Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Trump zbog katastrofalnih poĹžara u ponedjeljak ide u Kaliforniju
Trump zbog katastrofalnih poara u ponedjeljak ide u Kaliforniju
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump posjetit će Kaliforniju u ponedjeljak kako bi se informirao o šumskim poarima koji haraju zapadnom obalom SAD-a i u kojima je dosad poginulo 25 ljudi, objavio je na Twitteru glasnogovornik Bijele kuće Judd Deere.
Vatrene stihije, neke od najvećih koje su dosad zabiljeene u Kaliforniji i Oregonu, širili su snani vjetrovi koji su puhali danima diljem regije u jeku rekordnih vrućina.
Trump će posjetiti Kaliforniju nakon puta u Nevadu u svrhu prikupljanja sredstava za svoju predsjedničku kampanju i sudjelovanja na nekoliko skupova.
U prošlosti je oštro kritizirao Kaliforniju koja je, kako je rekao, dopuštala uvjete da se dogode ovakvi poari.
"Moda ćemo ih morati natjerati da za to plate jer nas ne slušaju", rekao je Trump tokom skupa prošli mjesec.
Deseci hiljada vatrogasaca bore se s 28 velikih poara diljem Kalifornije po podacima od subote ujutro. Većina ih je djelomično stavljena pod kontrolu, osim onog u okrugu Siskiyouu.
Poari bjesne u Kaliforniji, Oregonu i Washingtonu tri tjedna.
Samo u Oregonu deseci ljudi se vode kao nestali, rekla je dravna guvernerka Kate Brown.
Kalifornijski guverner Gavin Newsom izjavio je kako ovi poari pokazuju da je rasprava o klimatskim promjenama "gotova".
"Dođite u Kaliforniju. Pogledajte vlastitim očima."
0 ( + )
*
Novi prosvjedi protiv mjera po NjemaÄkoj, spominjala se "laĹžna pandemija" i "brnjice"
Novi prosvjedi protiv mjera po Njemačkoj, spominjala se "lana pandemija" i "brnjice"
Hina, Index Vijesti
Foto: EPA
U NEKOLIKO njemačkih gradova su u subotu odrani prosvjedi protiv mjera vlade u borbi protiv širenja koronavirusa a prosvjedi su, kako je izvijestila policija, protekli mirno.
Najviše protivnika mjera protiv koronavirusa, njih više od deset hiljada okupilo se u Münchenu, dvostruko više od prijavljenog.
Prije toga policija je u gradu zaustavila jednu povorku zbog toga što se sudionici nisu pridravali mjera poput nošenja zaštitnih maski.
Organizator prosvjeda, udruga "Querdenken 089" je sudionike povorke pozvala da se raziđu te da se ponovno okupe na Terezijinom polju, središnjem mjestu današnjih prosvjeda.
Na ovom mjestu se inače odrava Oktoberfest koji je ove godine zbog pandemije koronavirusa otkazan.
Govornici na prosvjedu su njemačku vladu optuili za širenje straha od "lane pandemije" i "oduzimanja ljudskih prava" zbog mjera nošenja zaštitnih maski ili odravanja razmaka.
Među protivnicima mjera protiv pandemije našli su se i protivnici cijepljenja. Pojedinci su nosili majice s natpisom "Protiv obveze cijepljenja, brnjica, dravnog nasilja, neiskrenih medija i izdajica naroda".
Manji prosvjedi s oko hiljadu sudionika odrani su i u Hannoveru i Wiesbadenu.
Istodobno su u organizaciji sindikata i mirovnih udruga odrani i protuprosvjedi koji su uglavnom bili upereni protiv ekstremno desnih snaga koje u pravilu zajednički marširaju na prosvjedima protiv vladinih anti-korona mjera.
Krajem augusta u Berlinu je tokom prosvjeda protiv vladinih mjera došlo do izgreda ekstremnih desničara koji su pokušali nasilno ući u zgradu Reichstaga u kojoj zasjeda njemački parlament Bundestag.
0 ( + )
*
ObraÄuni Ĺ˝utih prsluka i policije po Francuskoj, viĹĄe od 250 uhiÄenih
Obračuni utih prsluka i policije po Francuskoj, vie od 250 uhapenih
Hina
Foto: EPA
SPORADIČNI sukobi izbili su u subotu u Parizu između utih prsluka i policije nakon čega je uhapeno više od 250 ljudi na prosvjedima koji su se odrali u vrijeme dok je dnevni broj zaraenih koronavirusom u Francuskoj prvi put premašio 10.000.
Lokalni mediji prenose kako je policija prisutna u velikom broju oko Elizejskih poljana, područja na kojem su vlasti zabranile prosvjede. To je prvi prosvjed utih prsluka nakon ljetne stanke.
Snage sigurnosti objavile su kako su tokom dana uhapsile 256 protestanata, a 90 njih je na licu mjesta dobilo kazne. Ured pariškog tuitelja saoptio je kako je 134 ljudi zadrano radi ispitivanja.
Televizija FranceInfo prenosi kako je na sjeverozapadu Pariza, gdje su izbili prvi sukobi s policijom, bilo oko hiljadu protestanata. Još jedan prosvjed dogodio se u središtu grada u blizini stare burze.
Policija je na svom Twitter profilu objavila fotografije zaplijenjenih predmeta poput noeva, rukavica, maski i streljačkog oruja.
#12septembre | Missions de la @prefpolice :
đľ Encadrer les manifestations déclarées pour garantir la liberté d'expression.
đľ Interpeller les auteurs d'infractions et saisir les objets dangereux.
Vlasti su u junom gradu Toulouseu zabranile planirani prosvjed, kao razlog navevši rast broja zaraenih koronavirusom u toj regiji i nemogućnost poštivanja mjera socijalnog distanciranja na potencijalnom skupu.
Francuske vlasti objavile su u subotu da je u zadnja 24 sata zabiljeen 10.561 novozaraeni koronavirusom, što je novi dnevni rekord budući da ih je prvi put više od 10.000.
Televizije FranceInfo i BFMTV prenose kako se nekoliko manjih okupljanja odralo i u gradovima Bordeauxu i Nantesu.
Pokret utih prsluka, većinom bez vođe, počeo je kao prosvjed protiv planiranog rasta cijena benzina krajem 2018. godine, da bi potom prerastao u širi otpor protiv rasta ivotnih troškova i za izravniju demokraciju.
Prvih mjeseci prosvjedi su privukli veliki broj judi, a često su završavali nasilnim sukobima sa snagama sigurnosti. Tijekom prošle godine pala je podrška tom pokretu.
0 ( + )
*
Krvava bajka o ĹĄvedskom modelu u Hrvata preĹĄuÄuje puno bolje azijske primjere
Krvava bajka o vedskom modelu u Hrvata preućuje puno bolje azijske primjere
Željko Porobija
Foto: Index, EPA
NIKADA mi neće biti jasni oni koji misle da smo i mi trebali imati švedski model. Doduše, moram priznati, ne razumijem ni smisao švedskog modela u samoj Švedskoj.
Sama ideja ne djeluje nipošto glupo – virus protiv kojeg ionako nema cjepiva, a koji je opasan prvenstveno za starije i bolesne, pustiti da švrlja među mlađima i zdravima (kojima se ipak daju preporuke o higijeni), dok se oni ugroeni nekako izoliraju.
Osim što ta izolacija nije baš uspjela – pa je u Švedskoj zaključno s današnjim danom umrlo 5843 ljudi.
Naivna ideja o zaštiti starijih
O zaštiti starijih, posebno onih u domovima, ne pričam napamet – najgore dane krize s koronom proveo sam radeći u dva njemačka staračka doma.
I poslovično dobro organizirane Nijemce kriza je zatekla nespremne. Tek nekih desetak dana nakon dramatičnog Merkeličinog govora o najvećoj poslijeratnoj krizi, konačno su u domovima donijete mjere (Hrvatska je tu čak bila tjedan dana bra). One su podigle stupanj zaštite, ali nisu bile nepropusna brana pred upadom korone u domove. Premda smo se i mi djelatnici obvezali na odgovorno ponašanje izvan radnog vremena, lako moete zamisliti stotine scenarija kako virus moe prodrijeti. Svaki kašalj naših korisnika, svaku povišenu temperaturu mi smo pratili s groznim osjećajem da bi to mogao biti početak kraja. I u njemačkim domovima događali su se proboji, brojali su se mrtvi starci – a dodajte sada tome švedsko bezuvjetno poštivanje slobode kretanja, pa se ne trebate čuditi onome što se Švedima dogodilo. Izoliranje starijih? Krvava i glupa bajka.
Švedski scenarij u Hrvatskoj
Oni koji misle da smo mi ipak trebali provesti upravo švedski model duni su nam objasniti što zamišljaju da bi se ovdje desilo.
Prema (pre)jednostavnoj računici, ako je u zemlji od 10,3 milijuna stanovnika bilo 5800 mrtvih, to na naših 4 milijuna stanovnika znači nekih 2250 umrlih, a ne sadašnjih 208.
I to prema optimističnoj verziji, jer se iskreno pribojavam da bi kod nas stvari bile znatno gore.
Kao prvo, naši stari nisu tako izdvojeni od mladih, nego često ive s njima. Uz to, više od pola švedskih domaćinstava ima samo jednog člana.
Kao drugo (ili kao prvo?), naš bi zdravstveni sustav tee podnio toliki broj oboljelih. Nemojte brojati samo respiratore, nego prije svega liječnike i medicinsko osoblje. Iako smo natprosječna zemlja po tim pitanjima, Šveđani i dalje imaju barem 30% više liječnika na 1000 stanovnika od nas. Ipak je i taj sustav došao do granice izdrljivosti u najteim danima krize s koronom, ali su proširili kapacitete za intenzivno liječenje i povećali broj respiratora. No, zaboravite da biste tako brzo mogli povećati broj liječnika, njih je tee nabaviti nego krevete i respiratore.
Manjak kadrova je mučio i Njemačku – i nama njegovateljima poslan je pisani upit bismo li svojim radom pomogli nekoj od bolnica zahvaćenoj koronom.
Stoga je izgledno da bismo mi imali u relativnom (ako ne i u apsolutnom) smislu znatno više mrtvih nego Šveđani.
Glad za mrtvima
Kad su nedavno stručnjaci iz Washingtona prognozirali da bi Hrvatska mogla do oktobara imati 1500 mrtvih, njihova je procjena (rekao bih, sasvim opravdano) odbačena kao nerealna. Ali sa švedskim modelom u Hrvatskoj mi smo tu brojku trebali premašiti već u travnju. I sad da mi netko objasni koga svrbi to što nemamo barem jedno 3000 mrtvih?
Posebno ogavno smiješan dio te krvave bajke glasi da bismo mi tako spasili ekonomiju. Da su u svibnju iz splitske bolnice u svijet otišle slike prepunih hodnika umirućih bolesnika – mislite ozbiljno da bi nam to privuklo turiste? Ekonomiju nisu spasili ni Šveđani, i kod njih ona sada hoda jednako trnovitim stazama kao i kod njihovih susjeda koji su imali puno manje mrtvih.
A najbolje je kad kau da ćemo zbog pada ekonomije u konačnici imati više mrtvih nego što bi ih bilo da smo imali švedski model. Nekima bi bilo perverzno drago kad bi zbog nezaposlenosti i teškoća u radu zdravstvenog sustava imali par hiljada mrtvih. Sami ćete moći pratiti statistike, pa vidjeti koliko su te prognoze ispravne.
Ima puno boljih od Švedske
U diskusijama s našim "švedolozima" obavezno pitam zašto zanemaruju uspjehe dalekoistočnih zemalja. Da navedem samo primjer June Koreje: zemlja s pet puta više stanovnika od Švedske dosad je imala 21.743 zaraenih (spram švedskih 86.194) i 346 mrtvih (spram švedskih, da ponovimo gradivo, 5843). I nisu imali lockdown – ni kineski, ni europski, nego vrlo koordinirani sustav masovnog testiranja i reagiranja. I dok je švedska ekonomija pala 8,6%, junokorejska je otišla u minus od 2,9%.
Jedno istraivanje poduzeto u kontekstu krize ticalo se i korisnosti nošenja maski, a pratio se razvoj događaja upravo u Junoj Koreji. Njezine pametne stanovnike ne zanima što o tome misle naši internetski trolovi, nego u ogromnoj većini (96,6%) nose masku, čak i na otvorenom (zbog prenapučenosti gradova). To je svakako jedno od ključnih oruja u uspješnoj junokorejskoj borbi protiv virusa.
Neznanje suvremenih gurua
Još da nisu imali izbijanja zaraze prvo na skupovima Shincheonji kršćanske sekte (odgovornim za oko 5000 zaraenih), te kasnije na bogoslujima mahom karizmatskih protestantskih crkava u Seulu, stvari su mogle biti još bolje.
Sličnu priču imaju i Singapur, Tajvan, Vijetnam – ali to ne dopire do naših obala zapljusnutih evanđeljem o švedskom raju na zemlji.
Čovjek samo moe nagađati što je uzrok takvom prešućivanju uspješnog suzbijanja zaraze na Dalekom Istoku. Moda ima onih koji ne mogu probaviti činjenicu da su Azijati pametniji od plavokosih i plavookih Šveda, ali je ipak, smatram, posrijedi već poslovično neznanje suvremenih gurua.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odraavaju nuno stav redakcije Index.hr portala
0 ( + )
*
Indexov novinar iz Ĺ vedske: Ovdje se nije uvodio lockdown, evo zaĹĄto neÄe ni maske
KORONAVIRUS
Indexov novinar iz vedske: Ovdje se nije uvodio lockdown, evo zato neće ni maske
Slobodan Mufić
Foto: Index, EPA
"PREMA trenutačnim spoznajama i znanstvenim dokazima, razumno je zaključiti da maske ne treba preporučiti općoj populaciji, a pogotovo ne studentima i učenicima. Za njih je vjerojatno od veće vanosti poštovati opće smjernice o fizičkoj distanci. S druge strane, maske mogu biti prikladan dodatak mjerama tokom lokalnih proboja zaraze s velikom incidencijom, kao i u određenim situacijama kad je nemoguće drati razmak, primjerice u javnom prijevozu".
Ovako je prevladavajući stav švedske medicinske struke prema maskama u pandemiji u posljednjem broju Läkartidningena (Liječničke novine) objasnio liječnik specijalist na odjelu narodnog zdravlja i medicine u zajednici bolnice Sahlgrenska te viši profesor Sveučilišta u Göteborgu Kjell Torén.
Je li Švedska posljednja oaza slobode u svijetu ili opasni eksperiment?
Kao i na početku pandemije koronavirusa, kad je suprotno ostatku Europe procijenila da lockdown nije najbolja moguća epidemiološka reakcija, Švedska i u korištenju maski ide svojim putem. Tako je prema web stranici masks4all.co, odlukom glavnog dravnog epidemiologa, već globalno poznatog Andersa Tegnella i Zavoda za javno zdravstvo, Švedska danas jedna od samo sedam zemalja na svijetu koja ne propisuje obavezu, niti preporučuje nošenje maski (ostalih šest su Grenland, Sirija, Sudan, Jemen, Eritreja i Somalija). Neki će zbog toga Švedsku nazvati posljednjom oazom slobode u svijetu, a drugi opasnim eksperimentom i kockanjem sa ivotima vlastitih građana. I unutar švedske znanstvene i medicinske zajednice već mjesecima postoji snana opozicija Tegnellovoj strategiji koja zagovara agresivnije mjere u borbi protiv pandemije.
Torén u svome komentaru piše kako postoji niz znanstvenih članaka u kojima je eksperimentalnim metodama dokazano da maske učinkovito smanjuju prijenos virusnih čestica kod medicinskog osoblja, ali ukazuje kako se slabo proučavao učinak maski u općoj populaciji. Znanstveni časopis The Lancet krajem lipnja je objavio analizu 39 studija o učinku korištenja maski kod covida-19, sarsa i mersa, ali samo tri studije uključivale su i osobe izvan medicinskih ustanova. U Lancetovom članku, piše nadalje Torén, stoji kako je fizička distanca veća od jednog metra imala vrlo snaan zaštitni učinak te kako je puno lakše bilo objaviti studije koje su ukazivale na zaštitni učinak maski, nego studije koje su imale suprotni zaključak (što se naziva pristranost publikacije).
Spomenute tri studije na općoj populaciji provedene su u Hong Kongu, Pekingu i Vijetnamu. Hongkonška studija uključivala je 1214 osoba sa sarsom i dvostruko brojniju kontrolnu skupinu. Pokazalo se da su značajni zaštitni faktori bili uporaba maski na javnim mjestima (omjer vjerojatnosti 0,36), pranje ruku više od 10 puta dnevno (OR 0,58) i dezinfekcijske mjere u stambenim prostorima (OR 0,41). Sličan zaključak dala je i pekinška studija, dok vijetnamska studija nije ukazala na učinak nošenja maski, ali je imala premali uzorak i nisku statističku snagu.
"Teško je procijeniti stvarni učinak maski"
U Lancetovoj analizi zaključuje se da je teško procijeniti stvarni učinak maski na smanjenje rizika, odnosno da učinak ovisno o studiji varira od 6 do 80 posto. Torén nadalje piše kako je očito da učinak maski u općoj populaciji postoji, ali i da je vrlo slabo dokumentiran. Pritom ističe izvještaj norveškog Zavoda za javno zdravstvo koji procjenjuje da maske kod različitih skupina stanovništva mogu smanjiti rizik od zaraze za oko 40 posto, ali i da se rizik od zaraze koronavirusom smanjuje za čak 80 posto ako se poštuje razmak od samo jednog metra.
Švedska strategija
Upravo fizička distanca, uz učestalo pranje ruku, izbjegavanje javnih skupova, rad od kuće te samoizolacija i kod najbezazlenijih simptoma prehlade, u središtu je švedske strategije borbe protiv koronavirusa koja je posljednjih mjeseci dovela do velike oseke zaraze u Švedskoj. Ako je maska tako krucijalna i neophodna mjera, kako je moguće da Švedska, u kojoj su maske prava rijetkost, u posljednjih 14 dana ima manju stopu novozaraenih ne samo od Hrvatske, nego i od nekih svojih skandinavskih susjeda?
Naravno, u obzir treba uzeti i socioekonomske i kulturološke razlike među nacijama, pa tako Šveđani svaku preporuku institucija shvaćaju gotovo kao zapovijed i slijede s popriličnom razinom povjerenja, no to ukazuje da su neke druge mjere i navike kudikamo vanije od maske. Nacionalni parkovi, jezera i šume bili su tokom ljeta prepuni Šveđana koji su uvelike odustali od tradicionalnih putovanja u inozemstvo, iako su granice cijelo vrijeme bile otvorene, ali čak ni pred prijetnjom zaraze nisu se eljeli zatvoriti u domove. Oprema za kampiranje, boravak u prirodi i ribolov, brodovi, čamci, kajaci i bicikli prodavali su se bolje nego ikad, a bilo je i nemoguće pronaći sobu u popularnim turističkim odredištima na švedskoj obali.
Iz hrvatske perspektive posebno je zanimljiva švedska praksa da se otpočetka pandemije normalno odrava nastava u devet razreda osnovne škole i da vrtići rade kao i prije pojave infekcije. U međuvremenu su na nastavu u učionice krenuli i učenici prvih razreda gimnazije, dakle djeca do 17 godina. Ni učenici, ni učitelji, ni drugo školsko i predškolsko osoblje ni u jednom trenutku nisu nosili maske. I unatoč početnim sumnjama, danas malotko to smatra posebnim problemom ili zdravstvenim rizikom, pa je potkraj prošle školske godine na nastavu u školi koju pohađa kći potpisnika ovog teksta redovito dolazilo 95 posto učenika i 93 posto učitelja. Dosad je među 85.880 zaraenih koronavirusom u Švedskoj bilo 4695 djece i mladih do 19 godina. Od oujka do danas samo je njih 24 završilo na intenzivnom liječenju (ne nuno i respiratoru) i srećom nitko mlađi od 19 godina nije preminuo.
Taksisti i vozači imaju veći rizik od zaraze nego učitelji i odgojitelji
Znači li odbacivanje maski i distance u školama da su švedski učitelji natprosječno pogođeni covidom-19? Uglavnom ne. Poznata je studija Dječje bolnice u američkom gradu Cincinnatiju i tamošnjeg sveučilišta koja ukazuje da je zatvaranje škola na početku pandemije smanjilo broj smrtnih slučajeva u SAD-u za 40.000, a broj zaraenih za milijun. Međutim, istraivanje švedskog Zavoda za javno zdravstvo u svibnja pokazalo je da učitelji u osnovnim školama imaju samo 10 posto veći rizik od zaraze koronavirusom od prosjeka među raznim zanimanjima, da je rizik kod odgajatelja u vrtićima na razini prosjeka, a među predškolskim učiteljima (koji brinu o 6-godišnjacima) čak 30 posto manji od prosjeka. Za usporedbu, taksisti i vozači autobusa i tramvaja imali su 430 do 480 posto veći rizik od zaraze.
Treba spomenuti i zajedničku studiju finskog i švedskog Zavoda za javno zdravstvo koja je pokazala da je stopa infekcije kod školske djece u obje zemlje bila ista te da švedsko nastavno osoblje nije obolijevalo od covida-19 više od finskog, bez obzira na to što su sva finska djeca starija od devet godina ostala kod kuće od 18. oujka do 13. svibnja, a švedska djeca išla u školu bez maski.
Ključni argument profesora Toréna u komentaru za Läkartidningen je način korištenja maski i analiza norveškog Zavoda za javno zdravstvo koji ističe koncept "broja ljudi koji bi morao nositi masku da bi se postigao učinak". Ovaj broj ovisi o tjednom broju novozaraenih i broju asimptomatskih slučajeva, pa Torén zaključuje da bi uz tjednu stopu infekcije od 20 slučajeva na 100.000 stanovnika i oko dvije trećine asimptomatskih infekcija, maske moralo nositi 10.000 ljudi da bi se spriječio samo jedan slučaj covida-19 u tjedan dana. Pri većoj ili manjoj stopi zaraze pada ili raste i broj ljudi koji bi trebali nositi masku da bi se spriječio jedan slučaj covida-19.
Pozitivan učinak maski je nepobitan, ali zbog nošenja se smanjuje fizička distanca
Prema ovom izračunu, kad bi kompletna hrvatska populacija ispravno nosila maske, dakle svih četiri milijuna stanovnika, broj novozaraenih u tjedan dana (trenutačno 1823 osobe) bi se ugrubo prepolovio.
Dakle, pozitivan učinak korištenja maske je nepobitan, ali vrlo su upitni izgledi da se u stvarnosti takva mjera provede na propisani i adekvatan način. Pritom Torén ukazuje da se korištenjem maski smanjuje poštovanje drugih vanih mjera poput fizičke distance.
Nije svejedno ni kako se maske koriste, nastavlja Torén, pa svaku obavezu ili preporuku nošenja mora pratiti sveobuhvatna informativna kampanja, koja će ljudima ukazati da se maske mogu koristiti samo jednom, da se na lice stavljaju čistim rukama, da moraju prekrivati nos, da se bacaju odmah po skidanju, da se ne mogu drati u depovima, torbicama ili na laktovima.
Švedska iskustva pokazuju da maska nikako nije beskorisna tokom pandemije, pogotovo u nekim konkretnim situacijama, ali i da njeni pozitivni efekti bitno zaostaju za drugim epidemiološkim mjerama koje su, kako kae profesor emeritus Karolinska Instituteta Johan Giesecke, ljudima poznate već 150 godina, higijenom ruku i distancom.
U konačnici, edukacija, preporuke, suradnja s građanima i dugoročno odrive epidemiološke mjere imaju bolje učinke tokom pandemije i ostavljaju manju štetu po cjelokupno društvo.
0 ( + )
*
UhiÄeni deseci Bjelorusa koji su prosvjedovali zbog zatvaranja oporbene Äelnice
Uhićeni deseci Bjelorusa koji su prosvjedovali zbog zatvaranja oporbene čelnice
Hina
Foto: EPA
BJELORUSKA policija je privela više desetaka protestanata, a hiljade ljudi okupile su se na ulicama glavnoga grada Minska, traeći puštanje na slobodu zatvorene oporbene čelnice Marije Kolesnikove.
Masovne demonstracije već tjednima se odravaju zbog spornih predsjedničkih izbora.
Tridesetosmogodišnja Kolesnikova postala je ključna oporbena ličnost nakon što su ostali oporbeni političari zatvoreni ili su protjerani iz zemlje, među njima i Svjatlana Tihanovska, Lukašenkova protukandidatkinja na izborima.
Prosvjednici smatraju da su izbori odrani 9. augusta bili namješteni kako bi Lukašenku donijeli pobjedu te da je Tihanovska, koja je u međuvremenu strahujući za ivot pobjegla u Litvu, zapravo stvarna pobjednica izbora. Lukašenko, na vlasti posljednjih 26 godina, to negira te tvrdi da iza prosvjeda stoje strane sile.
U subotu se na središnjem trgu u Minsku okupilo najmanje 5000 protestanata, među njima i brojne ene. Pozivale su Lukašenka na odlazak te izraavale potporu Kolesnikovoj.
Policija je počela privoditi prosvjednike nedugo nakon početka okupljanja oko podneva po mjesnom vremenu te je u policijskom kombiju u samo sat vremena završilo njih najmanje 40, kazao je Reutersu neimenovani očevidac.
0 ( + )
*
Oxford nastavlja testiranje cjepiva prekinuto zbog misteriozne bolesti ispitanika
KORONAVIRUS
Oxford nastavlja testiranje cjepiva prekinuto zbog misteriozne bolesti ispitanika
Index Vijesti
Ilustracija: EPA
TESTIRANJE cjepiva protiv koronavirusa Sveučilišta Oxford, koje se provodi u suradnji s farmaceutskim divom AstraZenecom, nastavit će se nakon što je zaustavljeno u nedjelju kada se jedan od ispitanika razbolio, objavljeno je danas sa Sveučilišta.
S Oxforda su prvotno bili objavili da se volonter neobjašnjeno razbolio, a kasnije su dodali kako je upalna promjena na kralješničkoj modini kod jednog ispitanika povod privremenog prekida treće faze ispitivanja cjepiva, koje je jedno od favorita za cjepivo protiv koronavirusa.
"Globalno je oko 18.000 pojedinaca primilo studijska cjepiva kao dio ispitivanja. U velikim pokusima poput ovog očekuje se da će neki sudionici postati bolesni i svaki slučaj mora biti paljivo procijenjen kako bi se osigurala paljiva procjena sigurnosti", navodi se u izjavi Sveučilišta Oxford.
Detalji oko bolesti ispitanika nisu dodatno pojašnjeni.
Ishodi ispitivanja raznih mogućih cjepiva širom svijeta prate se pozorno, a cjepivo AstraZenece i Oxforda smatra se snanim kandidatom u globalnoj utakmici.
Nakon uspješne prve i druge faze ispitivanja pojačane su nade da bi to cjepivo moglo biti jedno od prvih na trištu.
Treća faza obuhvatila 30.000 ljudi
Treća faza ispitivanja proteklih je tjedana obuhvatila oko 30.000 ispitanika u SAD-u, Britaniji, Brazilu i Junoj Africi. U trećoj fazi potvrđuje se učinkovitost cjepiva i njegova sigurnost, odnosno ima li negativne posljedice na zdravlje, te obuhvaća hiljade ispitanika i moe trajati nekoliko godina.
New York Times izvijestio je da se kod dobrovoljca u britanskoj skupini ispitanika pojavio transverzalni mijelitis, upalni sindrom koji pogađa kralješničku modinu i koji moe biti rezultat virusne infekcije.
Uzrok bolesti kod tog ispitanika još nije otkriven, ističe list, i sad bi se neovisnom istragom trebalo utvrditi postoji li kakva veza s ispitivanim cjepivom.
Direktor zaklade Wellcome Trust Jeremy Farrar, stručnjak za zarazne bolesti, kae kako su privremeni prekidi ispitivanja cjepiva uobičajeni i ističe da je vano ozbiljno tretirati svaku moguću nepoeljnu reakciju na cjepivo, kao i da taj nadzor bude neovisan.
"Ključno je da se svi podaci objave otvoreno i transparentno, jer javnost mora imati potpuno povjerenje da su cjepiva sigurna i učinkovita te da će, na kraju, dovesti do završetka pandemije", dodaje Farrar.
Trump eli cjepivo prije izbora u SAD-u
Američki predsjednik Donald Trump kazao je kako eli cjepivo prije američkih predsjedničkih izbora 3. studenog, a njegove riječi pojačale su zabrinutost da bi politika prevladala nad sigurnosti u utrci za razvoj cjepiva.
Sličnu zabrinutost stručna je javnost iznijela i nakon objave ruskog predsjednika Vladimira Putina da ta zemlja ima prvo cjepivo na svijetu koje su već neki dobili, i to prije nego što je provedena treća faza njegova ispitivanja.
U utorak devet institucija, odnosno tvrtki koje razvijaju cjepiva protiv koronavirusa, javnim obvezivanjem na poštivanje svih znanstvenih i etičkih standarda u razvoju cjepiva pokušale su uvjeriti javnost da neće podleći pritiscima u potrazi za cjepivom.
AstraZeneca je među njima, a tu su i farmaceutski divovi poput Johnson & Johnsona, BioNTecha, GlaxoSmithKlinea, Pfizera, Mercka, Moderne, Sanofija i Novavaxa.
180 kandidata za cjepivo
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), gotovo 180 kandidata za cjepivo u raznim je fazama testiranja širom svijeta, no nitko još nije dovršio kliničko ispitivanje.
Organizacija je objavila kako ne očekuje da će cjepivo ispuniti njezine standarde za učinkovitost i sigurnost kako bi bilo odobreno ove godine zbog vremena koje je potrebno za ispitivanje sigurnosti cjepiva.
Uz Rusiju i Kina je počela davati svojim građanima cjepiva koja su u fazi razvoja i koja WHO vodi kao kandidate za cjepiva na kojima se još provode ispitivanja.
Američka agencija koja odobrava puštanje na trište lijekova i cjepiva, Uprava za hranu i lijekove (FDA) sugerirala je da bi mogla dati zeleno svjetlo cjepivima za koronavirus i prije dovršetka treće faze kliničkog ispitivanja.
Prošlog je tjedna američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti pozvao američke savezne drave da ukinu neke uvjete kako bi se cjepiva mogla distribuirati prije 1. studenog, što je datum dva dana uoči američkih predsjedničkih izbora.
Vijest da je privremeno prekinuto ispitivanje cjepiva na prvi pogled moe djelovati zabrinjavajuće, piše BBC, no ne radi se o rijetkoj pojavi.
Svaki put kad ispitanik dođe u bolnicu, a uzrok njegove bolesti ne moe se odmah otkriti - to zaustavlja ispitivanje cjepiva.
Drugi put prekinuto ispitivanje
BBC navodi da je ovo drugi put da je ispitivanje cjepiva Oxforda i AstraZenece prekinuto od travnja kada su prvi dobrovoljci počeli primati cjepivo.
Glasnogovornik sveučilišta Oxford kae: "U velikim ispitivanjima bolesti se slučajno događaju, no mora ih se neovisno analizirati kako bi se svaki slučaj paljivo proučio."
Konačno odobrenje za nastavak ispitivanja cjepiva donosi nadleni zdravstveni regulator i taj postupak traje nekoliko dana, no do tada su sva daljnja cijepljenja u svim zemljama u kojima se to cjepivo testira privremeno obustavljena.