KAOS U SAD-U Ekstremisti poludjeli zbog micanja spomenika vođi iz Građanskog rata, veliki neredi na ulicama
KAOS U SAD-U Ekstremisti poludjeli zbog micanja spomenika vođi iz Građanskog rata, veliki neredi na ulicama
Screenshot: YouTube/ CNN
VELIKI neredi tokom subote podigli su američku policiju na noge. Prosvjedi rasista i ekstremnih desničara, koji su u subotu tokom dana održani u Virginiji, postali su nasilni.
Tamošnja policija objavila je kako je nekoliko civila ozlijeđeno u neredima koji su nastali nakon što je policija odlučila rastjerati nasilne demonstrante. Guverner Virginie proglasio je izvanredno stanje, a policija se sukobila sa stotinama demonstranata u Charlottesvilleu.
Razlog za masovne prosvjede je činjenica što su vlasti odlučile ukloniti kip generala Roberta E. Leeja, a zbog toga su hiljade ljudi izašle na ulicu i pjevali rasističke pjesme.
Neki od protestanata su imali štapove, palice i štitove. Drugi su pak na glavama imali kacige, a bilo je dosta onih koji su u rukama imali baklje. S bakljama su još sinoć šetali oko obližnjeg sveučilišta.
O svemu se oglasio i Donald Trump koji je putem Twittera poručio kako svi Amerikanci moraju biti ujedinjeni.
"U Americi nema mjesta za ovakvu vrstu nasilja. Budimo zajedno kao jedan", poručio je Trump.
*
Kako se Sjeverna Koreja uopće dokopala nuklearnog oružja?
Kako se Sjeverna Koreja uopće dokopala nuklearnog oružja?
Foto: FaH/YouTube
TOTALITARNI režim, gotovo u potpunosti izoliran od međunarodne zajednice kojoj otvoreno prkosi i prijeti, službeno još uvijek u ratu sa svojim južnim susjedom (nekad dijelom jedinstvene države) i k tome nuklearna sila na pragu rata s najvećom svjetskom velesilom - nije ni čudno da je Sjeverna Koreja trenutni svjetski problem broj jedan.
No kako je došlo do toga? Kako se tako izolirana i gospodarski zaostala država uspjela dokopati nuklearnog arsenala kojim sada prijeti Južnoj Koreji, Japanu, pa i SAD-u, čiji predsjednik spremno odgovara jednako neodgovornim i opasnim prijetnjama?
Sjeverna i Južna Koreja službeno u ratu već 67 godina
Koreja je početkom 20. stoljeća postala kolonija Japanskog Imperija. Nakon poraza Japana u Drugom svjetskom ratu, zemlja je podijeljena na dvije okupacijske zone s granicom na čuvenoj 38. paraleli: SAD je na jugu instalirao pro-zapadnu diktaturu, a Sovjetski Savez komunistički režim na čelu s protujapanskim gerilskim borcem Kim Il-sungom, piše Rolling Stone.
Kim je 1950. uz sovjetsku pomoć izvršio invaziju na Južnu Koreju i pokušao okupirati čitav Korejski poluotok. Da UN-ove snage pod vodstvom SAD-a nisu intervenirale, vjerojatno bi i uspio. Nakon što su snage SAD-a, Južne Koreje i ostalih saveznika krenule u protunapad i zamalo osvojile Sjevernu Koreju, u sukob se izravno uključila i Kina. Nakon tri godine rata i milijunskih žrtava, sklopljeno je primirje koje traje već 64 godine, uz manje-više istu crtu razgraničenja. Trajni mir nikad nije potpisan.
Kim Il-sung stvorio je nadrealan kult ličnosti po kojem je ova zemlja poznata u svijetu i uspostavio de facto monarhiju - sadašnji diktator Kim Jong-un je njegov unuk - pod ideološkom doktrinom nazvanom "juče" (korejska riječ za samodostatnost), mješavinu komunizma, korejskog nacionalizma i militarizma. No, dok se kapitalistička Južna Koreja ekonomski razvijala i prošla tranziciju u liberalnu demokraciju, Sjeverna Koreja je pod staljinističkom planskom ekonomijom grcala u siromaštvu.
Umjesto prehranjivanja stanovništva, razvijali nuklearni program
Osim toga, SSSR i Kina su imale sve problematičniji odnos sa svojom saveznicom koja se odbijala ponašati kao normalna država. Primjerice, sjevernokorejski komandosi redovito su otimali japanske i južnokorejske građane. "Veliki vođa" Kim zatražio je od svojih saveznika tehnologiju za nuklearno naoružanje. I Kina i SSSR su ga odbili, ali potonji mu je ipak pomogao izgraditi nuklearnu elektranu. Sjeverna Koreja je u osamdesetima pokušala sama proizvesti obogaćeni uran i plutonij za nuklearno oružje, iako je 1985. potpisala Sporazum o prestanku širenja nuklearnog naoružanja (NPT).
Raspadom SSSR-a 1992., pomoć Sjevernoj Koreji je prekinuta, što je dodatno ugrozilo njeno gospodarstvo, čak i proizvodnju električne energije. Pod "dragim vođom" Kim Jong-ilom, sinom i nasljednikom "velikog vođe", režim je postao još izoliraniji i paranoičniji, a zemlja još siromašnija. Devedesetih je od gladi pomrlo i do pola milijuna Sjevernih Korejaca.
Umjesto da se pobrine o prehranjivanju vlastitog stanovništva, Pjongjang je ubrzao razvoj svog nuklearnog programa, u skladu sa svojim načelom "vojska prva". Inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) upozoravali su da režim vjerojatno prikriva proizvodnju plutonija. Kada su 1993. zatražili pristup spremištima nuklearnog otpada, Pjongjang ih je odbio i zaprijetio izlaskom iz NPT-a.
Izigrali sporazum sa SAD-om iz 1994. i sve sporazume otada
Kim je 1994. s predsjednikom SAD-a Billom Clintonom potpisao sporazum kojim je pristao na gašenje svojih starih nuklearnih reaktora u zamjenu za pomoć u izgradnji modernih lakovodnih reaktora, koji nisu idealni za proizvodnju sirovina za nuklearno oružje, i redovite inspekcije IAEA-e.
Sporazum se raspao pod Georgeom Bushom koji je 2002. prozvao Sjevernu Koreju, Irak i Iran "osovinom zla". "Tražeći oružja masovnog uništenja, ovi režimi predstavljaju ozbiljnu i rastuću opasnost", rekao je Bush godinu dana prije nego je pokrenuo invaziju na Irak. Njegova administracija je otkrila da je Sjeverna Koreja nastavila s programom razvijanja nuklearnog oružja, vjerojatno uz pomoć tehnologije koju je u međuvremenu dobila od Pakistana. Izgleda da je Clintonova inicijativa usporila, ali ne i zaustavila Kimov nuklearni program.
SAD je prekinuo pošiljke nafte koje su bile predviđene sporazumom, na što je Sjeverna Koreja protjerala nuklearne inspektore, ponovo pokrenula svoju staru elektranu u Jongbjonu u kojoj može proizvoditi plutonij, a uskoro i izišla iz NPT-a. Iako je 2005. obećala prekinuti čitav svoj nuklearni program u zamjenu za pomoć u proizvodnji energije, 2006. je izvršila svoje prvo podzemno testiranje nuklearne bombe. Seizmička mjerenja su pokazala da je bomba bila znatno manja od onih koje je SAD bacio na Hirošimu i Nagasaki 1945. Iste godine je prvi put testirala i balistički projektil.
Od 2006. do danas pet podzemnih testiranja nuklearne bombe
Vijeće sigurnosti UN-a odgovorilo je nametanjem opsežnih sankcija, na što je Sjeverna Koreja nastavila sa svojom taktikom zavaravanja međunarodne zajednice. Nakon pregovora sa SAD-om, Južnom Korejom, Japanom, Rusijom i svojim glavnim trgovinskim partnerom i političkim saveznikom Kinom, potpisala je novi sporazum o demontiranju svojih pogona za proizvodnju nuklearnog oružja u zamjenu za pomoć u hrani i ostalim potrepštinama. Nakon što je ponovo odbila pristup inspektorima, 2009. je izvršila drugo testiranje nuklearne bombe, na što joj je VS nametnuo nove sankcije.
Kim Jong-un došao je na vlast kao 27-godišnjak nakon smrti svog oca 2011. te brzo i brutalno učvrstio svoju vlast. 2013. je pogubio svog ujaka Jang Song-taeka, koji je u službenom priopćenju Pjongjanga opisan kao "odvratni ljudski šljam, gori od psa, koji je počinio triput prokleta djela izdaje". U februaru ove godine Kimov polubrat je ubijen nervnim otrovom u zračnoj luci u Maleziji.
Interkontinentalni nuklearni projektil do 2020.?
Iste godine je izvršio treće nuklearno testiranje, koje je njegova komisija za nacionalnu obranu otvoreno opisala kao pripremu za skoru "totalnu akciju" protiv SAD-a, "zakletog neprijatelja korejskog naroda". 2016. je izvedeno četvrto i peto, zasad posljednje testiranje - najveće dosad, s bombom za koju se procjenjuje da je bila snažna kao ona bačena na Nagasaki - 10 do 20 kilotona.
Posljednja prepreka sposobnosti Sjeverne Koreje za nuklearni napad je tehnologija lansiranja nuklearne bojeve glave na balističkom projektilu. Iako je već uspješno lansirala više balističkih projektila (posljednji u srpnju ove godine), a američka obavještajna agencija DIA smatra da ima i bojevu glavu dovoljno malenu za instaliranje na projektil, ne zna se može li ona "preživjeti" lansiranje u svemir i ponovni ulazak u atmosferu nadomak cilja. Stručnjaci procjenjuju da bi Pjongjang mogao imati potpuno funkcionalni interkontinentalni balistički projektil s nuklearnom glavom već do 2020.
*
VELIKI GAF BRITANSKE POLICIJE Uhapšeni bankar ipak nije trkač koji je gurnuo ženu pod bus, tada je bio u SAD-u
VELIKI GAF BRITANSKE POLICIJE Uhapšeni bankar ipak nije trkač koji je gurnuo ženu pod bus, tada je bio u SAD-u
Screenshot: YouTube
MUŠKARAC koji je uhapšen pod sumnjom da je ženu koja je trčala gurnuo pod jureći autobus u Velikoj Britaniji oslobođen je optužbi. Podsjetimo, za gnjusni čin koji je obišao svijet uhapšen je bankar Eric Bellquist iz tvrtke Hutton Collins & Co., ali njegovi odvjetnici su rekli kako je on u vrijeme incidenta bio u SAD-u.
Danas je i policija objavila da Bellquista više ne sumnjiče vezano za ovaj slučaj, a to znači da se potraga za joggerom koji je gurnuo ženu pod autobus nastavlja.
Podsjetimo, prije nekoliko dana svijet je zgrozila snimka iz Londona na kojoj muškarac, koji trči preko londonskog Putney Bridgea, gura 33-godišnju ženu koja mu se našla na putu. Ona je pala na cestu, ali je jureći autobus u zadnji čas uspio skrenuo te je tragedija spriječena.
Iako je snimka tek prije nekoliko dana postala viralna, ovaj slučaj se dogodio još 5. svibnja.
*
Dok Trump sve ozbiljnije prijeti Sjevernoj Koreji, Japanci se spremaju za rat
Dok Trump sve ozbiljnije prijeti Sjevernoj Koreji, Japanci se spremaju za rat
Foto: FaH/YouTube
AMERIČKI predsjednik Donald Trump zaprijetio je u petak sjevernokorejskom vođi Kim Jong-unu da će zažaliti ako bude napao američki teritorij Guam, javljaju agencije.
"Ako bilo što učini u pravcu Guama ili nekog drugog američkog teritorija, ili nekog američkog saveznika, on će to zaista vrlo brzo zažaliti", rekao je Trump na neformalnoj konferenciji za novinare u Bedminsteru u New Jerseyju, gdje se nalazi na odmoru.
Na press konferenciji bili su i državni tajnik Rex Tillerson, veleposlanica pri UN-u Nikki Haley i savjetnik za nacionalnu sigurnost H R McMaster.
"Nadam se da će shvatiti težinu onog što sam rekao"
Trump je kazao kako se nada da će Sjeverna Koreja shvatiti u potpunosti težinu njegovih riječi.
"Nadam se da će u potpunosti shvatiti težinu onoga što sam rekao. A to što sam rekao i mislim", upozorio je američki predsjednik. "Te riječi vrlo je lako razumjeti".
Sjeverna Koreja rekla je da će do sredine augusta napraviti plan lansiranja četiri rakete srednjeg dometa na američki pacifički teritorij Guam i predstaviti ga Kim Jong-unu koji će donijeti odluku o daljnjim koracima.
To je pridonijelo nastavku eskalacije napetosti između Pjongjanga i Washingtona nakon što je američki predsjednik Donald Trump upozorio Sjevernu Koreju ranije ovoga tjedna da će se suočiti s "vatrom i bijesom" ako ne prestane prijetiti SAD-u.
Američki predsjednik u petak je uputio nove prijetnje Sjevernoj Koreji, poručivši Pjongjangu putem Twittera da je američko oružje "napunjeno i spremno".
Trump je novinarima također najavio da će tokom noći razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom o "vrlo opasnoj situaciji" koja se tiče Sjeverne Koreje.
Rekao je i da razmatra dodatne sankcije, "vrlo snažne, na vrlo, vrlo visokoj razini", ali o njima nije iznio nikakve pojedinosti.
Osudio je režim koji se loše ponaša "već godinama, već desetljećima".
Upitan da komentira riječi njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je u petak rekla da se protivi vojnom rješenju te je osudila verbalni rat Pjongjanga i Washingtona, Trump je kazao da se njezine riječi "odnose na Njemačku, sigurno se ne odnose na SAD".
Pritom je njemačku kancelarku nazvao "vrlo dobrom osobom" i "prijateljicom".
Japan razmjestio raketni sustav Patriot
Japan je u subotu razmjestio svoj proturaketni sustav Patriot nakon najave Sjeverne Koreje o planu lansiranja raketa u pravcu američkog teritorija Guama u Pacifiku.
Kako prenosi japanska javna televizija NHK, ministarstvo obrane počelo je u subotu raspoređivati američki proturaketni sustav Patriot Advanced Capability 3 (PAC-3) u Shimani, Hiroshimi i Kochiju, na zapadu zemlje.
Nakon objave Pjongjanga, ti bi se lokaliteti mogli naći na putanji sjevernokorejskih raketa.
Snimke prikazuju prevoženje lansirnih rampi
Televizijske snimke snimljene u subotu prikazuju vojna vozila koja pred zoru prevoze lansirne rampe i druge elemente proturaketnog sustava u vojnu bazu u Kochiju.
Japanska vlada rekla je ranije kako namjerava srušiti sjevernokorejske rakete koje bi eventualno zaprijetile japanskom teritoriju.
Agencija Kyodo, navodeći dužnosnike japanskog ministarstva obrane, objavila je da će se tokom jutra završiti s raspoređivanjem proturaketnog sustava na zapadu Japana.
Sjeverna Koreja objavila je u srijedu da "pažljivo razmatra" plan o raketnom napadu u blizini američkog pacifičkog teritorija Guama, samo nekoliko sati nakon što je predsjednik Donald Trump obećao Pjongjangu "vatru i bijes" ako nastavi prijetiti Sjedinjenim Državama. Kasnije je dodala da će planovi o tome biti razrađeni do polovice augusta.
Po izjavama glasnogovornika japanske vlade Yoshihide Suga, Tokio "nikada neće tolerirati" provokacije Sjeverne Koreje, a japanske oružane snage poduzet će potrebne mjere.
*
U Siriji ubijen član Bijelih kaciga poznat sa snimke koja je obišla svijet
U Siriji ubijen član Bijelih kaciga poznat sa snimke koja je obišla svijet
Foto: FaH
NEPOZNATI napadači ubili su u subotu sedmoricu pripadnika volonterske spasilačke organizacije Bijelih kaciga pošto su upali u njihov ured i otvorili vatru na njih na sjeverozapadu Sirije zahvaćene ratom.
Napad, prvi takav, kažu aktivisti, dogodio se u Sarminu, u pokrajini Idlibu, priopćila je organizacija Bijele kacige na svojoj mrežnoj stranici.
"Neznanci su u zoru upali u prostorije civilne zaštite u Sarminu i zapucali, ubivši sedmoricu volontera", dodaje ta organizacija koja djeluje na područjima izvan kontrole režima Bašara al Asada.
"Ukradena su dva minibusa, kacige (koje nose spasioci) i prijenosne radiostanice", navodi organizacija.
Objavljene snimke žrtava
Zasad nije jasno je li ubojstvo bilo politički motivirano ili je cilj bila krađa. Organizacija je objavila snimke žrtava koje leže u krvi.
"Sedmorica spasilaca ubijena su hitcem u glavu", rekao je za AFP Rami Abdel Rahman, ravnatelj Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR). "Njihovi kolege su došli rano ujutro na posao i našli ih mrtve".
Po riječima SOHR-a i aktivista, jedan od ubijenih pojavio se na snimci koja je 2016. obišla svijet: Spasilac jeca držeći u rukama četveromjesečnu djevojčicu koju je izvukao iz ruševina nakon bombardiranja grada Idliba.
Bijele kacige, koje su 2016. bile nominirane za Nobelovu nagradu za mir, postale su poznate zahvaljujući potresnim videosnimkama na društvenim mrežama na kojima hitaju prema bombardiranim mjestima kako bi spasili preživjele, napose djecu, zatrpane pod ruševinama zgrada uništenih u bombardiranju režima i njegova ruskog saveznika.
Bijele kacige su od početka isticale da su neutralne i da ne pripadaju nijednoj političkoj ni naoružanoj skupini.
Financira ih nekoliko zemalja, među kojima Velika Britanija, Nizozemska, Njemačka, Japan i Sjedinjene Države.
Sirijski režim i Moskva ih zato progone, optužujući ih da su marionete u rukama stranih vlada koje su u ratu na strani oporbe. Drugi pak tvrde da među njima ima pobunjenika, pa i džihadista.
*
Kina ima poruku za Trumpa: Pazi što pričaš
Kina ima poruku za Trumpa: Pazi što pričaš
Foto: FaH
SJEVERNA Koreja mora prekinuti svoje provokativno ponašanje koje vodi eskalaciji, navela je u subotu Bijela kuća nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa s kineskim kolegom Xi Jinpingom, prenose agencije.
Dvojica predsjednika su ponovila obostranu angažiranost u denuklearizaciji Korejskog poluotoka, navela je Bijela kuća u priopćenju.
Pozvao Trumpa na suzdržanost u ratu riječima s Pjongjangom
Kineska državna novinska agencija Xinhua objavila je da je Xi tokom razgovora pozvao Trumpa da pokaže suzdržanost u ratu riječima s Pjongjangom. Xi je pozvao "sve uključene strane da pokažu suzdržanost i da izbjegavaju izjave i akcije koje bi dovele do eskalacije na Korejskom poluotoku", prenijela je agencija.
Dvojica čelnika pozdravila su nedavnu rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom se uvode nove sankcije Pjongjangu, a ta je rezolucija, drže oni, važan i potreban korak prema uspostavi mira i sigurnosti na Korejskom poluotoku, piše u američkom priopćenju.
Trump i Xi imaju iznimno bliske odnose koji bi mogli pridonijeti mirnom rješenju problema Sjeverne Koreje, naglasila je Bijela kuća.
"Američke snage spremne štititi Guam"
Trump je izjavio da su američke snage spremne štititi Guam nakon što je Sjeverna Koreja najavila da planira lansirati rakete blizu tog američkog otoka u Tihom oceanu.
U telefonskom razgovoru s guvernerom Guama, Edijem Calvom, Trump mu je jamčio da su američke snage spremne jamčiti sigurnost stanovnicima Guama, kao i cijelim Sjedinjenim Državama, navela je Bijela kuća.
U četvrtak su sjevernokorejski mediji izvijestili da će do sredine augusta Sjeverna Koreja napraviti plan lansiranja četiri rakete srednjeg dometa na američki pacifički teritorij Guam i predstavit će ga svom čelniku Kim Jong-unu koji će donijeti odluku o daljnjim koracima. Te rakete će nadletjeti japanski teritorij i pasti u more oko 30 do 40 km od Guama. To lansiranje će biti ključno upozorenje Sjedinjenim Državama, naglasila je sjevernokorejska vojska.
*
ANALIZA Što možemo očekivati ako stvarno dođe do rata između SAD-a i Sjeverne Koreje?
ANALIZA Što možemo očekivati ako stvarno dođe do rata između SAD-a i Sjeverne Koreje?
Foto: Hina, Index
POSLJEDNJIH dana cijeli svijet se pita jedno pitanje: hoće li doći do rata između SAD-a i Sjeverne Koreje? A to pitanje slijedi logično potpitanje: kako bi se taj rat odvio?
Dok se vodi opasan rat riječima - predsjednik SAD-a Donald Trump prijeti "vatrom i bijesom", a sad i time da su "vojne opcije potpuno spremne" (eng. locked and loaded), njegov ministar obrane Jim Mattis "krajem režima i uništenjem naroda" Sjeverne Koreje, a tamošnji režim "apsolutnom silom", napadom na Guam i "pretvaranjem kontinentalnog SAD-a u teatar nuklearnog rata" - u SAD-u analitičari unutar vlade i izvan nje otvaraju svoje stare vojne planove i projekcije iz doba Hladnog rata.
Opcije: vojni sukob, ne činiti ništa, daljnje sankcije ili pregovori
Njihove ratne simulacije, piše Washington Post, procjenjuju broj žrtava i pokušavaju predvidjeti kako bi se neprijatelj ponašao kada bi došlo do otvorenog sukoba. Vojna konfrontacija jedna je od četiri glavne opcije kojima raspolaže Washington - ostale tri su ne činiti ništa, udariti na Kim Jong-unov režim još jačim sankcijama ili pokušati obnoviti pregovore.
Dovođenje Sjeverne Koreje za pregovarački stol najpopularnija je opcija među ekspertima, a taktika koju zagovaraju za ostvarenje takve solucije je tzv. "zamrzavanje za zamrzavanje" (eng. freeze for freeze) na način da Washington obeća Pjongjangu prekid vojnih vježbi u regiji, novih sankcija ili odustajanje od "promjene režima" u zamjenu za prekid razvijanja nuklearnog programa i testiranja projektila kao ustupak druge strane. Međutim, Trumpova administracija odbacuje ovu opciju jer je smatra lažnom moralnom ekvivalencijom, navodi pomoćnica državne tajnice za istočnu Aziju, Susan Thornton.
Denuklearizacija više nije realno moguća
Osim toga, SAD i njegovi saveznici praktički su dovedeni pred gotov čin kad je u pitanju nuklearno naoružanje Sjeverne Koreje. "Mislim da nećemo dobiti denuklearizaciju. Zbog toga bi ih možda trebali prihvatiti i osloniti se na teoriju odvraćanja. Postoji razlog zašto Sjeverna Koreja nije izvršila invaziju na Južnu Koreju: boje se nadmoćnog odgovora od strane SAD-a", zaključuje znanstvenik sa Sveučilišta Columbia i bivši koordinator za sankcije u administraciji Baracka Obame, Richard Nephew. No i on priznaje da je vojni sukob "vrlo privlačna ideja za rješavanje ovog problema jednom zauvijek", pogotovo za Trumpa.
Što se vojnog sukoba tiče, više je nepredvidivih varijabli u igri: koje bi sve zemlje bile uključene ili napadnute i koje bi sve vrste oružja bile upotrijebljene - prvenstveno, bi li došlo do nuklearne eskalacije. Scenariji iz noćnih mora su poznati: sjevernokorejski projektil naoružan nuklearnom bojevom glavom teoretski bi mogao pogoditi San Francisco za pola sata, a Seul za samo tri minute. Osim toga, prema procjeni International Crisis Group, ova zemlja ima nekoliko hiljada tona kemijskog oružja koje bi mogla upotrijebiti.
Čak i ako bi SAD izvršio ograničeni napad i uz pomoć specijalnih snaga, zračnih udara i krstarećih projektila pokušao likvidirati Kimov režim ili uništiti njegove nuklearne pogone i raketne lansirne rampe, "teško je zamisliti da taj scenarij završi ikako drukčije osim da Sjeverni Korejci pokušaju zapaliti Seul", upozorava Nephew. Direktor CIA-e Mike Pompeo nedavno je sugerirao rušenje režima kad je rekao da bi SAD trebao na neki način "odvojiti" Kima od nuklearnog arsenala, ali kao što vidimo, taj bi pokušaj sa sobom nosio ozbiljan rizik. S obzirom na znatan napredak njihovog nuklearnog i raketnog kapaciteta, koji je dobrim dijelom skriven i mobilan, njegovo potpuno uništenje bilo bi praktički nemoguće. A odmazda bi neminovno uslijedila, pri čemu iz perspektive SAD-a nije zanemarivo da u Južnoj Koreji živi 200 hiljada njegovih građana.
Invazija bi za SAD značila ogromne gubitke
Druga opcija, invazija na Sjevernu Koreju, suočila bi američku vojsku s punih 1.2 milijuna aktivnih vojnika i još 600 hiljada rezervista koji imaju na raspolaganju golemu mrežu podzemnih bunkera i tunela, artiljeriju kojom mogu zasuti Južnu Koreju, kao i spomenuto kemijsko oružje. Čak i uz sudjelovanje južnokorejske vojske koja raspolaže s najmanje 600 hiljada ljudi, invazija bi zahtijevala masivne razmjere američkih kopnenih, zračnih i morskih snaga, koje bi morale biti preusmjerene iz drugih područja od vitalnog značaja, piše Politico. Gubici bi bili sve samo ne zanemarivi, upozorio je Kongres načelnik združenog stožera američke vojske, Joseph Dunford, u lipnju: "Nimalo ne sumnjam da bismo, ako uđemo u rat sa Sjevernom Korejom, pobijedili, ali bismo također vidjeli žrtve kakve nismo vidjeli zadnjih 60 ili 70 godina."
Naravno, Pjongjang bi mogao izvesti napad prvi, bilo projektilima (kao što su već najavili za američki teritorij Guam), cyber-napadom na Japan ili upadom preko granice s Južnom Korejom, kroz tunele koje je njihova vojska navodno izgradila ispod minirane i utvrđene demilitarizirane zone. Prema simuliranim ratnim igrama vojnih instituta iz Washingtona, čak i manji sukob mogao bi eskalirati međusobnim nuklearnim napadom. U slučaju da atomska bomba pogodi Seul, jedan od modela procjenjuje 180 hiljada mrtvih i 160 hiljada ozlijeđenih, uz potpuni kolaps poretka i masovni egzodus iz južnokorejske metropole. Takav je scenarij ipak malo vjerojatan, budući da je sjevernokorejski režim svjestan da bi time potpisao vlastitu smrtnu presudu. Osim toga, u slučaju potencijalnog napada na SAD, vrlo je upitno ima li Sjeverna Koreja tehnologiju koja je potrebna za ulazak balističkog projektila s nuklearnom glavom u atmosferu bez da sagori u procesu, kao i onu potrebnu da projektil pogodi cilj. Ali ako je nemaju sad, ne znači da je neće imati u skoroj budućnosti. Sposobnost SAD-a da obori ovakve projektile također je upitna.
Što Kim zapravo želi?
Doduše, glavna nepoznanica u ratnim scenarijima jest što ovaj bizarni hibrid apsolutne monarhije i komunističke diktature zapravo želi - osim opstati pod svaku cijenu. Unatoč svojim nuklearnim ambicijama koje vidi kao glavno sredstvo odvraćanja od smjene režima, Sjeverna Koreja nema regionalne ambicije. Tako barem tvrde Robert Jervis i Robert Carlin sa Sveučilišta Stanford u zajedničkom znanstvenom radu na tu temu. "Najvjerojatniji scenarij je da Pjongjang ostane čvrsto fokusiran na domaću situaciju, posebno na gospodarstvo i na načine kojima bi olabavili ili otupili pritisak od strane svojih susjeda i SAD-a", zaključuje dvojac, ali i dodaje da bi u slučaju da stvari za njega krenu po zlu, režim mogao postati fatalističan i odlučiti da je "slavna smrt privlačnija od poraza". U tom bi slučaju zaista mogli izvršiti nuklearni napad, primjerice na Japan, svog povijesnog neprijatelja.
Kad se sve uzme u obzir, Trump će očito morati birati između loših i još gorih opcija. Unatoč apsolutnoj superiornosti, američka vojska jednostavno ne može uništiti Kimov režim bez ozbiljnih gubitaka, o civilnim žrtvama da i ne govorimo. Preventivni napad bila bi "budalasta i katastrofalna pogreška", kao što je upozorila bivša veleposlanica pri UN-u, Susan Rice, ali i sam ministar obrane Mattis. No u slučaju da Sjeverna Koreja napadne prva, ovakav destruktivni sukob bit će teško izbjeći. Nadajmo se da će oprez i racionalni interes prevladati na obje strane.
