Brazilska nacionalna zaklada za Indijance zatražila je od tužitelja da istraže ove optužbe nakon što je dobila dokaze da su rudari razgovarali o navodnom masakru nad urođenicima koji žive u Dolini Javari u blizini granice s Peruom, gdje se nalazi najveći urođenički rezervat u Brazilu.
Rudari privedeni na ispitivanje
Kako javlja Reuters, ova brazilska zaklada je u ponedjeljak navela da su neki od rudara privedeni na ispitivanje, ali još uvijek nisu potvrđena sama ubojstva domorodaca.
Savezni tužitelj brazilske države Amazonas pokrenuo je istragu zbog sumnje o masakru najmanje deset pripadnika nekontaktiranog plemena od strane rudara u izoliranom graničnom području oko rijeke Jandiatuba. "Istraga je u tijeku, ali ne mogu govoriti o njenom sadržaju kako ne bih prejudicirao njen rezultat", rekao je tužitelj Pablo Bertrand za Reuters.
Podsjetimo, brazilska agencija za zaštitu urođeničkih naroda Funai priopćila je kako su se rudari koji tragaju za zlatom u tom području hvalili masakrom. "Hvalili su se i time da su raskomadali tijela i bacili ih u rijeku", navela je koordinatorica agencije Leila Silvia Burger Sotto-Maior te dodala da su rudari izjavili kako su "morali ubiti ili biti ubijeni".
Na području živi 14 plemena "netaknutih" civilizacijom
Područje na kojem živi najmanje 14 urođenička plemena koja još uvijek nisu stupila u kontakt s civilizacijom, postalo je posebno ugroženo nakon što je odjel Funaia zatvorena zbog mjera štednje brazilske vlade.
Gustavo Souza, koordinator Funaija za Dolinu Javari, objasnio je kako je agencija dobila audiozapis na kojem rudari govore o svom zločinu. Rudari su u snimci rekli da su upucali i žene i djecu koje su zatekli na riječnoj obali, kazao je Souza i dodao: "U audiju, jedan od rudara kaže, 'znaš, ja ne promašujem kad pucam'". Također je vidio fotografiju ručno izrađenog vesla koje su rudari navodno uzeli domorocima.
Invazije na plemenski teritorij sve češće, čuvara sve manje
Invazije na urođenički teritorij postale su sve češće, paralelno sa smanjenjem službenika Funaija. "S rezovima u proračunu ove godine, Funai tim je smanjen za pola", požalio se Souza. Dolinom Javari - koja je velika 85.000 km kvadratnih, praktički veličine Portugala - sada patrolira samo deset službenika Funaija.
Ako ovaj masakr bude potvrđen, bit će to najgori zločin nad urođenicima od ubojstva 16 pripadnika plemena Yanomami 1993. "Urođenička zemlja je u opasnosti uslijed sve brojnijih invazija i bojimo se da će biti samo sve gore od sada nadalje", upozorio je Souza.
Slično upozorenje iznosi i glasnogovornica organizacije za prava urođenika Survival International, Carla de Lello Lorenzi: "Ova plemena su potpuno ranjiva. Ako rudari i šumari dospiju na njihov teritorij, vrlo su ranjivi što se tiče zaraza i nasilja."
*
U Moskvi zbog "gotovo simultanih" prijetnji bombama evakuirano 10 hiljada ljudi
U Moskvi zbog "gotovo simultanih" prijetnji bombama evakuirano 10 hiljada ljudi
Foto: Twitter/Index
U GLAVNOM gradu Rusije evakuirano je 10.000 ljudi iz shopping centara, željezničkih stanica, sveučilišta...
Evakuacija je naređena zbog prijetnji bombama, objavila je ruska agencija TASS. Među lokacijama koje se evakuiraju su tri najveće gradske željezničke stanice, više od 12 shopping centara uključujući GUM koji se nalazi odmah pored slavnog Crvenog trga. Tu su i tri sveučilišta, uključujući i Moskovski medicinski fakultet te Institut za međunarodne odnose.
Kako javlja Russia Today, do evakuacije je došlo zbog "gotovo simultanih" upozorenja da je na više lokacija u Moskvi postavljen eksploziv.
"Trenutno je u tijeku evakuacija oko 10 hiljada ljudi s 20 lokacija", rekao je za agenciju TASS izvor iz ruske državne agencije za hitne situacije.
"Čini se kako se radi o 'telefonskom terorizmu', ali moramo provjeriti kredibilnost tih prijetnji", rekao je isti izvor, pa dodao kako su telefonske prijetnje počele u istom trenutku te su se nastavile i nakon što su počele evakuacije.
Russia Today izvještava kako specijalci sa psima obilaze navedene lokacije i detaljno ih pretražuju.
Agencija TASS navodi kako je Moskvu u proteklom tjednu pogodila prava epidemija lažnih dojava o bombama. Sigurnosne snage potvrdile su agenciji RIA da je u utorak evakuirano 45 hiljada ljudi u 22 ruska grada. Tvrde kako mnogi od poziva u kojima se prijeti eksplozijama dolaze iz Ukrajine.
Lažne prijetnje terorističkim napadima u Rusiji su kažnjivi zatvorom u trajanju do pet godina, a zbog posljednjih prijetnji otvoreno je više policijskih istraga.
Pogledajte live stream iz Moskve:
*
Kako zaista funkcionira Rusija pod "carem" Vladimirom Putinom?
Kako zaista funkcionira Rusija pod "carem" Vladimirom Putinom?
Foto: Hina, 123rf
RUSIJA je oduvijek bila država koju je teško shvatiti, još teže objasniti. Slavni britanski državnik Winston Churchill jednom prilikom je ovu veliku zemlju opisao kao "zagonetku umotanu u misterij unutar enigme".
Danas je Rusiju jednako teško shvatiti kao što je to bilo i u Churchillovo vrijeme. Oko Rusije danas isprepleću se optužbe za miješanje u izbore drugih država, ogromna vojna moć i notorne tajne službe, baš kao i duboko podijeljeno društvo ujedinjeno samo oko jedne stvari, vladavine jednog čovjeka - Vladimira Putina, piše CNN.
Kome služe ruski mediji, narodu ili moćnicima?
Postoje hiljade medija registriranih u Rusiji i sloboda tiska zapisana je u ruskom ustavu. Ipak, izvješća o nadzoru vlasti, cenzuri i uznemiravanju novinara stvaraju tamnu sliku o ruskim medijima.
Ruska vlada ima ogroman utjecaj na medije. Ako za primjer uzmemo televiziju koja je glavni izvor vijesti za većinu Rusa, država kontrolira dva od triju glavnih kanala, dok državna kompanija Gazprom posjeduje NTV. Russia Today i međunarodni kanali na engleskom jeziku također se financiraju državnim sredstvima.
Kako se državna kontrola odražava na izvještavanje ruskih medija?
Uzmimo za primjer seriju prosvjeda protiv korupcije koji su se širom Rusije održali u ožujku ove godine. Svjetski mediji na naslovnicama su izvještavali o tim prosvjedima. Ruski mediji također su pisali i govorili o prosvjedima, ali prešutjeli su masovna uhapšenja uglavnom mirnih protestanata.
Drugi mediji, osobito oni na internetu, zasad imaju veći stupanj slobode. Ipak, u Kremlju se spremaju akcije kojima će se ograničiti i sloboda digitalnih medija. Prema odredbama takozvanog "bloger zakona", svi blogovi koji imaju više od 3000 pregleda dnevno moraju se registrirati. Ograničenja poput ovoga dovela su do toga da je Rusija završila na 148. mjestu (od 180) na listi država rangiranih prema slobodi medija. Ispred Rusije nalaze se čak i Venezuela, Zimbabve i Afganistan.
U Rusiji svakako postoji i razlog za brigu o sigurnosti novinara. Novinari nezavisnih medija koji kritiziraju Kremlj često tvrde da ih se zastrašuje ili čak da im je život u opasnosti. Nekoliko novinara Novaya Gazette je ubijeno. Među njima je svakako najpoznatije ime ono Ane Politkovskaje koja je ubijena 2006. Kratko nakon njene smrti, ruski predsjednik Vladimir Putin zanijekao je bilo kakvu umiješanost Kremlja u njeno ubojstvo. Ana Politkovskaja jedna je od 38 novinara ubijenih u Rusiji od 1992.
Zašto je Vladimir Putin tako moćan?
Neki smatraju da je Vladimir Putin najmoćniji čovjek na svijetu. Ako to uistinu jest tako, što je izvor njegove moći?
Putin ima tri ključna alata: cyber-moć, vojnu snagu i kult ličnosti. Ujedinjeni u jednoj osobi, ove tri stvari tvore vrlo učinkovitu mrežu utjecaja.
Moskva poriče da su njeni vješti hakeri umiješani u američke izbore, ali gomilaju se optužbe za miješanje u unutarnje stvari i drugih zemalja, poput Estonije i Ukrajine. I ove optužbe iz Rusije odbacuju.
Enormna ruska hakerska moć, i državna i kriminalna, nije ništa novo i svoje korijene ima još u Sovjetskom Savezu, kada su ruska sveučilišta imala zadatak da "proizvode" prvoklasne inženjere.
Putinovu moć u velikoj mjeri osnažuje i činjenica da osobno kontrolira rusku vojsku. Velik dio vojne moći kojom Putin raspolaže, uključujući i nuklearno naoružanje, također je sovjetska ostavština. Putin u modernizaciju svega ulaže ogromne količine novca. Ipak, većina vojnih analitičara slaže se u tome da je demonstracija ruske vojne moći izvan granica države u najmanju ruku - ograničena.
Ono što Putinu daje veliku moć je svakako njegova popularnost "kod kuće". Što više drugi svjetski lideri kritiziraju njegovo ponašanje, Rusi više slave svog predsjednika. Njegova je moć malo opala zbog rata u Ukrajini, ali zbog angažmana u Siriji uskrsnula je u punoj veličini. Razlog? Mnogi Rusi zaista brinu o tome da njihova zemlja može utjecati na događaje u svijetu, čak i ako to znači da će biti izloženi sankcijama i da će se smanjiti njihova kvaliteta života, ističe CNN.
Putin, naravno, profitira i od sustava koji pokazuje nultu toleranciju na kritiziranje predsjednika.
Vladimir Putin bez sumnje je moćan i nepredvidiv, ali je i ograničen nekim prilično velikim problemima. Ruska ekonomija ne napreduj i ne razvija se. Zbog toga se razvila još jedna popularna teorija o Putinovoj mreži utjecaja: on vrlo vješto vlada slabom rukom.
Kremlj: Utvrda moći
Svi stalno spominju Kremlj. A što je točno Kremlj?
Kremlj na ruskom jeziku znači tvrđava, utvrda. Mnogi ih ruski gradovi imaju, ali najpoznatija je ona moskovska. Srcem glavnog grada dominira 28 hektara velik kompleks utvrda koji potječe još iz 13. stoljeća. Vanjski zidovi obilježeni su crvenom ciglom i 20 visokih kula. Unutra se nalaze palače, katedrale i crkve u kojima su pokopani rani ruski carevi, uključujući Ivana Groznog. Tu je i Crveni trg, mjesto na kojemu se održavaju masovne vojne parade koje nadgledaju ruski, a prije njih sovjetski lideri, od kojih su mnogi također sahranjeni unutar zidova Kremlja.
Američki mediji pitaju se zbog čega se često poistovjećuju Putin i Kremlj.
Još od revolucije 1917. Kremlj je sjedište moći Rusije i Sovjetskog Saveza. S vremenom se riječ "Kremlj" počela koristiti kao sinonim za ruskog predsjednika. Kremlj je dio svjetske baštine, ali i radno mjesto Vladimira Putina. On ne živi u Kremlju, ali već je 13 godina ruski predsjednik. Ako ga sljedeće godine ponovno izaberu, mogao bi ostati na vlasti do 2024. godine. Ako se to ostvari, Putin će svoju vladavinu zaokružiti na 20 godina.
Ruski vojni arsenal
Tenkovi se kotrljaju preko moskovskog Crvenog trga, čuje se fijuk borbenih zrakoplova koji prelijeću Trg: pokazuje se impresivna vojna moć. Ali koliko je uistinu snažna ruska vojska?
Danas je ruska vojska vjerojatno jača nego ikad od završetka Hladnog rata: broji gotovo dva milijuna naoružanih vojnika, od kojih je polovica aktivna. Druga je po veličini zračna sila u svijetu. Ima upotrebljivu mornaricu i raspolaže s više tenkova od ijedne druge države u svijetu. Zbog svega ovoga ruska vojska mogla bi biti prava sila. Središnji dio ove slagalice je, naravno, ruski nuklearni arsenal. On je nedavno nadograđen novim interkontinentalnim balističkim projektilima koji su u stanju pogoditi američke nuklearne štitove u Europi, kao i u drugim dijelovima svijeta.
Ruska vojska raspolaže i vrhunskim sustavima protuzračne obrane, kao i novom generacijom vrhunskih borbenih zrakoplova koji su svoju razornu moć demonstrirali nedavno u Siriji.
U desetljeću pod Vladimirom Putinom, Rusija je ulagala gomilu novca u modernizaciju vojske. On je usput gradio sliku snažnog čovjeka razvijajući oružja nove generacije i dramatično povećavajući ulaganje u obranu.
Kada su 2014. u cijelom svijetu pale cijene nafte, o kojima ruska ekonomija ovisi, ulaganja u naoružanje su srezana, ali Kremlj još uvijek troši na vojsku više nego većina država svijeta. Više od Rusije za vojsku izdvajaju samo Amerika i Kina.
Ono što čini rusku vojsku zastrašujućom silom nije samo njeno moćno naoružanje. Čak i više od toga, moć joj daje Putinova volja da tu vojsku koristi na terenu. Od petodnevnog rata u Gruziji 2008. do aneksije Krima 2014. godine, preko intervencije u Siriji koja je počela 2015., Kremlj spremno šalje vojsku i izvan granica Rusije i tako ruskoj vojnoj moći daje vjetar u leđa.
Tajne službe: Kako radi ruska špijunska mreža?
Kako ruske tajne službe uistinu rade?
Većina ljudi je čula za KGB, sovjetsku obavještajnu službu od čijeg spomena se uvlačio strah u kosti. Na prvi pogled, to je bila najveća svjetska tajna policija i obavještajna služba s više od 480.000 stalnih zaposlenika.
U današnjoj Rusiji, KGB su zamijenile dvije glavne obavještajne agencije. FSB, ruska Federalna sigurnosna služba i SVR, Strana obavještajna agencija. Njima treba dodati i GRU, vojno-obavještajno ravnateljstvo koje oduvijek funkcionira kao zasebno tijelo. Ova trojka zadržala je osnovu KGB-ovih zadataka i izgradila reputaciju strahopoštovanja s mrežom agenata širom svijeta.
Barem jedan od agenata FSB-a, Aleksandar Litvinenko, kritizirao je postupke ruske vlade. Nakon toga, sklonio se u London gdje je kasnije i ubijen - otrovan je radioaktivnim izotopom. Za njegovo ubojstvo optužen je Vladimir Putin koji je i sam bio KGB-ov agent na terenu, kao i šef FSB-a.
Iako ne postoje službene brojke, procjenjuje se da u FSB-u danas radi oko 200.000 ljudi uz čiju pomoć Putin nadgleda, špijunira i bori se protiv terorizma.
Dani kada je KGB predstavljao strah i trepet možda su davno prošli. Ali strah od državnog obavještajnog aparata još je prisutan.
Rusko društvo: Priča o velikim podjelama
Rusija je najveća zemlja na svijetu. Proteže se na 11 vremenskih zona. Ruska ekonomija izvor je nekih od najvećih nejednakosti u svijetu.
Znači li vam nešto riječ "oligarh"?
Visoka moda, skupe večere, privatni mlažnjaci i ogromne jahte... Rusko društvo vrti se oko zarade i potrošnje. Prema Forbesu, u Moskvi živi oko 80 milijardera. Više ih je samo u Hong Kongu i New Yorku. Najbogatiji među ruskim bogatašima je Leonid Mikhelson čije se bogatstvo procjenjuje na 18,4 milijarde dolara.
Prošle godine samo jedan posto stanovništva posjedovalo je dvije trećine svjetskih dobara.
Nedaleko od bogatih metropola, Moskve i St. Petersburga, oko 20 milijuna ljudi živi ispod nacionalne granice siromaštva. To je više od desetine ukupne populacije koja preživljava s manje od 200 dolara mjesečno.
Kako je došlo do ovakve nejednakosti u društvu?
Kao i mnoge druge stvari, i ona je počelo urušavanjem Sovjetskog Saveza.
Mala grupa pohlepnih biznismena požurila je iskoristiti privatizaciju ogromnih državnih kompanija. Zgrnuli su bogatstvo na svemu: nafti, plinu, građevini, čak i medijskim kućama i postali su iznimno moćni. Nazvani su oligarsima.
Kad je Putin preuzeo predsjedničku fotelju, pokušao ih je obuzdati. Početkom milenija Moskva je Mihaila Hodorkovskog, milijardera s političkim ambicijama, poslala u zatvor na deset godina zbog, mnogi su smatrali, namještenih optužbi za prijevaru. Oligarsi sada znaju do koje granice mogu ići: "zarađuj koliko hoćeš, ali ne miješaj se u politiku".
*
Žena je intervjuirala 100 osuđenih silovatelja u Indiji. Evo što je otkrila
Žena je intervjuirala 100 osuđenih silovatelja u Indiji. Evo što je otkrila
Ilustracija: FAH
THE WASHINGTON POST u nedavnom članku izvještava o zaključcima znanstvenice koja se angažirala oko istraživanja motivacije ljudi osuđenih zbog silovanja.
Madhumita Pandey imala je samo 22 godine kada je prvi put otišla u zatvor Tihar u New Delhiju i intervjuirala osuđene silovatelje u Indiji. U posljednje tri godine intervjuirala ih je stotinu za doktorat iz kriminologije na sveučilištu Anglia Ruskin u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Sve je počelo 2013. godine, nakon što je studenticu medicine napalo i silovalo više muškaraca na povratku kući iz kina, što je naveliko odjeknulo u javnosti. Nirbhayin (ime joj znači "neustrašiva") slučaj potaknuo je velik broj žena da prijave silovanja, a izašle su i na ulice. Zbog kulture silovanja 2012. godine Indija je klasificirana kao najgore mjesto za žene na popisu zemalja G-20.
Što ih motivira?
Zato je Pandey odlučila istražiti što motivira te muškarce na napade. Tjednima je razgovarala s tim muškarcima, velik broj ih je bio neobrazovan, a samo je nekolicina završila srednju školu. Kaže da je kroz razgovor shvatila da su to normalni muškarci, a da su zločine počinili zbog odgoja i načina razmišljanja. U indijskim domaćinstvima, čak i u obrazovanijim obiteljima, žene su često vezane za tradicionalne uloge, a velik broj njih muža ne smije zazivati imenom.
Muškarci istovremeno nailaze na lažne predodžbe o muškosti, a žene uče biti podložne. Pandey napominje da se svi trude prikazati silovatelje kao da nešto nije u redu s njima. No, oni su dio našeg društva. Rekla je i da su je neke stvari koje su silovatelji govorili podsjetile na vjerovanja koja su se često ponavljala čak i u njezinu kućanstvu. Šokirala ju je njihova moć da izazovu suosjećanje. Velik dio njih ne shvaća da je ono što su učinili silovanje i ne razumiju što je to pristanak.
Indijsko društvo
Postavila je pitanje o tome jesu li takvi samo ti muškarci ili je takva većina muškaraca u toj zemlji. U Indiji su društveni stavovi uvelike konzervativni. U školama se često izostavlja seksualni odgoj, a zakonodavci vjeruju da bi takve teme mogle "iskvariti" mladež i prekršiti tradicionalne vrijednosti. U intervjuima je većina muškaraca pronalazila opravdanja za svoje postupke, neutralizirala ih ili pokušavala okriviti žrtvu, a samo su trojica ili četvorica rekla da se kaju.
Jedan slučaj posebno ju je iznenadio. Sudionik pod brojem 49 izrazio je žaljenje jer je silovao petogodišnju djevojčicu jer sada više nije djevica pa je nitko neće oženiti. Izrazio je želju da je pronađe i oženi. Pandey je tada odlučila više istražiti žrtvu. Kada je pronašla njezinu majku, doznala je da obitelj uopće nije obaviještena da je silovatelj njihove kćeri u zatvoru.
Nada se da će uskoro objaviti istraživanje, ali kaže da se susreće s otporima na poslu.
"Misle da sam samo još jedna feministkinja. Pretpostavljaju da će žena koja provodi takvo istraživanje pogrešno predstaviti muške ideje", rekla je.
*
Trump ima novu šeficu komunikacija - bivšu manekenku
Trump ima novu šeficu komunikacija - bivšu manekenku
Foto: Getty Images
U BIJELU kuću stigla je treća osoba zadužena za komuniciranje s javnošću američkog predsjednika Donalda Trumpa. Riječ je o 28-godišnjoj Hope Hicks, bivšoj manekenki i odanoj Trumpovoj sljedbenici, pišu američki mediji.
Hope Hicks će na poziciji direktorice komunikacija naslijediti Anthonyja Scaramuccija koji je u Bijeloj kući izdržao tek deset dana.
Nova Trumpova direktorica komunikacija poznata je po izjavi da "ako ne uspije u modelingu i glumi, uvijek se može baviti politikom". Javnost je zabavljala i kada je prije nekoliko mjeseca stala u obranu Trumpa nakon članka u Washington Postu o tome da američki predsjednik omalovažava svoje suradnike. Tada je napisala kako je on čovjek magnetske osobnosti i pozitivne energije kojeg krase briljantan um i smisao za humor.
Lice s naslovnice
Uz to, vjerojatno je se sjećate i iz reklama Ralpha Laurena, a krasila je i naslovnicu časopisa The It Girl.
Hicks je bila Trumpova glasnogovornica u početku predsjedničke kampanje, a njena veza s Trumpovima seže u vrijeme kad se iz Connecticuta doselila u New York i počela raditi za agenciju koja je reklamirala brend Ivanke Trump. Nakon toga se zaposlila u Ivankinoj kompaniji.
Kako će se Hope Hicks snaći u Bijeloj kući, vidjet će se uskoro. Zasad tek znamo da, za razliku od svog novog šefa, nije pasionirana korisnica Twittera.
*
Napadač ubio učenika u američkoj školi, troje ozlijeđenih
Napadač ubio učenika u američkoj školi, troje ozlijeđenih
Foto: Twitter/Index
U OSNOVNOJ školi u američkoj saveznoj državi Washington danas je došlo do napada vatrenim oružjem.
Napadač je, javljaju američki mediji, zapucao u školi "Freeman High". Jedan je učenik ubijen, a tri su ozlijeđena. Ozlijeđeni su zbrinuti u bolnici, a stanje im je stabilno.
Napadač je privela policija.
Jedna je učenica te škole na Twitteru objavila fotografiju djece koja sjede na podu nakon što je cijela škola blokirana.
At Freeman elementary currently. I am a junior, evacuated from the high school. At least 4 shots. pic.twitter.com/RnGbbbahbK
Stotine europskih građana koji žive u Velikoj Britaniji brane svoja prava nakon Brexita
Stotine europskih građana koji žive u Velikoj Britaniji brane svoja prava nakon Brexita
Foto: Hina
STOTINE europskih građana koji žive u Velikoj Britaniji provele su dan u akciji obrane njihovih prava nakon Brexita, a u tome su im se prvi put pridružili Britanci koji žive u drugim zemljama Europske unije.
Pitanje tih prava mora biti izdvojeno od ostalih pitanja pregovora između Londona i Bruxellesa, ocijenio je Nicolas Hatton, suosnivač skupine The3million, koja predstavlja europske imigrante u Velikoj Britaniji.
To se pitanje treba izdvojiti za slučaj da se ne postigne sporazuma o izlasku iz EU, rekao je Hatton.
Ista prava kojima sada raspolažu
Europski građani koji žive u Velikoj Britaniji žele zadržati ista prava kojima sada raspolažu, rekao je za agenciju AFP.
U sklopu svog akcijskog dana europski građani su se u srijedu sastali sa zastupnicima u parlamentu u Westminsteru gdje se trenutačno razmatra prijedlog zakona kojim bi se poništilo europsko pravo.
Nakon Brexita neizvjesno je kakva će prava imati 3 milijuna europskih državljana koji žive u Velikoj Britaniji te više od milijun Britanaca koji žive u Europskoj uniji i to je pitanje prioritetno u pregovorima između Londona i Bruxellesa.
Idući krug pregovora o Brexitu održat će se 25. rujna. Zadnji krug pregovora krajem augusta završio je bez vidnog
