Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Rekordan broj novooboljelih u GrÄŤkoj i Francuskoj, Ĺ panjolska brzo gradi novu bolnicu
Rekordan broj novooboljelih u Grčkoj i Francuskoj, Španjolska brzo gradi novu bolnicu
Hina
Foto: EPA
GRČKA je u srijedu prijavila 262 nova slučaja covida-19, što je najviša dnevna brojka od početka pojave te bolesti u zemlji, a novi dnevni rekord nakon karantene zabilježila je i Francuska.
U Grčkoj tako ukupan broj zaraženih od kraja veljače, kada je zabilježen prvi slučaj, iznosi 6177. Umrlo je 216 ljudi. U Solunu je prijavljeno 85 novih slučajeva, a u Ateni 66.
Grčka uvodi strože mjere
Povećanje broja zaraženih zadnjih tjedana potaknulo je grčke vlasti da postupno uvedu stroža ograničenja na vrhuncu turističke sezone.
Od 17. augusta,posjetitelji koji dolaze iz Švedske, Belgije, Španjolske, Nizozemske i Češke trebat će dokaz da su negativni na novi koronavirus kako bi smjeli ući u zemlju. Test ne smije biti stariji od 72 sata.
Isto vrijedi i za sve posjetitelje koji ulaze u zemlju kopnenim putem.
Negativan test je već potreban za putnike koji dolaze zrakoplovima iz Bugarske, Rumunjske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Malte.
Vlasti su u srijedu produljile zabranu letova iz Turske do 31. augusta i dopustile letove iz Albanije i Sjeverne Makedonije samo prema Ateni.
Francusko ministarstvo zdravlja u srijedu je prijavilo 2524 novozaraženih koronavirusom u zadnja 24 sata, što je novi dnevni rekord nakon karantene.
Ukupan broj zaraženih tako iznosi 206.696.
Francuska priprema jače policijske patrole
Sedmodnevni pomični prosjek povećao se na 1810, najviše od 24. travnja, kada je epidemija bila na vrhuncu, a zemlja u strogoj karanteni.
Sedmodnevni prosjek, koji je 1. travnja iznosio 4537, sada je veći od hiljadu već dva tjedna, a stopa zaraze raste jer milijuni ljudi putuju na odmor i ne poštuju fizičku distancu.
Glasnogovornik vlade rekao je u srijedu da će vlasti postupno povećati policijske kontrole kako bi se osiguralo da ljudi nose maske kada moraju i poštuju distancu.
„Na prijelomnoj smo točki... Mobilizirat ćemo policijske snage radi kontrola”, rekao je Gabriel Attal.
Broj umrlih povećao se za 18 na ukupno 30.371, u odnosu na 14 u utorak i sedmodnevni pomični prosjek od 9.
Ubrzano se gradi bolnica u Zaragozi
Broj novooboljelih od koronavirusa u Španjolskoj u srijedu je porastao za skoro 1700, a ti podaci ne uključuju Madrid, koji zbog tehničkih problema nije dostavio informacije.
Od ukidanja strogih restriktivnih mjera prije šest tjedana, Španjolska nastoji suzbiti širenje koronavirusa. Iako je u lipnju prosječan dnevni broj zaraženih bio manji od 150, u prvih 12 dana augusta svakodnevno se registrira oko 1500 novih slučajeva.
Zbog toga vojska ubrzano gradi novu poljsku bolnicu u Zaragozi, prijestolnici Aragonije, regije koja je sada žarište koronavirusa.
0 ( + )
*
Za koga biste glasali da ste Amerikanac, Trumpa ili Bidena?
IZBORI U SAD-U
Za koga biste glasali da ste Amerikanac, Trumpa ili Bidena?
Petar Stošić
Foto: EPA/Getty/Index
DO PREDSJEDNIČKIH izbora u SAD-u još je manje od tri mjeseca, a njihov rezultat mogao bi biti od presudne važnosti za budućnost te zemlje.
Trenutni predsjednik Donald Trump vjerojatno je najkontroverzniji predsjednik u gotovo 250 godina dugoj povijesti SAD-a. Njegovi zapaljivi potezi i izjave polariziraju javnost od predizborne kampanje 2016. do danas - na rasnoj, vjerskoj, spolnoj, klasnoj, stranačkoj, ideološkoj i svakoj drugoj osnovi.
Trumpova predizborna obećanja, a kasnije i odluke koje je donosio ili najavljivao iz Bijele kuće, izazivala su žestoke kritike, prosvjede i zgražanje oporbenih demokrata, znatnog dijela javnosti i većine medija, kao i oduševljenje i gotovo fanatičnu podršku njegovih republikanaca i dijela javnosti koji je glasao za njega.
Neka od tih predizbornih obećanja - obnova infrastrukture, zid na granici s Meksikom, deportacija svih ilegalnih imigranata i zabrana ulaska u zemlju muslimanima do daljnjega - nije uspio ispuniti, barem ne u potpunosti. Druga su ispunjena, ali su izazvala snažne kritike i osude, poput izlaska iz Pariškog sporazuma o klimi, uvođenje carina Kini i Europi. ukidanja Obamine zdravstvene reforme koju nije ničim zamijenio ili velikog paketa poreznih olakšica, prvenstveno za bogate pojedince i korporacije.
Trump je svojom populističkom politikom "Amerika prvo", biznismenskim odnosom prema vođenju države, bizarnim ispadima uživo i na Twitteru, više od 20 hiljada dokumentiranih lažnih ili dezinformirajućih izjava (prema evidenciji Washington Posta), verbalnim napadima na medije i političke protivnike, opravdavanjem ekstremno desnih protestanata kao "vrlo dobrih ljudi", prijetnjama nuklearnim napadom na Sjevernu Koreju ili izlaskom iz NATO-a zbog imaginarnih dugova drugih članica, izdajom kurdskih saveznika u Siriji te direktivama poput razdvajanja djece ilegalnih imigranata od roditelja izazvao rijetko viđeni kaos u Bijeloj kući te američkoj i svjetskoj politici općenito.
Od početka mandata pratile su ga i optužbe za dosluh njegovog predizbornog stožera s Rusijom i dodvoravanje toj zemlji zbog predizborne pomoći, a zatim i za pokušaj dobivanja predizborne pomoći od Ukrajine, odnosno vršenja pritiska da se pokrene istraga protiv Bidena u toj zemlji. Zbog toga su demokrati, koji imaju većinu u Zastupničkom domu Kongresa, protiv njega i pokrenuli opoziv u prosincu prošle godine. Opoziv je ipak odbačen u Senatu, gdje republikanci imaju većinu. Također, izvještaj specijalnog tužitelja Roberta Muellera nakon dvogodišnje istrage nije pronašao dovoljno dokaza za postojanje zavjere o utjecaju na izbore između Trumpovog stožera i ruske države.
Unatoč tome, mogao se pohvaliti vojnom pobjedom protiv Islamske države, novim trgovinskim sporazumom s Kanadom i Meksikom te prvom fazom trgovinskog sporazuma s Kinom, susretom sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom, ali prije svega odličnim ekonomskim pokazateljima - rastom BDP-a i burzovnih indeksa te padom nezaposlenosti - do početka pandemije koronavirusa.
Prvenstveno zbog nedostatka pripreme zdravstvenog sustava, početnog umanjivanja opasnosti i zakašnjelog uvođenja karantene SAD je postao prva zemlja na svijetu po broju zaraženih (više od 5 milijuna) i smrti (više od 160 hiljada) od covida-19. U isto vrijeme djelomično zatvaranje ekonomije zbog koronavirusa dovelo je do rasta stope nezaposlenosti s 3,5% na 11% u lipnju i predviđenog pada BDP-a od gotovo 38% do kraja godine. Stoga Trump u izbore ulazi bez svog glavnog aduta, dok pokušava uvjeriti javnost da ljudska i ekonomska katastrofa koju je koronavirus izazvao nije njegova krivnja.
Umjereni Biden pobijedio socijalista Sandersa i vodi pred Trumpom u anketama
Uza sve navedeno, nije posebno iznenađujuće što Joe Biden, potpredsjednik za vrijeme predsjednika Baracka Obame (2009.-2016.) i dugogodišnji senator (1973.-2009.) ima ozbiljno vodstvo u većini predizbornih anketa - veće nego što je Hillary Clinton imala 2016.
Bidenu je u predizborima Demokratske stranke glavni suparnik bio senator i deklarirani demokratski socijalist Bernie Sanders. Dok je Sanders predstavljao lijevo, progresivno krilo stranke koje zagovara snažne državne intervencije u ekonomiju, Bidena je od početka pratila reputacija predstavnika establišmenta i centrističkog krila stranke, što su mu mnogi zamjerali. Ipak, iz kampanje je jasno da je i on kao politički kandidat skrenuo ulijevo do određene mjere, u skladu s općom atmosferom u stranci, dok se u isto vrijeme usprotivio radikalnim inicijativama poput ukidanja sredstava policiji, što traže neki od aktivista iz antirasističkog pokreta Black Lives Matter.
Spekulacije o senilnosti i optužbe za neprimjereno diranje
Značajan uteg Bidenu predstavlja i njegova dob - 77 godina, iako i Trump ima 74 godine - kao i spekulacije o njegovom mentalnom stanju, odnosno senilnosti, potaknute njegovim brojnim gafovima u javnim nastupima, što Trump i njegovi republikanci zdušno koriste kao političko oružje. Tu su i njegovi ljutiti verbalni okršaji s novinarima i glasačima, ali i optužbe nekoliko žena za neprimjereno blizak fizički kontakt, zbog čega se Biden i ispričao, ali i optužba njegove bivše pomoćnice u Senatu Tare Reade za seksualni napad, odnosno silovanje devedesetih.
Biden je tu optužbu nakon dugog razdoblja šutnje u svibnju odlučno negirao, a optužba nije rezultirala nikakvom istragom ili optužnicom. Podsjetimo, i Trumpa prate optužbe više od dvadeset žena za seksualno napastovanje ili silovanje, što je on također negirao.
Bidena je u travnju podržao i Obama, poručujući da "Joe ima karakter i iskustvo da nas vodi kroz jedno od naših najmračnijih doba i izliječi nas tokom dugog oporavka". No u svakom slučaju, čini se da će ovi izbori biti više referendum o "najopasnijem predsjedniku u američkoj povijesti", kako je Bernie Sanders nazvao Trumpa, nego klasični izbori između demokrata i republikanca.
0 ( + )
*
Američki državni tajnik dolazi u Sloveniju, pričat će o 5G mreži i nuklearki Krško
Američki državni tajnik dolazi u Sloveniju, pričat će o 5G mreži i nuklearki Krško
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI državni tajnik Mike Pompeo doputovat će u četvrtak u kratki posjet Sloveniji tokom kojeg će biti potpisana zajednička izjava o sigurnosnim pitanjima vezanim uz mrežu 5G.
Pompeo će u četvrtak ujutro zajedno sa suprugom Susan doputovati iz Češke, koja je prva postaja njegove europske turneje.
Na ljubljanskom aerodromu dočekat će ga slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar, a zatim će se uputiti prema Bledu, gdje će se održati razgovori.
Na Bledu će se u istoimenoj vili Bled prvo sastati izaslanstva dvije vlade, nakon čega će Pompeo i slovenski premijer Janez Janša održati razgovore u četiri oka.
Jačanje bilateralnog dijaloga, SAD zainteresiran za nuklearku Krško
Prema najavama iz slovenske vlade, razgovori će biti posvećeni jačanju bilateralnog dijaloga na političkom i gospodarskom području, a SAD je zainteresiran i za jačanje suradnje na području energetike, posebice kad je riječ o mogućnosti gradnje drugog bloka nuklearke Krško.
O tome je bilo riječi već prošle godine kad je Sloveniju posjetio Rick Perry, državni tajnik za energetiku, i kad se spominjala mogućnost kupnje američke nuklearne tehnologije bazirane na malim modularnim nuklearnim reaktorima.
Izjava o sigurnosnim pitanjima vezanim u novu mrežu 5G
Očekuje se da će tokom Pompeovog posjeta biti potpisana zajednička izjava o sigurnosnim pitanjima vezanim uz mrežu 5G.
Među temama razgovora slovenska strana spominje i aktualna međunarodna pitanja, među ostalim i stanje na području zapadnog Balkana.
Predviđeno je da Janša i Pompeo održe kratku tiskovnu konferenciju nakon razgovora.
Pompeov dolazak u Sloveniju prvi je posjet nekog američkog dužnosnika takvog ranga nakon niza godina. Sadašnji predsjednik slovenske vlade Janez Janša ranije je iz oporbe svojeg prethodnika često optuživao da su zanemarili odnose s SAD-om i obveze u NATO-u jer nisu investirali u vojsku i naoružanje.
0 ( + )
*
WHO upozorava da se virus u Bejrutu širi, a 50 posto bolnica nije funkcionalno
WHO upozorava da se virus u Bejrutu širi, a 50 posto bolnica nije funkcionalno
Hina
Foto: EPA
SVJETSKA zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je u srijedu da bi broj zaraženih koronavirusom u Libanonu mogao rasti nakon što je polovina zdravstvenih ustanova u Bejrutu oštećena u razornoj eksploziji prošli tjedan.
Richard Brennan, regionalni direktor WHO-a za izvanredne situacije, rekao je nakon procjene 55 klinika i zdravstvenih ustanova u libanonskoj prijestolnici da "preko 50 posto nije funkcionalno".
Po službenim podacima, u eksploziji u bejrutskoj luci 4. augusta poginula je najmanje 171 osoba, a ozlijeđeno je 6000 ljudi.
Eksplozija je prouzročila veliku štetu na zgradama i bolnicama diljem grada.
Potpuno uništene tri bolnice
Tri velike bolnice su potpuno uništene u eksploziji, a mnoge druge su jako oštećene tako da im je znatno smanjen kapacitet, rekli su dužnosnici.
Predstavnica WHO-a u Libanonu Iman Shankiti rekla je u srijedu da nedostaje 500 do 600 bolničkih kreveta u Bejrutu uslijed eksplozije.
Brennan je također upozorila na "zabrinjavajući rast" broja slučajeva koronavirusa u Libanonu nakon eksplozije.
"Jučer smo imali u Libanonu najveći dosad zabilježeni broj slučajeva covida-19", kazala je.
Libanonsko ministarstvo zdravstva priopćilo je u utorak da je zabilježeno 309 novih slučajeva tako da je ukupan broj 7121. Ukupno je dosad umrlo 87 ljudi.
0 ( + )
*
UN-ova povjerenica za ljudska prava upozorila na masovna uhićenja u Bjelorusiji
UN-ova povjerenica za ljudska prava upozorila na masovna uhapšenja u Bjelorusiji
Hina
Foto: EPA
VISOKA povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet osudila je u srijedu represiju prosvjeda nakon predsjedničkih izbora u nedjelju u Bjelorusiji i zatražila oslobađanje uhapšenih, a prosvjednici su izašli i danas na ulice.
"Ljudi se imaju pravo izjašnjavati i izraziti svoje neslaganje, posebice u kontekstu izbora, kada bi se trebale poštivati, a ne gušiti demokratske slobode", naglasila je Bachelet u priopćenju.
"Upotreba sile bi trebala biti krajnja mjera tokom prosvjeda, kada je bitno razlikovati nasilne pojedince i mirne prosvjednike, protiv kojih se ne bi smjela koristiti sila", dodala je.
Uhićeno oko 6000 ljudi
U srijedu je bjeloruska policija objavila da je tokom noći uhapsila još hiljadu osoba i da je dan ranije koristila prave metke, trećeg dana nasilno ugušenog postizbornog prosvjeda. Policija je uhapsila oko 6000 ljudi.
Bachelet je upozorila na masovna uhapšenja i očito kršenje međunarodnih kriterija u pogledu ljudskih prava, i "zabrinjavajućima" ocijenila informacije o lošem postupanju tokom i nakon uhapšenja te podsjetila bjeloruske vlasti na "potpunu zabranu mučenja i lošeg postupanja sa zatvorenicima".
Ona je također pozvala na trenutačno oslobođenje uhapšenih.
Specijalna policija također se obrušila na fotoreportere, razbijala im kamere i oduzimala memorijske kartice aparata.
"Slobodan protok informacija je ključan za svako demokratsko društvo, posebice u ozračju krize i pobune", ocijenila je visoka povjerenica Ujedinjenih naroda.
Prosvjedi su počeli kada su vlasti objavile da je Aleksandar Lukašenko, na vlasti od 1994. godine, ponovo u nedjelju izabran s 80 posto glasova.
Prosvjednici s cvijećem u rukama formirali su ljudske lance u srijedu na ulicama Bjelorusije, gnjevni zbog gušenja prosvjeda, dok EU razmatra nove sankcije protiv Minska.
0 ( + )
*
Prosvjedi u Bjelorusiji ne jenjavaju, sada im u pomoć dolaze i Ukrajinci
Prosvjedi u Bjelorusiji ne jenjavaju, sada im u pomoć dolaze i Ukrajinci
Deutche Welle
Foto: EPA
U BJELORUSIJI ne prestaju prosvjedi nakon predsjedničkih izbora u nedjelju.
Policija ih pokušava brutalno ugušiti. Promatrači već povlače paralele s protestima na Majdanu u Kijevu prije više od šest godina, koji su na koncu doveli do promjene vlasti i politike u Ukrajini. Sudionici tadašnjeg prosvjednog pokreta vide razlike, ali i sličnosti s aktualnim događanjima u Bjelorusiji.
"Zbivanja u Bjelorusiji, gdje se gumenim mecima gađa glave ljudi, gdje se kombi s uhapšenim osobama zaleti u gomilu ljudi, sve to budi gorke uspomene", kaže Oleksandra Matvijčuk iz Inicijative Euromaidan-SOS, organizacije civilnog društva koja je u zimi 2013./2014. tokom prosvjeda na Majdanu pomagala žrtvama. "Ta primjena sile je ilegalna i mora se odmah istražiti od strane međunarodne zajednice, kako bjeloruski sigurnosni službenici ne bi ostali nekažnjeni", naglašava ona za DW.
Međusobna podrška
Matvijčuk je s oko stotinu drugih aktivista u ponedjeljak navečer došla ispred bjeloruskog veleposlanstva u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu, kako bi podržala ljude u susjednoj Bjelorusiji koji su izašli na ulice. U toj akciji solidarnosti sudjelovali su aktivisti civilnog društva, političari, bjeloruski migranti i dragovoljci koji se na istoku Ukrajine bore protiv separatista. Oni su pozvali bjeloruske vlasti da prekinu s nasiljem nad vlastitim stanovništvom.
Bjeloruski aktivisti bi što prije trebali konzultirati Vijeće Europe, kako bi ono nadziralo prosvjede i kršenje ljudskih prava, tvrde njihovi ukrajinski simpatizeri. Pogrešno bi bilo čekati na to da se naknadno skupljaju informacije i pokreću istrage, dodaju oni i napominju da bi bjeloruski aktivisti trebali brzo djelovati kako bi se spriječilo još više nasilja. "To nam je tokom Majdana pomoglo da ograničimo grube prekršaje", priča Matvijčuk iz vlastitog iskustva.
Ukrajinci bi se, smatra ona, sad trebali solidarizirati s Bjelorusima i podržati njihovo pravo na poštene izbore. Zato što su i Bjelorusi svojedobno podržali Ukrajince na Majdanu, a onda i branili teritorijalni integritet Ukrajine u Donbasu, podsjeća naša sugovornica. Tijekom demonstracija u Kijevu 2014. bjeloruski novinar Mihail Šisnevskij je bio jedna od prvih žrtava nakon što je iz vatrenog oružja pucano na prosvjednike.
Bude se uspomene
I kod odvjetnice Jevgenije Sakrevske aktualna događanja u Minsku bude uspomene. Ona pred sudom zastupa ljude koji su bili žrtve policijskog nasilja na kijevskom Majdanu. "Noćni videostreamovi iz Bjelorusije su kao déjà vu, i to u dvostrukom smislu", napisala je ona na Facebooku. Pritom s jedne strane misli na noć u studenom 2013. kada su sigurnosne snage razbile demonstracije protiv tadašnjeg ukrajinskog vodstva. Prosvjedovalo se zato što je Minsk otkazao Sporazum o pridruživanju između EU i Ukrajine. S druge strane, sjeća se i godine 2010. kada su, također nakon izbora, u bjeloruskom glavnom gradu Minsku pretučeni demonstranti.
Ukrajinski aktivist Pavlo Sidorenko, voditelj inicijative "Žrtve na Majdanu", i sam je bio ozlijeđen tokom prosvjeda na kijevskom središnjem trgu. On podržava demonstracije u Bjelorusiji, ali ne vjeruje da prosvjednici imaju ikakve šanse. "Proživljavam déjà vu", kaže i on te naglašava da bjeloruskim prosvjednicima itekako želi uspjeh. Ali i napominje da će Lukašenko vjerojatno ostati na vlasti s obzirom na to da nema nikakve koordinacije između različitih oporbenih snaga u Bjelorusiji.
Bez uvjerenja, bez organizacije
Sidorenko smatra da sami Bjelorusi nisu baš pretjerano uvjereni u uspjeh protesta. I loše su organizirani, previše loše da bi uspjeli svrgnuti Lukašenka s vlasti nakon 26 godina na čelu države, dodaje on. "Majdan je bio poput mravinjaka gdje je svatko radio svoj posao, u skladu sa svojim mogućnostima. Imali smo jedan cilj, vladalo je apsolutno uvjerenje da su promjene potrebne. Neki su čuvali stražu, drugi su se brinuli oko ozlijeđenih, netko je donosio ogrjev, a drugi su opet pred sudom branili uhapšene", prisjeća se Sidorenko.
Lukašenko tvrdi da iza prosvjeda u Bjelorusiji stoje "oni koji povlače konce" iz inozemstva, i to iz Češke, Poljske, Ukrajine i drugih zemalja. Sidorenko to smatra glupošću. "Takvu pobunu društva ne može se organizirati umjetno. Ili je ima ili nema."
Protesti na Majdanu tokom zime 2013., odnosno 2014. i sadašnji prosvjedi u Bjelorusiji su slični, smatra i bjeloruska novinarka Jelena Litvinova. U razgovoru za DW ona kaže da su Ukrajinci, baš kao i sad Bjelorusi, prosvjedovali za slobodne izbore, a ne za neku konkretnu osobu ili kandidata.
Litvinova ipak vidi i jednu jasnu razliku između tadašnji i sadašnjih demonstracija: protesti u Ukrajini su se proširili iz Kijeva. Na njima su sudjelovali milijuni ljudi. Prosvjedi su se širili iz glavnog grada na područje cijele zemlje. U Bjelorusiji je situacija obrnuta. "Demonstracije su započele u regijama, a upravo taj faktor bjeloruska državna sila nije imala u vidu."
Litvinova vidi dva scenarija za Bjelorusiju: ili će Lukašenko prihvatiti da građani ne priznaju izbore kao legitimne i da u zemlji postoje i drugačija mišljenja od njegovih – ili će on još više pojačati represiju.
"Nema povratka. Lukašenko je imao šansu sačuvati vlastiti obraz i ne progoniti aktiviste. U tom slučaju ne bi vladalo totalno nepovjerenje u pogledu izbornih rezultata. 80 posto glasova za njega, to je jednostavno previše kad vidite koliko je ljudi na ulici", kaže novinarka. Ona je uvjerena da se Bjelorusija nalazi pred promjenama. Pitanje je samo - u kojem smjeru će se stvari mijenjati.
0 ( + )
*
Macron protiv svakog vanjskog uplitanja u Libanonu
Macron protiv svakog vanjskog uplitanja u Libanonu
Hina
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron upozorio je u srijedu u telefonskom razgovoru s iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem protiv "svakog vanjskog uplitanja" u Libanonu nakon razorne eksplozije prije osam dana poslije koje su uslijedili protuvladini prosvjedi.
Macron je podsjetio na potrebu izbjegavanja eskalacije napetosti te uplitanja izvana i pozvao je na pružanje potpore uspostavi vlade koja bi upravljala izvanrednim stanjem, navelo je predsjedništvo u priopćenju.
Također je naglasio važnost "hitnog djelovanja u okviru koji su postavili Ujedinjeni narodi tokom Međunarodne konferencije podrške Bejrutu i libanonskom narodu".
Dogovoreno jačanje suradnje u borbi protiv koronavirusa
Dvojica predsjednika su dogovorila jačanje suradnje u borbi protiv epidemije koronavirusa sljedećih tjedana.
Macron je i u telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom spomenuo libanonsko pitanje i naglasio koliko je važno da stalne članice Vijeća sigurnosti UN zajedno rade na smirenju u interesu stabilnosti Libanona i cijele regije, kao i na uspostavi vlade.
On je također pozvao Rusiju na sudjelovanje u mehanizmu koji je pokrenula Međunarodna konferencija podrške Bejrutu i libanonskom narodu koja je održana videokonferencijom pod okriljem UN i Francuske.
Moskva nije sudjelovala na tom međunarodnom sastanku tokom kojeg je obećana hitna pomoć od 252,7 milijuna eura.