Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Nakon laburista, hakeri napali i britanske konzervativce
Nakon laburista, hakeri napali i britanske konzervativce
HINA
Ilustracija: EPA
BRITANSKA vladajuća Konzervativna stranka pogođena je kibernetičkim napadom koji je njezinu internetsku stranicu pokušao isključiti s interneta, reklo je Reutersu dvoje ljudi upoznato s time.
Napad je počeo malo prije 17 sati i trajao je nešto manje od sata ne uspjevši oboriti bilo koju od stranačkih internetskih stranica, rekli su izvori.
Glasnogovornica ne zna za napad
Glasnogovornica Konzervativne stranke je rekla kako ne zna za napad.
Jedan od izvora je rekao kako izgleda da su napadači bili različiti od onih odgovornih za dva uzastopna napada na glavnu oporbenu Laburističku stranku jučer i danas ujutro.
Ujedinjeno Kraljevstvo će odrati prijevremene parlamentarne 12. prosinca nakon što nije moglo izaći iz slijepe ulice i provesti referendumsku odluku o izlasku iz Europske unije.
0 ( + )
*
Vrhovni sud SAD-a razmatra Trumpov zahtjev o ukidanju imigrantskog programa
Vrhovni sud SAD-a razmatra Trumpov zahtjev o ukidanju imigrantskog programa
HINA
Foto: EPA
VRHOVNI američki sud s naklonošću je razmatrao zahtjev predsjednika Donalda Trumpa za ukidanje programa DACA kojim se od 2012. od deportacije štiti oko 700.000 mladih ljudi koji su u zemlju ušli ilegalno, prenose agencije.
Program DACA (što je kratica za "Deferred Action for Childhood Arrivals" - postupak odgode deportacije za imigrante koji su u zemlju ušli kao djeca) donio je 2012. demokratski predsjednik Barack Obama radi zaštite od deportacije 660.000 mladih, uglavnom iz hispanske Amerike, koji su u Sjedinjene Drave ušli ilegalno kao djeca, ali su se školovali u SAD-u i dobili radne dozvole, koje se mogu obnavljati, ali ne i dravljanstvo.
Počeli su razmatrati albe
Vrhovni sud počeo je razmatrati albe Trumpove administracije na odluke niih sudova iz Kalifornije, New Yorka te okruga Columbije koji su osporili Trumpov zahtjev za ukidanjem DACA-e.
U devetočlanom Vrhovnom sudu četiri su liberalna suca, a pet konzervativnih, od kojih je dvojicu, a to su Neil Gorscuh i Brett Kavanaugh, imenovao predsjednik Trump.
Nekoliko konzervativnih sudaca smatra da nii sudovi nemaju pravo osporavati odluke Trumpove administracije, piše agencija Reuters.
Nii sudovi presudili su da je Trumpov zahtjev za ukidanjem DACA-e "samovoljan i ćudljiv" i krši američki Administrativni zakon o proceduri.
Čak ako Vrhovni sud i odluči da sudovi mogu osporiti Trumpovu odluku, konzervativni suci Vrhovnog suda ocijenili su da je administracija razumno obrazloila svoj zahtjev za ukidanjem DACA-e.
Obrazloenje se uglavnom temelji na zaključku bivšeg glavnog dravnog odvjetnika Jeffa Sessiona da je program nezakonit. Trumpova administracija tvrdi da je Obama donošenjem programa prekoračio svoje ustavne ovlasti jer je mimoišao Kongres.
Trump je u samo središte svog mandata stavio tvrdu migracijsku politiku i suzbijanje ilegalnog useljavanja u SAD te je obećao izgraditi zid du američko-meksičke granice.
Vrhovni sud mora odlučiti jesu li vladini dunosnici pruili valjane razloge za svoju odluku o ukidanju DACA-e.
Pred zgradom Vrhovnog suda okupilo se nekoliko stotina pristaša DACA-e, a među njima i Anel Medina, 28-godišnja medicinska sestra iz Philadelphije koja je rekla da joj je DACA promijenila ivot jer je uspjela završiti medicinsku školu i dobiti posao, a u SAD je ilegalno došla s majkom kao petogodišnja djevojčica.
Dogovorit ćemo se s demokratima
Trump je slao oprečne poruke o "sanjarima", kako te mlade ljude nazivaju prema kratici za zakon Razvoj, pomoć i obrazovanje za maloljetne strance, što na engleskom znači "san" ("dream", Development, Relief and Education for Alien Minors). No kako taj zakon kojim bi se tim mladim ljudima jamčio legalan status nikada nije izglasan u Kongresu podijeljenom između demokrata i republikanaca, Obama je donio program DACA da zaštiti sanjare. Ti su mladi odgojeni i obrazovani u SAD-u i odrastali su kao Amerikanci te često ne znaju mnogo o zemljama svog podrijetla, rekao je Obama.
Trump je 2017. kazao da "jako voli" sanjare čak i ako pokušava okončati program zaštite, ali je uoči ročišta na Vrhovnom sudu poslao oštriju poruku.
"Mnogi od tih u DACA-i nisu više mladi i daleko su od 'anđela'. Neki od njih su vrlo tvrdi, okorjeli kriminalci", napisao je na Twitteru.
Ranije je Trump pozvao Kongres da "donese odgovornu reformu migracijskog zakona", ali nikada nije predloio zakon koji bi zamijenio DACA-u.
Vrhovni sud svoju odluku neće donijeti prije 2020., a tada će predsjednička kampanja biti u punom jeku. Ako sud presudi u korist Trumpa, mladi ilegalci neće biti odmah prognani, ali će im se oduzeti privremene dozvole i time će ih snaći sve komplikacije koje takav status donosi, piše AFP.
Ako "Vrhovni sud podri zahtjev" administracije o ukidanju DACA-e, tada "ćemo se dogovoriti s demokratima da ti ljudi ostanu", rekao je Trump bez drugih pojedinosti.
0 ( + )
*
Je li se u Boliviji dogodio američki puč ili je spriječena nova Venezuela?
Je li se u Boliviji dogodio američki puč ili je spriječena nova Venezuela?
Petar Stošić
Foto: EPA
EVO Morales, dugogodišnji predsjednik Bolivije i jedan od predvodnika takozvanog "socijalizma za 21. stoljeće" u Latinskoj Americi, prvo je dao ostavku na zahtjev vojske, a onda i pobjegao iz zemlje u Meksiko.
Tamo mu je predsjednik Andrés Manuel López Obrador, također ljevičar, odobrio azil. Meksički ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard obrazloio je davanje azila "hitnom situacijom s kojom se suočava u Boliviji, gdje su mu ivot i sigurnost u opasnosti".
Sam Morales se pri objavi svoje ostavke predstavio kao rtva "dravnog udara", optuujući vojsku i oporbu da "uništavaju vladavinu prava", a odmah nakon vijesti o Moralesovoj ostavci uslijedio je niz takvih optubi s raznih strana. Novi argentinski predsjednik Alberto Fernández, venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro, nikaragvanski predsjednik Daniel Ortega, bivši brazilski predsjednik (koji je nedavno izašao iz zatvora) Ignacio Luiz Silva da Lula, britanski vođa oporbe Jeremy Corbyn i američki senatori i kongresnice Bernie Sanders, Alexandria Ocasio-Cortez i Ilhan Omar, svi odreda ljevičari, nazvali su Moralesovu ostavku pučem.
Morales na vlasti 13 godina, trebao je odstupiti još 2014.
Istu optubu o podrivanju demokracije je, znakovito, uputila i ruska vlada. "Duboko smo zabrinuti što je tokom unutarnje političke krize u zemlji vladina spremnost za traenje konstruktivnih rješenja dijalogom odbačena razvojem događaja u obliku organiziranog dravnog udara", izjavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, doduše, definitivno nije ljevičar, ali ruske vlasti i mediji redovito promiču teorije zavjera o izreiranim "obojenim revolucijama" i pučevima u reiji SAD-a i njegovih saveznika, od Sirije preko Ukrajine do Venezuele, stoga najnovija optuba u slučaju Bolivije nije nimalo iznenađujuća.
No dok je Obrador predsjednik Meksika manje od godinu dana, Morales je na vlasti više od 13 godina. To ne bi bilo posebno sporno - njemačka kancelarka Angela Merkel na vlasti je već 14 godina, a nitko ne dovodi u pitanje njen demokratski legitimitet - da bolivijski ustav, kao i ustavi niza drava diljem svijeta, ne ograničava maksimalni broj predsjedničkih mandata na dva. Drugi mandat mu je istekao još 2014., ali on je tvrdio da se, zbog promjene ustava u međuvremenu, njegovi mandati počinju "brojati" tek od onog drugog koji je počeo 2009.
"Puč" osuđuju Lula, Maduro, Corbyn, Sanders, Ocasio-Cortez i Kremlj
"Vidjeti kako vojska s vlasti tjera Eva Moralesa, koji je donio toliki društveni progres, uasno je. Osuđujem ovaj puč protiv bolivijskog naroda i stojim uz njega za demokraciju, društvenu pravdu i neovisnost", napisao je Corbyn uz hešteg #ElMundoConEvo (Svijet uz Eva), zanemarujući da je vojska to zatraila od Moralesa nakon tjedna krvavih prosvjeda, kada je prijetila eskalacija s daleko većim brojem mrtvih.
To see @evoespueblo who, along with a powerful movement, has brought so much social progress forced from office by the military is appalling.
I condemn this coup against the Bolivian people and stand with them for democracy, social justice and independence. #ElMundoConEvo
Doduše Corbyn je i 2013., nakon smrti venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza, zahvalio ovom radikalno lijevom populistu "što je pokazao da su siromašni bitni i da se bogatstvo moe dijeliti" te za "golemi doprinos Venezueli i čitavom svijetu". Šest godina kasnije, Venezuela je u vjerojatno najvećoj humanitarnoj, političkoj i izbjegličkoj krizi u svojoj povijesti; mnogi njeni građani su bez hrane i pitke vode, inflacija im je progutala plaće, većina zemlje bila je najmanje tjedan dana bez struje u oujku, a reimski odredi smrti ubili su oko sedam hiljada protestanata i drugih civila ove i prošle godine, prema izvješću Ujedinjenih naroda.
Thanks Hugo Chavez for showing that the poor matter and wealth can be shared. He made massive contributions to Venezuela & a very wide world
U Venezueli je također, prema tumačenju mnogih ljevičarskih lidera, analitičara, ali i Kremlja i njemu podlonih medija, došlo do pokušaja puča u američkoj reiji, i to uz pomoć predsjednika venezuelanskog parlamenta Juana Guaidoa, koji se proglasio predsjednikom. Taj navodni puč nije uspio, unatoč tome što su SAD i niz latinoameričkih zemalja priznali Guaidoa za predsjednika i zatraili od Madura da odstupi - venezuelanska vojska i ostale institucije nisu prihvatile Guaidoov poziv da otkau poslušnost Maduru, za kojeg Guaido i oporba tvrde da se ilegalno odrao na vlasti.
Guaido ima vrlo dobre argumente za to: Maduro je 2018. osvojio drugi mandat na izborima koje su izborni promatrači, politički stručnjaci i dobar dio međunarodne zajednice proglasili nezakonitom i nelegitimnom farsom – među ostalim, većina oporbenih kandidata nije se mogla natjecati jer im je zabranjeno ili su u zatvoru ili egzilu. U isto vrijeme, moć je od parlamenta preuzela Maduru lojalna Ustavotvorna skupština, koju je s tim motivom i osnovao.
Na vrlo sličan način, Morales je sebi priskrbio četvrti uzastopni mandat na čelu Bolivije. Njemu odani Ustavni sud odlučio je da, unatoč ustavnom ograničenju, isto krši Moralesovo "ljudsko pravo" da se kandidira i dozvolilo mu da se opet natječe za predsjednika. Da stvar bude bizarnija, Morales je ovu odluku zatraio od suda nakon što je raspisao referendum o još jednom mandatu, što su bolivijski glasači većinski odbili.
Morales ignorirao referendum pa ukrao izbore?
A da apsurd upotpuni i dobra doza ironije, ustavno ograničenje o dva uzastopna mandata uveo je sam Morales. No 2006. je bila davno, a otada do danas očito je promijenio mišljenje o pogubnom utjecaju doivotne ili dugogodišnje vladavine jednog čovjeka na demokraciju i pravnu dravu.
Kao i Maduro, i Morales je u godinama na vlasti koncentrirao sve više moći, sabotirajući oporbu i puneći neovisne institucije lojalistima. Istini za volju, Morales nije ekonomski upropastio Boliviju kao što je to napravio Maduro s Venezuelom. Rast BDP-a je u Boliviji u prosjeku iznosio čak 5% godišnje, a ekstremno siromaštvo je prepolovljeno pod Moralesom.
No i on je, kao i Maduro, Castro, Asad ili Putin, počeo sve besramnije trošiti nacionalno bogatstvo za vlastiti luksuz i izgradnju kulta ličnosti. Tako je, kako piše Miami Herald, nabavio predsjednički avion vrijedan 38 milijuna dolara i izgradio grandioznu predsjedničku palaču iznad La Paza, ali i muzej posvećen samom sebi, vrijedan 7 milijuna dolara.
Teško je braniti Moralesov izborni legitimitet
A kao i Madura, i Moralesa su oporba i međunarodne organizacije, u ovom slučaju Organizacija američkih drava (OAS), optuile da je ukrao posljednje izbore. Morales je, čini se, u tome bio još očitiji nego neki drugi dravnici koji se odravaju na vlasti izbornim manipulacijama - bilo "selektiranjem" oporbe ili izravnom krađom glasova. Naime, izborno povjerenstvo, također odano ljevičarskom lideru, najednom je prekinulo brojanje glasova večer nakon izbora 20. oktobara, i to dok rezultat nije išao Moralesu u korist, odnosno prema njegovoj pobjedi u prvom krugu.
U drugom krugu se, naime, predviđalo da će se oporba ujediniti i pobijediti ga. Ali 24 sata kasnije objavljeni su rezultati prema kojima Morales ima taman dovoljno glasova (10% više od vodećeg protukandidata i bivšeg predsjednika Carlosa Mese) za pobjedu u drugom krugu. Morales i njegove pristaše tvrde da je to posljedica brojanja glasova iz njegovih ruralnih uporišta, ali ovakva situacija već je u najmanju ruku sumnjiva.
Sumnje je potvrdila i već spomenuta Organizacija američkih drava (OAS) koja je u svom izvještaju utvrdila "jasne manipulacije" na izborima i značajne "neregularnosti" od strane Izbornog povjerenstva, uključujući manipulaciju podacima i krivotvorenje dokumenata. Revizorski tim OAS-a preporučio je smjenu diskreditiranog izbornog povjerenstva ponavljanje izbora. Morales je na to pristao, no kasnije istog dana ipak je dao ostavku, kad su mu vojska i policija okrenuli leđa, inzistirajući da neće biti njegov "politički alat" za obračun s narodom.
Bolivijci su uspjeli potjerati populista s vlasti prije nego se pretvorio u diktatora
Tako su Bolivijci uspjeli ono što Venezuelanci, Rusi, Iranci, Libanonci ili Sirijci nisu: potjerati autoritarnog i korumpiranog populista, koji je očito izgubio izborni legitimitet, s vlasti.
S druge strane, simpatizeri Moralesa i čitavog junoameričkog projekta "socijalizma za 21. stoljeće" tvrde da izborna krađa nije dokazana, a da OAS nije vjerodostojna institucija jer je pod američkom kontrolom, kao što to primjerice tvrdi američki ljevičarski tjednik Nation. To što su se optubama pridruili Donald Trump i drugi američki dunosnici došlo je samo kao potvrda ove teorije.
The latest OAS "audit", repeats a major falsehood from their previous reports, pretending that there was an "unusual" jump in Evo's vote margin towards the end of the quick count. But the change was in fact gradual, as later-reporting areas were more pro-Evo than earlier ones: pic.twitter.com/oFiUFFAl5H
Štoviše, Mark Weisbrot, direktor američkog Centra za ekonomsko i političko istraivanje, ustvrdio je da nema dokaza da su izbori ukradeni, već da se radi o desničarskom puču koji podrava Trumpova administracija.
Doduše, ovdje opet treba napomenuti da je isti taj Weisbrot prije nekoliko godina objavljivao kolumne u britanskom Guardianu s naslovima poput: "ao mi je, mrzitelji Venezuele: ova ekonomija nije latinoamerička Grčka" i "Istina o Venezueli: revolt dobrostojećih, a ne 'kampanja terora'". Recimo samo da takve teze baš i nisu podnijele test vremena.
This is Bolivia a few weeks ago. Bolivia has a population of 11 million people. 1.5 million people, more than 10% of the population, had taken to the streets to demand Evo Morales step down following the exposure of an election he tried to rig. pic.twitter.com/ePtYTvzCPm
A što god mislili o optubama za izbornu krađu, kad ih stavimo u kontekst kršenja navodne volje izraene na referendumu i kršenja ustava, kao i nasilnog odgovora policije na najmanje 1.5 milijuna Bolivijaca koji su izišli na ulice, pri čemu je nekoliko ljudi ubijeno, Moralesov legitimitet gotovo je nemoguće braniti. Osim, naravno, za one koji međunarodnu politiku i kompleksna pitanja uspostave i potkopavanja demokracije, autoritarne vladavine uime naroda, uzajamnog odnosa socijalizma i demokracije, kao i uloge narodnih prosvjednih pokreta u borbi protiv diktature, svode isključivo na vulgarnu dihotomiju zapadnog, odnosno američkog "imperijalizma" s jedne i "antiimperijalizma" Rusije, Irana, Venezuele, Bolivije, Kube i sličnih zemalja s druge strane.
0 ( + )
*
Richard Branson se ispričao zbog fotografije jer su na njoj samo bijelci
Richard Branson se ispričao zbog fotografije jer su na njoj samo bijelci
T.J.D.
Foto: Epa
RICHARD BRANSON jutros se ispričao se jer je prilikom otvaranja svog novog Centra za poduzetništvo u Junoj Africi objavio fotografiju na kojoj su samo ljudi bijele boje koe.
The Branson Centre of Entrepreneurship is for all South Africans, but yesterday's choice of a photo to go with my tweet clearly lacked diversity. Apologies. I hope you will take a look at my blog which does far better justice to the amazing work of the Centre and its team.
"Bransonov centar za poduzetništvo namijenjen je svim Junoafrikancima te je mom jučerašnjem izboru fotografije na Twitteru očito nedostajala raznolikost. Ispričavam se", napisao je danas Branson na Twitteru.
Obrisao objavu
69-godišnji osnivač i izvršni direktor kompanije Virgin Group podijelio je jučer na društvenim mreama fotografiju svog junoafričkog poduzetničkog tima u kojem se nalaze samo osobe s bijelom bojom koe, da bi kasnije, nakon prigovora korisnika Twittera, obrisao tu objavu.
The Virgin Group founder and CEO shared a photo of his all-white South African entrepreneurship team Monday morning before deleting it after Twitter users called out the lack of diversity https://t.co/FD9T95bUPX
Kasnije je objavio druge fotografije koje su uključivale raznovrsniju skupinu ljudi, piše CNN.
"Gdje ste našli toliko bijelaca u Junoj Africi?"
Zbog fotografije na kojoj su bili predstavljeni samo bijelci, kritizirali su ga neki korisnici Twittera rekavši kako je Junoafrička Republika zemlja u kojoj ivi 80% crnaca te da im nije jasno gdje je našao toliko bijelaca na jednom mjestu.
Where did you find so many white people in South Africa??? That must have really taken an honest effort for exclude the majority of the population which is just as skilled and talented. Wow. Incredible đđśđ
"Gdje ste našli toliko bijelaca u Junoj Africi?", upitala ga je junoafrička modna dizajnerica Thula Sindi.
"Zasigurno ste uloili veliki napor kako biste isključili većinu stanovništva koja je jednako vješta i talentirana. Nevjerojatno", dodala je.
0 ( + )
*
Turske snage u Siriji pucale po kurdskim prosvjednicima, dvoje mrtvih
Turske snage u Siriji pucale po kurdskim prosvjednicima, dvoje mrtvih
T.J.D., Hina
Foto (nije fotografija događaja u članku): Epa
TURSKE snage, koje patroliraju na sjeveru Sirije u sklopu rusko-turskog dogovora o kontroli granice, pucale su danas na prosvjednike koji su protestirali u blizini kurdskog grada Kobanija koji se nalazi du sirijsko-turske granice.
Prema informacijama britanske udruge za praćenje ljudskih prava Syrian Observatory for Human Rights, turske snage su tom prilikom ubile dvije osobe, a ranile njih sedam, javlja Reuters.
Rusko-turski sporazum
Turska vojska prošlog je mjeseca pokrenula prekograničnu ofenzivu na sjeveroistoku Sirije, preuzevši kontrolu nad 120 km graničnog područja.
Rusija i Turska sklopile su 22. oktobara u Sočiju sporazum o zajedničkoj kontroli nad pograničnim područjem sjeverne Sirije i dogovorile kako će kurdske snage (YPG) drati na najmanje 30 km udaljenosti od granice.
Tursko ministarstvo obrane priopćilo je kako je danas u pograničnoj regiji odrana peta zajednička patrola s Rusijom "s brigom oko sigurnosti kako civila tako i našeg vojnog osoblja usprkos provokacijama terorista".
Pucali po prosvjednicima
Prema riječima svjedoka, turske snage su prvo pucale u zrak kako bi rastjerale prosvjednike koji su ih gađali kamenjem. Kasnije su na prosvjednike bacale suzavac i pucale po njima, ranivši troje.
Naime, sirijski Kurdi prosvjedovali su tokom turske patrole protiv spomenutog dogovora prema kojem je turskim trupama dozvoljen ulazak u pogranično područje.
0 ( + )
*
Hakeri opet napali stranice britanskih laburista, ovo je drugi napad u dva dana
Hakeri opet napali stranice britanskih laburista, ovo je drugi napad u dva dana
HINA
Ilustracija: EPA
HAKERI su po drugi put u dva dana napali britanske laburiste pokušavši ugasiti njihove internetske stranice, no ponovno neuspješno.
Napad je počeo u 13:20 sati po britanskom vremenu, a najjači je bio sat vremena kasnije, otkrio je izvor Reutersu, samo nekoliko sati nakon što su laburisti objavili da su odbili sličan napad u ponedjeljak navečer.
Izvor tvrdi kako je riječ o "veoma nesofisticiranom" pokušaju takozvanog DDoS napada kojima je cilj gašenje stranica slanjem velike količine prometa.
0 ( + )
*
Očajnička snimka djevojke u Saudijskoj Arabiji: Muče me, neću preživjeti
Očajnička snimka djevojke u Saudijskoj Arabiji: Muče me, neću preivjeti
P.S
Screenshot: Facebook/Sumi Akter
KUĆNA pomoćnica iz Bangladeša, na radu u Saudijskoj Arabiji, objavila je na Facebooku potresni video u kojem tvrdi da je njeni poslodavci fizički i seksualno zlostavljaju, uz očajnički apel da ju se izbavi iz očitog ropstva.
"Mislim da neću preivjeti, mislim da ću umrijeti. Tuku me i muče. Molim vas, spasite me, samo me izbavite odavde", govori ova nesretna djevojka na snimci.
U suzama je ispričala i kako su je saudijski poslodavci - ili bolje rečeno robovlasnici - izgladnjivali, polijevali ruke kipućim uljem i drali zaključanu i do 15 dana zaredom, pokazujući na rukama oiljke od opeklina.
Još uvijek je pokušavaju vratiti u Bangladeš
Ova mlada ena još uvijek ivi kod obitelji za koju radi u saudijskom gradu Deda, otkrio je predstavnik bangladeške nevladine udruge BRAC koja je pokušava vratiti u domovinu, a prenosi Daily Mail. Bangladeški aktivist dodao je i da je njen mobitel u međuvremenu zaplijenjen.
Vlada Bangladeša također je pozvala dravnu agenciju za rad u inozemstvu da njihovoj dravljanki osigura povratak iz Saudijske Arabije "što je prije moguće".
Šokantni video samo je posljednji podsjetnik na često brutalno iskorištavanje i zlostavljanje siromašnih migranata iz zemalja jugoistočne Azije u bogatim, ali izuzetno represivnim zaljevskim monarhijama, među kojima je Saudijska Arabija najveća.
"Molim vas, samo me spasite"
25-godišnja Sumi Akter rekla je da je bila izloena "nemilosrdnim seksualnim napadima", kako kod obitelji kod koje se trenutno nalazi, tako i kod prošle.
"Molim vas, samo me spasite, samo me odvedite", kae ridajući, obraćajući se bilo kome tko vidi njen poziv u pomoć.
Njena obitelj rekla je da ju je već pokušavala vratiti kući, ali nije mogla.
Video, koji je podijeljen na desetke hiljada puta i pogledan na milijune puta na Facebooku, izazvao je u Daki, prijestolnici Bangladeša, i prosvjede protiv nehumanog tretmana migrantskih radnika iz te zemlje.
Od 1991. do danas, nekih 300 hiljada ena iz Bangladeša otišlo je raditi u zaljevske monarhije, prema ministarstvu za skrb o emigrantima te zemlje.
Lani 48 bangladeških radnica umrlo u Saudijskoj Arabiji
42-godišnja Nazma Begum umrla je prošle godine, također na radu u Saudijskoj Arabiji, u vrlo sumnjivim okolnostima. Njen sin tvrdi da ga je majka zvala prije smrti, tvrdila da ju muče, da je bolesna i molila da ju spasi - baš kao i Akter sada.
Udruga BRAC tvrdi da je samo prošle godine 48 tijela mrtvih migrantskih radnica vraćeno u Bangladeš iz Saudijske Arabije.
I jedna i druga ena rekle su da su im obećani poslovi bolničkih spremačica, ali da su ih na kraju na prevaru natjerali da rade kao kućne pomoćnice.
Glasnogovornik bangladeške vlade Atiqur Rahman rekao je da će se vlada obračunati sa sumnjivim tvrtkama za vrbovanje radnika koje se optuuje da zlostavljaju enske radnice i prodaju ih drugim posrednicima.
No, unatoč pozivima, ministar vanjskih poslova A.K. Abdul Momen rekao je da njegova vlada neće zabraniti enama da odlaze na rad u Saudijsku Arabiju.