StopCovid redovito ruši i da je treba ponovno aktivirati svaki put kada ponovno uključite telefon.
Što smo dosad naučili korištenjem aplikacija za praćenje kontakata?
Bluetooth je vrlo složena tehnologija, ali je gotovo nemoguće izgraditi aplikaciju za praćenje kontakata bez korištenja Appleovog i Googleovog sustava. Dakle, zbog brže izgradnje aplikacije možda je najbolje da vlade ne usvoje centralizirani sustav ili nešto treće što stvara tehničke poteškoće.
Ako je to moguće, zemlje bi trebale razmotriti ponovnu upotrebu koda za aplikaciju druge zemlje u kojoj se aplikacija pokazala uspješnom. Primjerice, njemačka aplikacija Corona-Warn ima otvoren i svima dostupan kod, a tu aplikaciju je preuzelo više od 15 milijuna ljudi u državi s 83 milijuna stanovnika. Krenula je s radom 15. lipnja.
Tajnost i držanje informacija za sebe izuzetno su slaba kombinacija kada je u pitanju izrada aplikacija za traženje kontakata.
Na kraju, javnost mora imati na umu da su aplikacije za praćenje kontakata vjerojatno tek malen djelić u velikoj borbi protiv koronavirusa. Nikako ne čarobni odgovor na problem.
"Ako želite znati najbolji način da potrošite vrijeme i novac na tehnologiju za praćenje koronavirusnih infekcija, vjerojatno bi bilo bolje usredotočiti se na to da ručno traženje kontakta učinite efikasnijim", zaključuje Eland.