INDUSTRIJSKA proizvodnja na razini Europske unije i eurozone u augustu je smanjena u usporedbi s prethodnim mjesecom i ponovo je sporije rasla prema istom mjesecu u prošloj godini, pokazalo je danas izvještavanje Eurostata.
Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u augustu je pala za 1,5 posto u usporedbi sa srpnjem kada je prema revidiranim podacima Eurostata porasla za 1,2 posto.
Najveći pad u proizvodnji kapitalnih dobara
U eurozoni je proizvodnja u augustu smanjena 1,6 posto u odnosu na august kada je porasla za revidiranih 1,4 posto.
Prema kategorijama proizvoda, najveći pad na oba područja zabilježen je u proizvodnji kapitalnih dobara, za četiri posto u EU, te za 3,9 posto u eurozoni.
Slijede trajna potrošačka dobra s padom proizvodnje za 2,9 posto u EU te za 3,4 posto u eurozoni. U segmentu intermedijarnih dobara u EU je pala 1,4 posto a u eurozoni za 1,5 posto.
Proizvodnja netrajnih potrošačkih roba u EU je pak porasla za 0,3 posto, dok je u eurozoni pala za 0,8 posto. Proizvodnja energije u EU bila je stabilna dok je u eurozoni porasla za 0,5 posto.
Oporavak u Hrvatskoj
Među zemljama EU-a najviše je u augustu na mjesečnoj razini, prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima Eurostata, smanjena industrijska proizvodnja na Malti, za 6,3 posto.
Slijede Njemačka i Estonija s padom proizvodnje za po 4,1 posto. Blizu je i Slovačka, gdje je pala 3,8 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježilo je 15 zemalja EU-a.
U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u augustu porasla za 0,7 posto u odnosu na juli kada je pala za 1,1 posto. Prvi podatak za juli pokazivao je pad od 1,6 posto.
Istu stopu rasta proizvodnje imala je Grčka, pokazalo je izvještavanje Eurostata.
Najveći rast industrijske proizvodnje imala je Danska, od 3,5 posto, a blizu su i Litva i Luksemburg, s rastom od 2,9 i 2,1 posto.
U Eurostatu ponovno nisu raspolagali podacima samo za Cipar.
Slabiji zamah
Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u augustu porasla 5,3 posto, nakon revidiranog 8,4-postotnog rasta u mjesecu ranije.
U eurozoni je porasla 5,1 posto, nakon 8-postotnog rasta u srpnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima. Najviše je u augustu i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih roba, za 10,9 odnosno 11,6 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izraženiji rast zabilježen je i u kategoriji intermedijarnih proizvoda, za 7,1 posto u EU, te za 6,6 posto u eurozoni. Slijede kapitalna dobra, s rastom proizvodnje za 2,4 posto u EU te za 2,8 posto u eurozoni.
Najskromnije je porasla proizvodnja energije, za jedan posto u EU, dok je u eurozoni smanjena, za 0,6 posto.
Pad proizvodnje u oba područja zabilježen je u kategoriji trajnih potrošačkih roba, za 0,8 posto u EU i 1,9 posto u eurozoni. pokazuje Eurostatovo izvještavanje.
Belgija i dalje na čelu
Industrijska proizvodnja u usporedbi s augustom prošle godine porasla je u 22 zemlje EU-a, pri čemu ponovno najviše u Belgiji, za 29,9 posto.
Irska i Litva i dalje je prate, s rastom proizvodnje od 22,1 odnosno 15,4 posto.
Hrvatska je u augustu ostvarila rast industrijske proizvodnje od 5,4 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, nakon 4-postotnog rasta u srpnju.
Samo u tri zemlje proizvodnja je pala, u Portugalu 7,2 posto, na Malti za 4,2 posto, a u Češkoj za 1,4 posto. Jedino Italija nije bilježila promjene u odnosu na august lani, pokazalo je Eurostatovo izvještavanje.