Njemačka izlazi iz Schengena, uvodi kontrole na granicama, vlakovi zaustavljeni
Njemačka izlazi iz Schengena, uvodi kontrole na granicama, vlakovi zaustavljeni
Foto: FAH
NJEMAČKA je zbog izbjegličke krize odlučila privremeno izaći iz Schengenskog sustava, objavio je na konferenciji za novinare Thomas de Maizière, njemački ministar unutarnjih poslova, prenosi The Guardian. Njemačka za početak uvodi granične kontrole na granici s Austrijom.
"Njemačka ponovo uvodi privremene granične kontrole na svojim granicama unutar Europske unije. Fokus će na početku biti granica s Austrijom", kazao je De Maizière.
"Cilj ovih mjera je ograničiti trenutni priljev ljudi u Njemačku i vratiti se urednim procedurama za ulazak ljudi u zemlju", dodao je De Maizière, dodavši da bi ovo privremeno ukidanje Schengena moglo dovesti do kašnjenja u željezničkom prometu.
Istovremeno, direktor njemačkih željeznica rekao je svom austrijskom kolegi da Njemačka zaustavlja željeznički promet iz Austrije, izvijestila je u nedjelju glasnogovornica austrijske željezničke tvrtke OeBB.
Također, De Maizière je pozvao ostale države članice EU da se pridržavaju pravila koja nalažu da izbjeglice moraju zatražiti azil u onoj državi članici u koju su prvu ušli. "Izbjeglice ne mogu birati koja će im EU zemlja biti domaćin", tvrdi njemački ministar unutarnjih poslova.
Odlukom njemačkih vlasti zabrinut je predsjednik EK-a Juncker. "Upravo sam razgovarao s kancelarkom Angelom Merkel. Složili smo se da bi granice među zemljama članicama EU-a ostale otvorene, potrebno je više solidarnosti u odnosu prema izbjegličkoj krizi", napisao je na Twitteru Juncker, aludirajući na zajedničke napore Komisije i Njemačke da se tražitelji azila raspodjele među zemljama članicama.
Njemačka mobilizira više stotina policajca za kontrolu granica
Nakon masovnog priljeva izbjeglica Njemačka mobilizira više stotina policajaca za kontrole svojih granica nakon odluke o privremenom ukidanju slobodnog kretanja predviđenog europskim sporazumom iz Schengena, objavila je policija.
"Mobiliziramo više stotina policajca", rekao je u nedjelju navečer jedan glasnogovornik savezne policije a kontrole se prije svega planiraju na granici s Austrijom od kuda stižu deseci hiljada izbjeglica.
Novinar agencije France presse koji se nalazi na jednom od najvećih prijelaza između Njemačke i Austrije oko 18,30 nije primijetio dodatne policijske snage.
Policija je precizirala da se priprema na dugoročno provođenje te mjere, a de Maiziere je spomenuo privremenu odluku.
Policija je precizirala da osobe koje prelaze granicu s Njemačkom moraju posjedovati dokument za identifikaciju ili putovnicu.
Prihvatilišta puna
Ova objava stiže samo nekoliko sati nakon što je objavljeno da su njemačka prihvatilišta praktički ispunila svoje kapacitete. Samo u subotu je u Muenchen stiglo 12.200 izbjeglica, pa je u tom bavarskom gradu više hiljada ljudi moralo spavati na otvorenom jer su se sva prihvatilišta popunila. Još 700 izbjeglica u Muenchen je vlakovima stiglo u nedjelju jutro.
Nova njemačka politika mogla bi predstavljati loše vijesti za gastarbajtere iz regije, koji u sve većem broju iseljavaju u Njemačku u potragu za poslom. "Pretpostavlja se da će krizne mjere omogućiti Njemačkoj da na granici odbiju migrante s Balkana i iz drugih područja čiji građani ne bježe od rata ni progona", piše The New York Times.
Austrijska policija danas je izvijestila da imaju najveći priljev izbjeglica od početka krize. Svakih sat vremena iz mađarske vlakovima stiže novih 500 ljudi. Do tri sata u Austriju je ušlo više od 7000 izbjeglica.
Europska komisija: Nijemci imaju pravo suspendirati Schengen
Izvršno tijelo EU-a reklo je kako je izgleda zakonski opravdano što je Njemačka u nedjelju ponovno uvela kontrolu granica, posebice na svojoj granici prema Austriji, te reklo kako to pokazuje potrebu da se države EU-a usuglase oko pristupa izbjeglicama.
"Privremeno ponovno uvođenje graničnih kontrola između država članica je iznimna mogućnost izričito predviđena i regulirana Zakonikom o schengenskim granicama u slučaju kriznog stanja", rekla je Europska komisija u priopćenju.
"Trenutno stanje u Njemačkoj, na prvi pogled, izgleda da je stanje na koje se odnose ovi propisi".
Dodala je kako će razmatrati stanje te da je cilj povratak na normalno stanje bez graničnih kontrola između zemalja članica Schengenske zone "što je prije moguće".
"Današnja njemačka odluka naglašava hitnost postizanja suglasnosti o mjerama koje je predložila Europska komisija kako bi nadzirala izbjegličku krizu", rekla je Komisija.
Istočna Europa želi manje izbjeglica
Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker, koji je razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel kratko prije nego je njezina vlada objavila odluku o kontroli granica, vrši pritisak na istočnoeuropske zemlje, koje se opiru, da prihvate Komisijine prijedloge o preraspodjeli azilanata, što Njemačka podupire.
Juncker je u nedjelju isto tako razgovarao i s čelnicima Mađarske, Češke i Slovačke nastojeći prekinuti njihov kolektivni otpor njegovu planu prije nego ih razmotre ministri unutarnjih poslova zemalja EU-a na izvanrednom sastanku u ponedjeljak u Bruxellesu.
Među argumentima koje EU-ovi, njemački i drugi dužnosnici koriste kako bi izvršili pritisak na te čelnike koji kažu kako njihova društva ne mogu primiti veliki broj imigranata su i upozorenja da neuspjeh u pronalaženju zajedničkog plana o migraciji može uništiti schengenski sustav otvorenih granica koji se posebno cijeni u bivšim komunističkim zemljama.
"Slobodno kretanje ljudi prema Schengenu je jedinstveni simbol europske integracije", rekla je Komisija u priopćenju dodajući kako je "druga strana te medalje bolje zajedničko upravljanje našim vanjskim granicama i više solidarnosti u nošenju s izbjegličkom krizom".
"Zato je izvanredni sastanak vijeća ministara unutarnjih poslova u ponedjeljak tako važan. Trebamo odmah brz napredak oko Komisijinih prijedloga", stoji u priopćenju.
Njemačka očekuje 800.000 tražitelja azila
Zanimljivo je spomenuti i kako objava o zatvaranju granica stiže samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio osvrt u kojem stoji da je "izbjeglička kriza u Europi smekšala njemačku dušu".
Godine 2010. kancelarka Angela Merkel objavila je da je multikulturalizam u Njemačkoj stvar prošlosti, podsjeća Reuters te tvrdi da Nijemci danas raširenih ruku dočekuju stotine hiljada izbjeglica, većinom muslimana iz Sirije, Iraka i Afganistana.
Iste je godine političar Thilo Sarrazin objavio knjigu "Deutschland schafft sich ab" (Njemačka se urušava) upozoravajući da muslimanske izbjeglice uništavaju njemačko društvo. Knjiga je postala bestseller.
Pa ipak, posljednjih tjedana stotine Nijemaca srdačno dočekuju izbjeglice što stižu u njihovu zemlju, a volonteri im pomažu na sve moguće načine, ističe Reuters.
"Ovo je trenutak u kojem Njemačka pokazuje svoju globalnu ulogu", rekao je Harold James, povjesničar ekonomije na sveučilištu Princeton. "Zemlja se mijenja vrlo, vrlo brzo", dodao je.
Vlada ove godine očekuje 800.000 tražitelja azila, gotovo dvostruko više nego i u jednoj godini od ponovnog ujedinjenja zemlje prije 25 godine.
Trećina Nijemaca želi manje izbjeglica, 37 posto misli suprotno
Merkel, poznata kao oprezna političarka, odlučila je riskirati i širom otvoriti vrata zemlje te zamolila europske kolege da slijede njezin primjer, piše Reuters.
Ohrabreni tim stavom kancelarke, deseci hiljada izbjeglica stigli su samo ovoga tjedna, nakon dugog i opasnog putovanja s Bliskog istoka preko Turske, preko Egejskog mora do Grčke i zatim kopnenim putem preko Balkana, Mađarske i Austrije.
Merkel je preuzela inicijativu, kažu njezini suradnici, da bi se izbjegla neposredna humanitarna katastrofa, a njemačko društvo u ovom ju je trenutku, čini se, spremno poduprijeti, prenosi Reuters.
Anketa objavljena početkom mjeseca pokazuje da 33 posto Nijemaca želi manje izbjeglica, no nadjačalo ih je mišljenje 37 posto građana koji smatraju da bi vlada trebala nastaviti primati izbjeglice u istom broju, dok ih 22 posto drži da bi ih trebalo prihvatiti i više.
Nekima je teško pomiriti velikodušan pristup Merkel prema izbjeglicama i tvrd stav prema zaduženoj Grčkoj, kada je ponekad išla protiv javnog mnijenja i vodila se isključivo njemačkim nacionalnim interesima.
Drugi njezinu politiku prema izbjeglicama vide kao svojevrstan politički zaokret, poput onog kada se 2011. nakon katastrofe u Fukušimi zauzela za ukidanje nuklearne energije koju je dotad podupirala.
"Prije samo nekoliko godina proglasila je smrt multikulturalizma. Meni se to čini kao potpuni zaokret", rekla je Rita Chin, povjesničarka i stručnjakinja za Njemačku na sveučilištu Michigan.
Jako gospodarstvo može podnijeti izbjeglički val
Da Njemačka nije u tako dobroj gospodarskoj poziciji Merkel bi zasigurno dvaput promislila o prihvaćanju izbjeglica.
Stopa nezaposlenosti je 6,4 posto, najniža od ujedinjenja 1990., a snažan gospodarski rast doveo je do rekordnog proračunskog suficita od 21 milijarde dolara u prvoj polovici ove godine.
"Velikodušnost je stvar prosperiteta, što Francuska, Italija ili Španjolska nemaju", rekao je Josef Joffe, izdavač njemačkog tjednika Die Zeit.
Ako se izbjeglice uspješno integriraju, njemačko društvo moglo bi riješiti problem sve starijeg stanovništva i niske stope nataliteta, jer bi mlada i poletna nova generacija mogla održati zemlju na uspješnom gospodarskom putu.
Pozitivan stav Njemačke prema izbjeglicama popravio je imidž zemlje u svijetu. Teškom mukom popravljana nakon Drugog svjetskog rata, slika Njemačke nedavno je ocrnjena zbog rigidnog stava Berlina prema Grčkoj, masovnih protuislamskih marševa na bivšem komunističkom istoku početkom godine i, još svježije, nasilja protiv imigranata u tom dijelu zemlje.
Neki stručnjaci smatraju da je vlastito iskustvo s izbjeglicama nakon rata, kada je više od dvanaest milijuna Nijemaca protjerano iz istočne Europe, utjecalo na javno mnijenje puno dublje od osjećaja krivnje povezanog s nacistima.
"To zasigurno ima veze s prošlošću, obiteljskim naslijeđem i pričama djedova i baka za stolom uz objed", rekao je Fritz Stern, umirovljeni profesor povijesti na sveučilištu Columbia.
Integracija ne ide lako
Poratno iskustvo s izbjeglicama i želja da se iskupi za nacističke zločine pomogli su u oblikovanju ustava bivše Zapadne Njemačke, napisanog kada je zemlja još bila podijeljena. Najviši zakon zemlje jamči žrtvama političkog progona pravo na azil, no integracija pridošlica u praksi nije uvijek išla glatko.
U desetljećima nakon rata, Zapadna Njemačka poticala je dolazak imigranata zbog nedostatka radne snage, ali je došljake iz Turske, Italije i Grčke nazivala "gastarbeiterima", aludirajući na to da će se jednog dana vratiti doma.
Liberalni zakoni o azilu naišli su na prve izazove 90-tih godina kada su stotine hiljada ljudi izbjegle pred ratom u bivšoj Jugoslaviji.
Njemačko gospodarstvo tada se borilo s posljedicama ponovnog ujedinjenja, a na istoku su izbjeglice bile mete napada desničara.
Njemački su političari odgovorili zahtjevima za pooštravanjem azila, što je EU navelo na donošenje tzv. Dublinskih pravila po kojima imigranti moraju tražiti azil u prvoj zemlji u koju stignu.
Pretpostavka je bila da će to zaštititi Njemačku, državu u kojoj se državljanstvo dugo doživljavalo kroz prizmu krvi i kulture, piše Reuters.
Njemački policajci brutalno nokautirali prolaznika, nisu dali liječnicima da mu pomognu
Njemački policajci brutalno nokautirali prolaznika, nisu dali liječnicima da mu pomognu
Screenshot i video: RT (YouTube)
NJEMAČKI interventni policajci u Hamburgu su teško ozlijedili slučajnog prolaznika, kojeg su srušili na pod i zatim pregazili, prenosi RT.
Nesretni prolaznik nastradao je za vrijeme jučerašnjih sukoba s prosvjednicima u Hamburgu, a sve su zabilježile televizijske kamere. Jedan policajac udario ga je u lice i srušio na pod. Od siline udarca nesretni je prolaznik izgubio svijest.
Njemački aktivisti tvrde da policija uopće nije htjela propustiti djelatnike hitne pomoći kako bi pomogli ozlijeđenom muškarcu. Optužuju policajce za pretjeranu brutalnost.
U Hamburgu se jučer skupilo oko 14.000 ljudi na prosvjedu protiv rasizma. Došlo je do sukoba s desničarima koji se protive prihvatu izbjeglica u Njemačkoj, te je intervenirala policija koja je u sukobu s prosvjednicima koristila suzavac, pendreke i vodene topove.
Orban likuje: Razumijem Njemačku, to je bila nužna odluka za obranu vrijednosti Europe
Orban likuje: Razumijem Njemačku, to je bila nužna odluka za obranu vrijednosti Europe
Foto: FAH
MAĐARSKI premijer Viktor Orban je u nedjelju pozdravio "nužnu" odluku Njemačke da ponovo uvede kontrole na granicama nakon masovnog priljeva izbjeglica, u izjavi za njemački dnevni list Bild.
"Potpuno razumijem odluku Njemačke i izražavam našu punu solidarnost", rekao je populistički čelnik za njemački visokotiražni list.
Ta odluka je "bila nužna za obranu vrijednosti Njemačke i Europe", dodao je.
Orban je do sada žestoko kritizirao politiku kancelarke Angele Merkel da otvori vrta svoje zemlje izbjeglicama, ocijenivši da ona predstavlja poticaj za desetke hiljada drugih migranata da dođu u Europu.
"Privremeni povratak kontrola na granici između Njemačke i Austrije je samo prvi korak jer moramo i u Grčkoj zaštititi granice Europe", dodao je šef mađarske vlade.
Nijemci pokrenuli lavinu: Češka najavila pojačane kontrole na granici
Nijemci pokrenuli lavinu: Češka najavila pojačane kontrole na granici
Foto: FAH
ČEŠKA će pojačati kontrole na svojoj granici s Austrijom nakon njemačke odluke ponovnog uvođenja granične kontrole zbog priljeva izbjeglica, rekao je u nedjelju češki ministar unutrašnjih poslova.
Češka pojačava kontrole na svojoj granici s Austrijom. Sljedeće etape će biti određene prema broju izbjeglica koji se kreću prema Češkoj, rekao je ministar Milan Chovanec na državnoj televiziji.
Glasnogovornica ministarstva Petra Kučerova je rekla za agenciju France presse da je ta odluka povezana s odlukom Njemačke da ponovo uvede kontrole na svojim granicama.
Češka je tranzitna zemlja za izbjeglice koje putuju prema bogatijim zemljama EU, poput Njemačke i samo nekoliko desetaka izbjeglica je zatražilo azil u toj zemlji.
Poput Mađarske, Slovačke i Poljske, Češka se oštro protivi sustavu kvota koji je predložila Europska komisija.
Češki premijer Bohuslav Sobotka je ocijenio u nedjelju da taj sustav "neće funkcionirati", jer izbjeglice ne žele ostati u najsiromašnijim zemljama EU.
Slovačka ulaže veto na odluku EU o raspodjeli izbjeglica
Slovačka ulaže veto na odluku EU o raspodjeli izbjeglica
Foto: FAH
SLOVAČKA će uložiti veto na bilo kakvu odluku o obveznim kvotama za raspodjelu izbjeglica između zemalja članica Europske unije na sastanku 14. rujna, rekao je u nedjelju slovački ministar unutarnjih poslova Robert Kalinak.
Ministri unutarnjih poslova 28 zemalja članica održat će izvanredni sastanak u Bruxellesu u ponedjeljak kako bi razmotrili prijedloge za raspodjelu izbjeglica koje je u srijedu iznio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
"Imam mandat vlade i parlamenta da uložim veto na bilo koje pitanje u pogledu kvota jer nemaju smisla, izravno su usmjerene protiv izbjeglica i ni na koji način ne rješavaju ovu krizu", rekao je Kalinak u televizijskom intervjuu.
Juncker je u srijedu predložio da zemlje članice EU-a prema obvezujućim kvotama raspodjele 160.000 izbjeglica koji se sada nalaze u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj.
Tisuće izbjeglica spavalo na ulici, u prihvatilištima u Muenchenu više nema mjesta
Tisuće izbjeglica spavalo na ulici, u prihvatilištima u Muenchenu više nema mjesta
Foto: FAH
MUENCHEN je samo u subotu primio 12.200 izbjeglica i u nedjelju dosegnuo krajnju granicu kapaciteta prihvata, dan uoči sastanka ministara 28 članica koje će u Bruxellesu pokušati razriješiti dosad najtežu izbjegličku krizu što pogađa Europsku uniju.
"Sasvim je jasno da smo dosegnuli krajnju granicu naših kapaciteta" prihvata izbjeglica koji stižu s Balkana preko Mađarske i Austrije, rekao je šef policije Muenchena, glavnoga grada njemačke pokrajine Bavarske.
Noću na nedjelju deseci tražitelja azila spavali su na otvorenome jer u prihvatilištima više nije bilo mjesta, javlja bavarska televizija BR.
Rekord je s 4300 izbjeglica samo u subotu dosegnula i Mađarska, članica EU koja simbolizira tvrd pristup prema migrantima, za razliku od velikodušno otvorenih vrata Njemačke.
U ponedjeljak će ministri unutarnjih poslova i pravosuđa 28 zemalja članica EU održati hitan sastanak u Bruxellesu na temu "izbjegličke krize bez presedana", priopćila je luksemburška vlada koja trenutačno predsjeda Unijom.
Njemačka uvodi granične kontrole
Njemački ministar prometa Alexandre Dobrindt upozorio je u nedjelju na "potpun neuspjeh" kontrole vanjskih granica EU, napose na granici između Turske i Grčke gdje zadnjih tjedana stižu hiljade izbjeglica.
"Potrebne su učinkovite mjere da se zaustavi priljev", jer su "kapaciteti prihvata" u Njemačkoj "dosegnuli limit", napisao je.
U austrijskim i njemačkim medijima danas je objavljeno da će Njemačka uvesti granične kontrole na svojoj granici s Austrijom. Za sada nije jasno na koji točno način Nijemci planiraju kontrolirati priljev izbjeglica.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koju su izbjeglice prozvali "mamom" zbog njezine odluke da otvori granice svoje zemlje, u subotu je pozvala Grčku da bolje zaštiti vanjske granice EU.
Nadalje, Njemačka, koja očekuje rekord od 800.000 potražitelja azila u 2015., želi "hitan dijalog" o tom pitanju s Turskom preko koje stiže veliki val izbjeglica iz Sirije.
Zapadni dio EU otvoreniji prema izbjeglicama, istok protiv
Subota je bio dan prosvjeda vezanih uz migrantsku krizu. Od Londona do Kopenhagena, javnost nekoliko zapadnih zemalja mobilizirala se pozivajući svoje vlade da pokažu više otvorenosti za prihvat izbjeglica transparentima kao što su "I život izbjeglice vrijedi" ili "Otvorite granice".
U istočnom dijelu Europske unije, članice koje su nekada bile iza Željezne zavjese, nesklonije su priljevu muslimanskih doseljenika. U Varšavi su nosili transparente poput "Islam, smrt Europe", a u Bratislavi i Pragu govornici su pozivali svoje vlade da napuste EU.
Mađarski premijer Viktor Orban, kojega smatraju jastrebom u stajalištu prema migrantima, poziva EU da s 3 milijarde eura pomogne Turskoj, Libanonu i Jordanu, zemljama što graniče sa Sirijom i primile su ukupno četiri milijuna izbjeglih Sirijaca, da se nose s tim teretom.
Naftne monarhije raspravljat će o izbjegličkom valu iz Sirije
Bogate arapske zemlje Perzijskog zaljeva, prozivane jer ne primaju izbjeglice, sudjelovat će na izvanrednoj sjednici u Džedi u Saudijskoj Arabiji o migrantskoj krizi na poziv Organizacije islamske konferencije.
Više od 430.000 migranata i izbjeglica prešlo je Sredozemno more od siječnja pri čemu ih se utopilo ili nestalo 2748, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije.
Polovica svih izbjeglica su Sirijci koji bježe od građanskog rata i džihadističke milicije, takozvane Islamske države. Više od polovice Sirijaca izbjeglo je ili je raseljeno unutar zemlje otkako je izbio rat 2011.
Kod Grčke potonuo drveni čamac, utopilo se 28 izbjeglica
Kod Grčke potonuo drveni čamac, utopilo se 28 izbjeglica
Foto: FAH
DVADESET i osam izbjeglica utopilo se se u nedjelju nedaleko od grčkoga otoka Farmakonisija kad je potonuo njihov drveni čamac, izvijestila je obalna straža.
Vjeruje se da je riječ o najvećem broju mrtvih u potonuću broda s izbjeglicama u grčkim vodama od početka krize.
"Drvena barka u kojoj su se nalazili prevrnula se u nedjelju ujutro, tri nautičke milje od grčkoga Farmakonisija", kazao je glasnogovornik obalne straže za Reuters.
Deseci hiljada, uglavnom sirijskih izbjeglica od početka godine su se u prenakrcanim gumenim čamcima otisnuli na putovanje od turske obale do istočnih grčkih otoka.
Pojedinosti o nacionalnosti i dobi žrtava koje su u nedjelju smrtno stradale u potonuću čamca pred Famakonisijem još nisu poznate. Taj grčki otok od turske je obale udaljen dvadesetak kilometara.
Obalna straža priopćila je da je iz mora izvučeno 68 izbjeglica, a još 30 s istoga broda pronađeno je na otoku.