Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
U ortodoksnoj četvrti Jeruzalema uhićen rabin, držao je djecu i žene kao robove
U ortodoksnoj četvrti Jeruzalema uhapšen rabin, držao je djecu i žene kao robove
R.I.
Ilustracija: EPA
IZRAELSKA policija uhapsila je rabina za kojeg sumnjaju da je držao oko 50 žena i djece kao roblje, javlja BBC.
Rabin niječe optužbe
Osumnjičenik je uhvaćen tokom racije jednog objekta u ultra radikalnoj četvrti u centru Jeruzalema gdje je navodno držao svoje žrtve izolirane od obitelji. 60-godišnji rabin niječe sve optužbe.
Imao je osam pomoćnica
Uhićen je pod sumnjom da je vodio “zatvorenu zajednicu” u kojoj su žene i djeca držani kao robovi. Zajedno s rabinom uhapšeno je i još osam žena koje su mu bile pomagačice.
“Znamo da su žene i djeca u toj kući boravili nekoliko mjeseci. Znamo da im je oduzeo novac te da ih je držao protiv njihove volje”, rekao je Micky Rosenfeld, glasnogovornik policije. Prije nego što je uhapšen, policija je dva mjeseca vodila istragu.
BRAZILSKA prometna policija priopćila je danas da je pronašla 1,1 tonu kokaina u kamionu cisterni blizu Brazilije, što je najveća količina droge dosad zaplijenjena u tom gradu.
"Policajci su otvorili cisternu za prijevoz biljnog ulja i pronašli 1100 paketa s drogom", navodi policija u priopćenju.
Vozač kamiona kojeg je policija zaustavila blizu Cristaline, oko 130 km od Brazilije, bio je sumnjiv zbog svoje "nervoze" i "neuobičajene trase" putovanja.
Carinici u 2019. zaplijenili više od 57 tona kokaina
Vozač je rekao policiji da je pošao iz Campinasa, u saveznoj državi Sao Paulu, i da je putovao u Bahiju, saveznu državu uz Atlantski ocean.
Po prvim informacijama mreže Globonews, brazilski carinici su u 2019. zaplijenili više od 57 tona kokaina, što je rekord i porast od 82 posto u odnosu na 2018.
Najveće zapljene su bile u luci Santosu, najvećoj u Latinskoj Americi, odakle dolazi većina pošiljaka droge namijenjene Africi i Europi.
0 ( + )
*
Macron najavio slanje još 220 vojnika u Afriku radi borbe s džihadistima
Macron najavio slanje još 220 vojnika u Afriku radi borbe s džihadistima
HINA
Ilustracija: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron rekao je danas da će u Sahel poslati dodatnih 220 vojnika kako bi osnažio francuske snage Barkhane koje se bore s džihadistima na tom području.
"Odlučio sam poslati dodatne borbene snage, 220 vojnika će ojačati postrojbe Barkhanea" (koje već imaju 4500 ljudi), rekao je Macron nakon sastanka na vrhu s predsjednicima zemalja G5 Sahela u Pauu, na jugozapadu Francuske.
Macron je rekao da se nada da će uvjeriti Trumpa da zadrži snage u Africi
Francuski predsjednik je rekao da se "nada da će uvjeriti" američkog kolegu Donalda Trumpa da zadrži svoje vojne snage u Africi radi borbe s džihadističkim terorizmom, rekao je u ponedjeljak, dok Sjedinjene Države razmišljaju o smanjenju svoje vojne sastavnice na tom kontinentu.
"Nadam se da ću uvjeriti predsjednika Trumpa da se borba s terorizmom vodi i na ovom području i da se libijsko pitanje ne može odvojiti od stanja u Sahelu i na području jezera Čad", rekao je Emmanuel Macron na summitu na kojemu sudjeluju Francuska i G5 Sahel u Pauu, spomenuvši rizik "širenja terorizma" u slučaju neuspjeha.
SAD želi smanjiti vojnu prisutnost u Africi
Washington želi smanjiti vojnu prisutnost u Africi i ta najava u trenutku kada Francuska i čelnici G5 Sahela zbijaju redove kako bi svladali džihadiste prijeti da će otežati napore koje Europljani ulažu kako bi pomogli regiji.
Sredstva koja Pentagon izdvaja za Afriku i za Bliski istok "mogla bi se smanjiti i zatim preusmjeriti u poboljšanje pripravnosti snaga u Sjedinjenim Državama ili na Pacifiku", rekao je načelnik američkog vojnog stožera, general Mark Milley, pošto je u noći na ponedjeljak doputovao u Bruxelles na sastanak NATO-ova Vojnog odbora koji se održava u utorak i u srijedu.
"Upravo pripremamo opcije za (američkog) ministra" obrane Marka Espera, rekao je Milley novinarima.
0 ( + )
*
Britanska tvrtka dala nepušačima duži godišnji odmor
Britanska tvrtka dala nepušačima duži godišnji odmor
Hina
Foto: Borna Filic/PIXSELL
ZAPOSLENICI agencije za zapošljavanje u engleskom gradu Swindonu dobili su četiri dodatna dana godišnjeg odbora pod uvjetom da ne puše na poslu.
Agencija KCJ Training & Employment Solutions iz Swindona želi nagraditi radnike koji ne puše umjesto da kazni pušače.
Direktor uveo mjeru iako je pušač
Generalni direktor Don Bryden uveo je tu mjeru iako je pušač.
"Donijeli su je i prihvatili i pušači i nepušači u tvrtki", kazao je.
"Nikoga ne diskriminiram", rekao je i dodao kako nema ništa protiv pauza za pušenje niti tjera radnike da s time prestanu.
"Međutim, recimo da je riječ o tri pauze za pušenje dnevno. To je ekvivalent 16 radnih dana i 2 sata godišnje ako radni dan traje osam sati", pojasnio je Bryden svoju ideju.
0 ( + )
*
Ovo su najveće prijetnje svijetu u 2020.
Ovo su najveće prijetnje svijetu u 2020.
Gordan Duhaček
Foto: EPA/Screenshot Eurasia Group/FaH
EURASIA GROUP je konzultantska tvrtka koju je 1998. osnovao Ian Bremmer i koja se smatra vodećim svjetskim konzultantom za političke rizike u svijetu. Početkom svake godine Eurasia Group objavljuje svoje predviđanje deset najvećih političkih rizika za svijet u toj godini, a za 2020. je izbor pomalo iznenađujući.
Naime, prema mišljenju Eurasia Groupa, najveći politički rizik za svijet predstavlja unutarnja politika SAD-a. Kako se navodi u njihovom izvještaju, to se dosad nije bilo dogodilo jer su "američke institucije jedne od najsnažnijih na svijetu", no ove godine će "te institucije biti testirane na dosad neviđene načine".
Problem američkih predsjedničkih izbora
"Suočavamo se s rizicima u vezi s američkim izborima koje će mnogi promatrati kao nelegitimne, nesigurnošću nakon izbora i nestabilnošću u vanjskoj politici koju će proizvesti nastali vakuum", navodi se u izvještaju. Konstatira se da su institucionalna ograničenja spriječila predsjednika Trumpa da realizira značajan dio svoje agende, ali da ga to nije zaustavilo u tome da posve podijeli naciju. "Može li se tako polarizirana zemlja kretati naprijed?" pitaju su u Eurasia Groupu.
Predviđaju da će se Rusi opet pokušati upetljati u američke predsjedničke izbore, a i ako u tome ne poluče konkretni uspjeh, ostat će percepcija javnosti da su izbori možebitno neregularni. Navode i anketu prema kojoj već 53 posto Amerikanaca misli da sljedeći predsjednički izbori neće biti fer, što bi moglo dovesti do toga da rezultat izbora bude sporan, tko god pobijedi.
Sukobi SAD-a i Kine
Drugi najveći rizik je pak razdvajanje SAD-a i Kine u tehnološkoj sferi, što je "najdalekosežniji geopolitički razvoj događaja još od pada SSSR-a". Kina je nakon niza Trumpovih eskalirajućih poteza odlučila da se tehnološki potpuno odvoji od SAD-a, što će dovesti do korjenitih promjena u međunarodnoj trgovini i financijskoj arhitekturi svijeta.
Ističu da tehnološko razdvajanje dvije sile već dovodi do prekida u tehnološkoj suradnji i investicijama, a da će posljedice s vremenom biti sve kompleksnije te da svjedočimo početku "izgradnje tehnološkog Berlinskog zida" zbog kojeg će sve ostale zemlje biti primorane izabrati stranu.
Treći rizik za svijet su opći odnosi SAD-a i Kine, a taj sukob će dovesti do sve većih podjela u svijetu i prijepora oko pitanja nacionalne sigurnosti, utjecaja i vrijednosti. Ističe se da će sukob Kine i SAD-a potpaljivati nacionalizam u obje zemlje te da će postati i ideološki, a mogući su i oružani sukobi oko Tajvana.
Indijski nacionalizam
Četvrti rizik je to što multinacionalne korporacije neće biti u stanju popuniti rupe koje se stvaraju u globalnom političkom sistemu, što bi moglo dovesti do kolapsa liberalnog poretka. Ponovni uspon nacionalnih država može dovesti do raspada trenutno važećih odnosa u svijetu, kao i toka kapitala.
Peti rizik za svijet je Indija reformirana po idejama aktualnog premijera Narendre Modija, koji se nalazi u svojem drugom mandatu i veliki je promotor indijskog nacionalizma, zbog čega će u toj velikoj i mnogoljudnoj državi eskalirati religijski i etnički konflikti. Predviđa se da će Indija imati i agresivniju vanjsku politiku te da će doći do još veće ugroze ljudskih prava unutar Indije.
Europa uzvraća udarac
Šesti rizik je Europa, koja je godinama pokazivala nespremnost da se odupre geopolitičkim planovima Washingtona i Pekinga, što će se uskoro itekako promijeniti. Nova Europska komisija i trenutno najmoćniji europski lider, francuski predsjednik Emmanuel Macron, imaju realan pogled na svijet i smatraju da je bilo naivno očekivati kako će ostatak svijeta igrati po pravilima. To znači otvaranje niza sukoba s SAD-om i Kinom te pokušaj da se Europa obrani od ostalih velikih sila, što se već može primijetiti kroz strogu politiku Europske komisije prema američkim tehnološkim divovima poput Googlea i Applea. Iako se uspostava europske vojske ne može očekivati toliko brzo, potezi u tom pravcu će sigurno biti iritacija za Washington i problem za NATO.
Sedmi rizik se odnosi na klimatske promjene odnosno na sukob politike i ekonomije oko toga kako se suočiti s ovim izazovom. Od najvećih svjetskih zagađivača - a među njima vode SAD i Kina - jedino Indija ima konkretan plan da ispoštuje smanjenje emisije štetnih plinova, a s time će se mučiti i Francuska i Njemačka. Zbog svega toga je moguće da će doći do ekonomskih poremećaja, ali i do velikih prosvjeda ljudi koji će od svojih vlada i korporacija tražiti radikalnije poteze.
Južna Amerika i Turska
Osmi rizik je sukob SAD-a i šijitskih zemalja, što otvara mogućnost otvorenog sukoba s Iranom, čemu smo svjedočili i ovih dana. Odnos između SAD-a i Irana bi mogao biti "smrtonosan i geopolitički destabilizirajući".
Deveti globalni rizik je nestabilnost u Južnoj Americi, koja je rezultat slabog ekonomskog rasta, nezadovoljstva naroda vladajućima, frustracijama korupcijom i nekvalitetnim javnim službama.
Deseti rizik je Turska, čiji se predsjednik Recep Tayyip Erdogan "nalazi u dugom periodu političkog opadanja", što će ga poticati na niz iracionalnih i spornih poteza, a nije isključen ni krah turskog gospodarstva.
U svakom slučaju, Eurasia Group smatra da bi 2020. godina mogla biti "prijelomna godina" nakon desetljeća povećavanja globalnih rizika, ali bez "prave globalne krize". Nema sumnje da je ovo predviđanje Eurasia Groupa ono s najmanje optimizma proteklih godina.
0 ( + )
*
Knjiga bivšeg pape podijelila Vatikan, svađaju se oko celibata
Knjiga bivšeg pape podijelila Vatikan, svađaju se oko celibata
Hina
Foto: EPA
LIBERALNI katolički teolozi i komentatori danas su kritizirali bivšeg papu Benedikta XVI. zbog objave knjige u kojoj čvrsto brani celibat, tvrdeći da time želi utjecati na odluku pape Franje o ređenju oženjenih svećenika u Amazoniji, dok su konzervativni teolozi i komentatori branili bivšeg papu.
Benedikt XVI. više je puta istupao u javnosti od 2013. kada je postao prvi papa koji je odstupio u 700 godina.
Istup Jozefa Ratzingera dobro oslikava polarizaciju na liberalno i konzervativno krilo Katoličke crkve, koja ima 1,3 milijarde pripadnika.
Vrijeme je da ispuni svoje obećanje
"Jedan papa dovoljno je kompliciran. Ovo je nered", objavio je na Twitteru John Gehring iz katoličke laičke organizacije Vjera u javnom životu.
"Uz poštovanje prema Benediktu XVI., vrijeme je da ispuni svoje obećanje i bude 'sakriven od svijeta'", dodao je.
Knjigu Iz dubine naših srca Ratzinger (92) je napisao s gvinejskim kardinalom Robertom Sarahom (74) te u njoj brani celibat svećenika.
Oženjeni svećenici u Amazoniji
Prva Ratzingerova knjiga od kada nije papa izdana je u vrijeme kada Franjo mora odlučiti hoće li dozvoliti oženjenim muškarcima u zabačenim predjelima Amazonije da se zarede, u iznimnim slučajevima, zbog manjka svećenika u tom golemom i slabo naseljenom području.
Na biskupskoj sinodi u oktobaru u Vatikanu predloženo je ređenje oženjenih muškaraca u nekim dijelovima Amazonije, a Papa će odlučiti o tom prijedlogu te o mogućnosti uvođenja trajnog đakonata za žene.
Očekuje se da će Papa uskoro objaviti tekst o tim pitanjima.
Brojne reakcije
Papa nije isključio ograničenu promjenu u specifičnim regijama, ali je snažno podržao instituciju svećeničkog celibata.
U nedjelju je francuski Le Figaro objavio ulomke iz Ratzingerove knjige, a u ponedjeljak je Vatikan izdao priopćenje da papa Franjo podržava celibat kao "dar za Crkvu".
Zbog percepcije da je Ratzinger objavom knjige možda pokušao utjecati na odluku pape Franje, reakcije na knjigu su bile brojne.
"Imao je šansu kada je bio papa"
Massimo Faggioli, teolog na američkom sveučilištu Villanova, nazvao je to Benediktovim "ozbiljnim prijestupom", dodajući da se za mnoge konzervativce koji se protive Franji "Benedikt XVI. nikada zapravo nije umirovio".
"Bivši papa ne bi trebao govoriti javno. Imao je šansu kada je bio papa. Sada njegovi nasljednici trebaju vladati", rekao je Kurt Martens, profesor kanonskog prava na Catholic University of America u Washingtonu.
Benedikt XVI. izazvao je raspravu prošle godine kada je u eseju za njemačke novine utvrdio kako su seksualna revolucija 1960-ih, homoseksualci u sjemeništima i opći kolaps morala odgovorni za seksualna zlostavljanja u Katoličkoj crkvi.
Koriste li drugi Benedikta za svoje ciljeve?
Mnogi katolički teolozi tvrde da Ratzinger time želi prebaciti odgovornost s Katoličke crkve na druge.
Neki su komentatori postavili pitanje koriste li drugi Benedikta za svoje ciljeve jer mu, kako su naveli, njegovo zdravstveno stanje ne dopušta da napiše knjigu te da jedva može razgovarati.
Ratzingerovi pobornici to oštro opovrgavaju.
"Mafija (liberali u Crkvi) se sprema dočepati Benedikta XVI. On je star, ali nije na samrtnoj postelji", objavljeno je na Twitteru tradicionalističkog katoličkog bloga Rorate Caeli.
"Molimo se za Benedikta XVI.: neka gospodin drži vukove dalje od njega kako ga ne bi rastrgali dok ne dođe vrijeme njegovog prirodnog odlaska sa Zemlje", dodaje se.
Matthew Schmitz, urednik katoličkog časopisa First Things, također je podržao Papu.
"Benedikt XVI. i kardinal Sarah objavili su elokventnu obranu celibata, a ne napad na papu Franju", napisao je na Twitteru.
0 ( + )
*
Muškarac u šatoru u divljini Aljaske preživio tri tjedna s malo hrane i vode
Muškarac u šatoru u divljini Aljaske preživio tri tjedna s malo hrane i vode
R.I.
Screenshot: Alaska State Troopers
30-GODIŠNJI muškarac spašen je nakon što je više od tri tjedna proveo u divljini Aljaske s malo vode i hrane, javlja BBC.
Preživio jedući konzerve i u šatoru koji je napravio
Spasilačke službe su ga pronašle nakon što mu je montažna kućica napravljena od dasaka i cerade izgorjela. Preživio je na temperaturama ispod ništice jedući konzerviranu hranu te je izradio šator od ostataka izgorjele kućice.
U snijegu je napisao poruku SOS
Vlasti su ga pronašle nakon što su zabrinuti članovi obitelji zatražili da se provjeri što je s njim. U snijegu je napisao poruku SOS pomoću ostataka kolibe.
Montažnu kućicu kupio je od jednog veterana Vijetnamskog rata, a smjestio ju je u udaljenoj dolini Susitna.