Guardian: Dodik kupuje hiljade pušaka, sprema li se novi rat u BiH?
Guardian: Dodik kupuje hiljade pušaka, sprema li se novi rat u BiH?
Foto: Getty/FAH
POLICIJA Republike Srpske naručila je 2500 automatskih pušaka od Srbije, navodno za antiterorističke operacije, a pošiljka bi trebala biti isporučena u ožujku.
Štoviše, oružje entitetu bosanskih Srba, čiji predsjednik Milorad Dodik odavno prijeti odcjepljenjem od Bosne i Hercegovine, doći će nekoliko tjedana prije otvaranja kontroverznog antiterorističkog centra u kojem će obuku voditi ruski savjetnici, javlja The Guardian.
Vlasti Republike Srpske opravdavaju svoju narudžbu oružja obranom od potencijalnih terorističkih napada i navode kako njihova policija opsežno trenira s američkim, a ne ruskim snagama. No u priopćenju iz Banje Luke ne navodi se hoće li u budućnosti srpske sigurnosne snage surađivati s Rusima pri obuci.
Pošiljka oružja izazvala je veliku zabrinutost u zemlji u kojoj jačaju tenzije zbog srpskog separatizma i drugih faktora. Kako piše britanski list, Daytonski sporazum jest okončao rat, ali je u isto vrijeme stvorio sustav vlasti koji nagrađuje politiku baziranu na nacionalizmu. Nacionalističke stranke čvrsto drže moć u svojim odvojenim feudima, u kojima korupcija, siromaštvo i nezaposlenost bujaju. O očajnom stanju u BiH možda najbolje svjedoči podatak o službenoj najvišoj stopi nezaposlenosti mladih na svijetu.
Dodik bi mogao koristiti oružje za zastrašivanje oporbe i odcjepljenje
Srpski aktivisti, središnja vlada u Sarajevu i zapadni diplomati uvjereni su da će Dodik koristiti teško naoružanu policijsku jedinicu kako bi silom učvrstio svoju poziciju prije izbora u oktobaru, a na dugi rok možda i za odcjepljenje za koje Sarajevo, Bruxelles i Washington inzistiraju da ne dolazi u obzir. To pak znači rizik novog rata u regiji.
U svemu tome kritična je uloga Moskve, koja pokušava nametnuti svoj utjecaj u regiji, a Dodika vidi kao posrednika za ostvarivanje svojih interesa i ''zaštitu'' od bosanskog priključenja NATO-u. Dodik se susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom najmanje šest puta od 2014.
Osim toga, Dodik je razvio bliske odnose s ruskim moto-klubom koji je pod američkim sankcijama zbog svoje navodne paravojne uloge u ratu u Ukrajini, Noćnim vukovima. A RS ima i vlastitu paravojnu skupinu, Srbska čast, čiji su pripadnici paradirali ulicama Banje Luke i posjetili parlament RS-a 9. siječnja, na dan obilježavanja RS-a. Tvrdnje Srbske časti da su samo humanitarna organizacija prilično očito demantiraju njihove vlastite fotografije na društvenim mrežama, prepune oružja, uniformi i srpskih nacionalističkih obilježja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
''To je organizacija ljutitih mišićavih muškaraca koje vlada koristi kako bi prijetila i zastrašivala vlastiti narod. Ipak, ovog puta otišli su dalje od svog uobičajenog šoua. Ovog puta izgleda opasno'', komentirao je Aleksandar Trifunović, urednik bosanskog portala Buka.
RS tvrdi da nije imala obuku s Rusima, ali ne spominje hoće li je ubuduće imati
Dodik je jučer potvrdio kupovinu oružja koju je prvi objavio sarajevski list Žurnal. ''To je potpuno legitimna akcija i mi nemamo što kriti. 20 godina nismo imali pravo opremati policiju, sad smo odlučili da ćemo to učiniti'', odgovorio je Dodik na prozivke.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko također je izrazio zabrinutost oko pošiljke. ''Volio bih da ova zemlja ima što je manje moguće oružja. Ako jedna strana nabavi ovaj tip oružja, i druga će ga strana htjeti'', ocijenio je.
Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a odgovorilo je Guardianu da njegova policija ''nikad nije imala nikakvu vrstu obuke s ruskim policijskim vlastima ni u Rusiji ni u Republici Srpskoj, uključujući specijalne snage''. Dodali su kako se novi centar za antiterorističku obuku koji će se otvoriti u travnju, vrijedan četiri milijuna dolara, financira sredstvima RS-a i da su ga posjetili američki veleposlanik i pripadnici američkih snaga u zemlji.
Sporazum o suradnji Banje Luke i Moskve
Međutim, ministar MUP-a RS-a Dragan Lukač 2015. je potpisao sporazum o suradnji s Moskvom koji predviđa da ruski specijalisti provode obuku za borbu protiv terorizma u RS-u. Centar u Zalužanima pored Banje Luke podsjeća na sličan kontroverzni centar u Nišu u Srbiji, za koji Washington sumnja da je zapravo središte ruskih obavještajnih službi u regiji koje vode tajne operacije poput pokušaja puča u Crnoj Gori u oktobaru 2016.
''Nema čvrstih dokaza'' da Rusi u BiH otvaraju centar tog tipa, komentirao je neimenovani zapadni diplomat. ''Ali pozorno to pratimo'', dodao je. Kurt Bassuener, ekspert za BiH iz Vijeća za politiku demokratizacije, upozorava da je EU smanjivanjem svojih snaga na samo 600 vojnika u Bosni ostavila vakuum koji će Rusija vjerojatno ispuniti.
*
Hoće li Izrael zaista zaratiti sa Sirijom? Sve ovisi o Putinu
Hoće li Izrael zaista zaratiti sa Sirijom? Sve ovisi o Putinu
Foto: Youtube/RT/Hina/Gulliver Getty
RAT u Siriji, jedan od najkaotičnijih i najbrutalnijih ratova današnjice, tokom vikenda je dodatno eskalirao u seriji zračnih i protuzračnih napada i protunapada između sirijske i izraelske vojske.
Naravno, Izrael je i ranije vršio učestale zračne napade na vojne ciljeve u Siriji, prvenstveno na one povezane sa saveznicima režima Bašara al-Asada, iranskim snagama i libanonskim Hezbollahom, ali ovo je prvi put da je sirijska vojska uspješno odgovorila. Nadalje, otvoreni rat između Damaska i Tel Aviva nikad se nije činio bliži.
Za to su ''zaslužne'' obje strane: Sirijci se do sada uglavnom nisu usuđivali odgovarati na izraelske zračne udare, iz libanonskog zračnog prostora ili uz upad u sirijski, no to se u posljednje vrijeme počelo mijenjati. Vjerojatni razlozi su poraz Islamske države koji oslobađa resurse i ljudstvo sirijskog režima i brojnih vojnih i paravojnih snaga koje se za njega bore protiv ISIS-a i pobunjenika, kao i sve veće samopouzdanje režima uslijed njegovih vojnih uspjeha.
Izrael sa svoje strane nije aktivno ušao u rat na strani antirežimskih pobunjenika, a svoje zračne napade ipak je održavao ispod radara i na niskoj razini intenziteta, očito kako bi izbjegao eskalaciju čije posljedice je u ovako kaotičnom sukobu vrlo teško predvidjeti i kontrolirati.
Izrael ne želi dopustiti Iranu da se ukopa u Siriji
No sirijska vojska sad je odgovorila na izraelski napad na način koji vjerojatno nitko nije očekivao - uspješnim obaranjem izraelskog aviona, prvim takvim slučajem od 1982. Izraelci su pak uzvratili vrlo žestoko, ''najvećim napadom'' na Siriju od kraja Libanonskog rata 1982., i navodno uništili osam sirijskih i četiri iranska vojna cilja. "Nećemo dopustiti (iranskom) režimu da se vojno ukopa u Siriji, kao što pokušava napraviti, s otvorenim ciljem uništenja naše države", dao je do znanja izraelski premijer Benjamin Netanyahu još u prosincu pri posjetu Washingtonu, prenosi The Washington Post. U nedjelju je iskoristio sličnu retoriku. "Izrael želi mir, ali uporno će se braniti protiv bilo kakvog napada ili pokušaja Irana da nas napada iz Sirije'', rekao je.
Iran pak poriče izraelske optužbe, uključujući onu da je iranski dron ušao u izraelski zračni prostor, što je i bio povod izraelskog napada. Dok je Iran optužbe nazvao ''smiješnima'', njegov bliski saveznik Hezbollah je, likujući zbog obaranja izraelskog aviona, ustvrdio kako ovaj ''razvoj situacije znači da su stare računice kategorički gotove''.
Otvoreni sukob u Siriji vjerojatno nije u interesu ni Izraelu ni Siriji ni Iranu, a pogotovo ne Rusiji koja je intervencijom u Siriji zacementirala svoju prisutnost u toj zemlji i regiji, vraćajući se na velika vrata kao ključan faktor u svjetskoj geopolitici. Međutim, međusobni napadi i protunapadi pokazuju da nijedna strana nije spremna popustiti, što eskalaciju čini realno mogućom.
"Vidimo ponovno pregovaranje pravila igre s obzirom na vrstu vojne aktivnosti koju svaka strana tolerira drugoj. Vidjet ćemo više i više trenja između stranki, s obzirom na to da imamo sve više i više dojam da je Asad u prednosti", komentirao je analitičar Ofer Zalzberg iz International Crisis Group za New York Times. To potvrđuju i izvještaji o izraelskom postavljanju proturaketnog sustava u okupiranoj Golanskoj visoravni, na granici sa Sirijom, tokom vikenda.
Eskalaciju sukoba spriječio Putin
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Eskalaciju je, prema izvještaju izraelskih novina Haaretz, spriječio ruski predsjednik Vladimir Putin koji je nazvao Netanyahua i zatražio hitan prekid zračnih napada na Siriju. Za razliku od nebrojenih jalovih zahtjeva i apela SAD-a, EU-a i UN-a za prekid sirijskih i ruskih napada koji su prouzročili nebrojene žrtve, Netanyahu je Putina smjesta i poslušao. Ovo je samo posljednja potvrda u nizu da je Putin ako još ne pobjednik, onda barem najmoćniji akter u ovom ratu.
Kako piše Anshel Pfeffer, izraelski dužnosnici naglasili su u svom priopćenju povodom napada na Siriju da su protuzračnom obranom koja je oborila izraelski avion upravljali sirijski vojnici, no to je upitno ako se uzme u obzir da su ruski časnici integrirani u sirijski sustav protuzračne obrane i da ovakva akcija naprosto nije mogla biti provedena bez njihovog sudjelovanja ili barem odobrenja. To znači da, kao što se i pokazalo, i jedna i druga strana u ovom sukobu mogu djelovati samo uz implicitan pristanak Rusije.
Rusija manevrira između Sirije, Irana, Turske, Izraela i SAD-a
Moskva iz svojih geopolitičkih razloga pokušava manevrirati između Damaska, Teherana, Istanbula, Tel Aviva i Washingtona, podržavajući svoje saveznike, pristajući na kompromise sa svojim protivnicima, odnosno tolerirajući ograničene vojne akcije izraelskih, turskih i američkih snaga, ali i intervenirajući kada prijeti eskalacija sukoba, zahvaljujući otvorenom komunikacijskom kanalu s njihovim političkim i vojnim vodstvom.
Iako izraelska vojska tvrdi da je uništila čak polovicu sirijske protuzračne obrane, vjerojatno je upravo Rusija prenijela izraelsku poruku da ne namjerava dalje eskalirati sukob. Drugim riječima, Izraelci mogu djelovati u Siriji protiv Hezbollaha i Irana samo dok to ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju Asadovom režimu koji Rusija pod svaku cijenu misli održati - čak i ako se u jednom trenutku odrekne samog Asada kao nominalnog vladara.
Odnos Rusije i Irana, iako su saveznici u ratu, ambivalentan je zbog različitih geopolitičkih interesa: dok Iran ima za cilj nametnuti svoj politički i vojni utjecaj uspostavom tzv. koridora s većinski šijitskom populacijom između Teherana i Bejruta, Rusima to nije nužno u interesu. No i Putinu i Asadu su za pobjedu u ratu potrebni iranski vojni savjetnici i šijitske paravojske iz više zemalja pod kontrolom Teherana koje čine veći dio režimskih snaga na terenu. No ako u jednom trenutku interesi Teherana i Moskve postanu izravno suprotstavljeni, Putin bi mogao dati zeleno svjetlo Netanyahuu da očisti južnu Siriju, na granici s okupiranom Golanskom visoravni, od iranske prisutnosti. No to neće biti ni laka ni bezbolna ni sigurna bitka za Izrael.
Izrael mora pristati na ruska pravila igre
Bilo kako bilo, Izrael trenutno nema drugog izbora nego pristati na ruska pravila igre. Isto, kako se čini, vrijedi i za Tursku, čije snage su se nedavno našle pod napadom sirijskih u provinciji Idlib, gdje pobunjenicima prijeti potpuni poraz. I Turska i Izrael ispituju do koje mjere mogu ići a da ne isprovociraju rusku intervenciju, ali to opet znači da je Rusija ta koja kontrolira situaciju.
Valja napomenuti da Putin ipak nije u stanju spriječiti američke protunapade na režimske snage, čak i ako uključuju navodne ruske plaćenike, kao u slučaju nedavnog sukoba u provinciji Deir ez-Zor u kojem američke snage tvrde da su ubile stotinjak režimskih boraca. To potvrđuje i prekid turskih zračnih napada u Siriji nakon što su pobunjenici nedavno oborili ruski avion, pri čemu je stradao i pilot. Sasvim je moguće i da je, kako piše Mohamed al-Nadžar za Al Jazeeru, Rusija dala zeleno svjetlo za rušenje izraelskog aviona iz osvete za rušenje svog aviona i američki napad u Deir ez-Zoru. Kad već ne može provesti odmazdu nad Amerikancima, provela ju je nad Izraelcima.
Ali ni Trumpova administracija, prema svemu sudeći, nije zainteresirana aktivno se uključiti u rat protiv Asada dalje od zaštite svojih kurdskih saveznika iz Sirijskih demokratskih snaga, s kojima se bori protiv ostataka ISIS-a. Mogućnost sukoba SDF-a i režima, koji želi preuzeti vlast nad čitavom Sirijom, i dalje je najveća nepoznanica u ovom ratu. Također, znakovito je da Pentagon nije otvoreno obećao stati na stranu Izraela u slučaju nastavka sukoba u Siriji. Koliko god Donald Trump udovoljavao Izraelu priznavajući Jeruzalem kao njegov glavni grad i prijeteći Palestincima prekidanjem pomoći, izgleda da ipak nije voljan ući u rat za svog saveznika. "Amerikanci nemaju težinu na terenu" jer "nisu podigli uloge u Siriji i nisu u igri", slikovito je komentirao bivši izraelski veleposlanik u SAD-u Michael Oren za Bloomberg.
Za to vrijeme, civili su ti koji plaćaju najveću cijenu - bilo u Idlibu i istočnoj Guti pored Damaska koje režim i Rusi bombardiraju bez ikakvih humanitarnih obzira, uz strahovite civilne žrtve i navodno korištenje kemijskog oružja, bilo u Afrinu koji je pod napadom turskih snaga i proturskih pobunjenika. Jasno je da ovaj rat nije, kako analitičari skloni Asadu i Putinu vole predstavljati stvar, gotov i da je njegova najgora faza možda tek pred nama.
*
Netanyahu tvrdi da je nevin
Netanyahu tvrdi da je nevin
Foto: Hina
IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu potvrdio je u utorak u televizijskom obraćanju da je policija preporučila da se protiv njega podigne optužnica zbog korupcije, ali je naglasio da je nedužan.
"Te preporuke nemaju nikakvu pravnu težinu u jednoj demokratskoj zemlji", rekao je Benjamin Netanyahu i odbacio sve optužbe policije koja je preporučila izraelskom pravosuđu da ispita ulogu premijera u dvije korupcijske afere, nakon dvije godine istraga.
Premijer je rekao da će i dalje obnašati svoju funkciju. "Nastavit ću voditi Izrael odgovorno i odano", poručio je.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Izraelska policija preporučila je državnom odvjetniku da se protiv premijera podigne optužnica za dva odvojena slučaja davanja mita.
Konačna odluka hoće li protiv premijera biti podignuta optužnica doći će iz ureda državnog odvjetnika.
Ministar pravosuđa Ayelet Shaked rekao je da premijer protiv kojeg se podigne optužnica nije dužan podnijeti ostavku.
*
Otkriven uzrok pada ruskog aviona kod Moskve
Otkriven uzrok pada ruskog aviona kod Moskve
Foto: FAH
ISTRAŽITELJI su objavili kako su zaleđeni senzori za brzinu moguć uzrok tragičnog pada ruskog aviona u blizini Moskve u kojem je poginuo 71 putnik i član posade.
Senzori, koji su bili neispravni zbog leda, možda su pokazali pogrešnu brzinu, priopćila je Ruska međudržavna avijacijska komisija, prenosi BBC.
Avion Saratov Airlinesa srušio se samo nekoliko minuta nakon uzlijetanja s aerodroma Domodedovo u Moskvi u nedjelju. Avion Antonov An-148 bio je na letu za Orsk u Uralu, a kontrola leta izgubila je kontakt s njime u 14:27 po lokalnom vremenu. Stranica Flightradar24 javila je da se avion spuštao brzinom od 1000 metara po minuti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Specijalna situacija" dvije i pol minute nakon uzlijetanja
Preliminarni rezultati istrage otkrili su da je rekorder leta zabilježio "specijalnu situaciju" koja se počela razvijati oko dvije i pol minute nakon što je avion uzletio, na visini od oko 1300 m, pri brzini od oko 465 km na sat. U tom trenutku bilo je nepodudarnosti u čitanju senzora brzine.
Isti takvi zaleđeni senzori brzine bili su vjerojatan uzrok pada aviona Air France u kojem je poginulo 228 ljudi 2009.
Avionom starim sedam godina upravljao je iskusni pilot s više od 5000 sati leta, kažu iz Saratov Airlinesa.
Više od 700 ljudi uključeno je u operaciju potrage u dubokom snijegu usred kojeg se avion srušio. Ministarstvo za izvanredne situacije prikuplja uzorke DNK-a rodbine žrtava kako bi identificirao njihove ostatke.
*
Nizozemska dobiva novi zakon, svi punoljetni građani automatski se upisuju u registar darivatelja organa
Nizozemska dobiva novi zakon, svi punoljetni građani automatski se upisuju u registar darivatelja organa
Foto: 123rf
NIZOZEMSKI parlament je izglasao nacrt zakona prema kojem se svaka odrasla osoba automatski upisuje u registar darivatelja organa, osim ako jasno kaže da to ne želi.
Taj nacrt zakona jedva je prošao u Senatu, s 38 zastupnika za i 36 protiv. Mjeru je već usvojio donji dom, u rujnu 2016.
U ovom trenutku sustav u Nizozemskoj funkcionira tako da se oni koji žele darivati organe moraju sami upisati u registar donora.
Međutim, zbog nedostatka organa za presađivanje, što je već godinama problem u Nizozemskoj, preporučen je tzv. sustav izuzeća prema kojem se ljudi automatski smatraju darivateljima osim ako jasno ne traže izuzeće iz registra.
*
Nizozemska potpuno zabranila pušenje u kafićima
Nizozemska potpuno zabranila pušenje u kafićima
Foto: Hina
NIZOZEMSKI sud je u drugostupanjskoj presudi zabranio pušačke odjeljke u barovima i bistroima u zemlji, gdje se pušenje dopuštalo u 25 posto takvih objekata.
Više od deset godina nakon preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o zabrani pušenja u zatvorenim javnim mjestima manji bistroi su još imali zatvorene prostore u kojima se moglo pušiti, na temelju zakonske iznimke.
Sud u Haagu je ocijenio da su takvi prostori "u sukobu" s Okvirnom konvencijom o kontroli duhana (CCLAT) WHO-a koja je 2005. stupila na snagu i koju je Nizozemska potpisala.
"Zakoni o suzbijanju ovisnosti o pušenju primjenjuju se i na prostore namijenjene pušačima", odlučio je sud, dodajući da iznimka od zakona "nije valjana".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Udruga protivnika pušenja koja je uložila žalbu imala je u vidu barove manje od 70 četvornih metara u kojima je vlasnik ujedno i jedini zaposlenik. Takvi barovi sada više ne smiju imati zatvorene prostore za pušače.
Udruga Čist zrak za Nizozemsku, koja se žalila na presudu iz 2016., rekla je da je "sretna i zadovoljna" odlukom, dodajući da je njezino poslanje boriti se za društvo bez dima cigarete.
Još se ne zna kad će se sudska odluka početi primjenjivati jer se može očekivati još jedna žalba, pišu nizozemska glasila.
Sud je usto odbio zahtjev udruge da se zabrana primjenjuje na sve zatvorene javne prostore namijenjene pušačima.
ODLUKA SAD-a da nastavi financirati snage kurdske milicije YPG u Siriji utjecat će na turske odluke, poručio je predsjednik Tayyip Erdogan uoči posjeta američkog državnog tajnika Rexa Tillersona ovoga tjedna.
Američki dužnosnici kazali su da Tillerson očekuje problematične razgovore tokom posjeta Turskoj u četvrtak i petak s obzirom na to da se interesi dviju NATO saveznica u Siriji snažno razlikuju.
Otomanski udarac
Turska je razljućena američkom potporom YPG-u koji Ankara smatra terorističkom organizacijom i produžetkom Radničke stranke Kurdistana (PKK). Washington podupire YPG u borbi protiv Islamske države u Siriji.
"Odluka našeg saveznika da pruži financijsku potporu YPG-u (...) sigurno će utjecati na naše odluke", kazao je Erdogan u govoru članovima vladajuće stranke AK u parlamentu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Turska je prošlog mjeseca pokrenula akciju u Siriji kako bi uklonila YPG sa svoje južne granice. Zaprijetila je da će nastaviti operaciju prema sirijskom gradu Manbidžu kojega kontroliraju snage YPG-a i upozorila je američke snage da je ne ometaju.
Washington je objavio kako nema namjeru povući se iz Manbidža.
"Jasno je da oni koji kažu da će agresivno odgovoriti ako nas napadnete nisu nikad iskusili otomanski udarac", kazao je Erdogan.
