Većina hrvatskih europarlamentaraca podržala govor Angele Merkel o budućnosti EU
Većina hrvatskih europarlamentaraca podržala govor Angele Merkel o budućnosti EU
HINA
Foto: EPA
VEĆINA hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu podržala je govor njemačke kancelarke Angele Merkel o europskoj budućnosti, ocijenivši ga pozitivnim i proeuropskim, no zastupnici krajnje ljevice i desnice i euroskeptičnih stranaka odbacili su zamisao formiranja europske vojske za koju se Merkel založila.
Merkel je danas u Strasbourgu u Europskom parlamentu sa zastupnicima raspravljala o budućnosti Europe a u svom je govoru pozvala na zajedništvo i solidarnost u EU-u i podržala osnivanje europske vojske.
Šuica je impresionirana govorom
Dubravka Šuica, (EPP/HDZ), kazala je da su ovacije jasno dale do znanja da većina eurozastupnika podržava kancelarkin govor.
"Njezine europske vrijednosti koje stalno promiču došle su danas do punog izražaja", kazala je Šuica.
"Impresionirana sam govorom, njezina ostavština će biti vrlo vrijedna i imat ćemo što o njoj govoriti", dodala je.
Što se europske vojske tiče, Šuica je rekla da podržava tu ideju koju vrlo glasno zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron, i smatra da ne predstavlja nikakvu suprotnost NATO-u.
"Ona je rekla 'jednoga dana' i ponovila (riječi Jean-Claudea Junckera), da to znači da nikada više neće biti rata između europskih država. Ja se s time slažem", rekla je Šuica.
Na upit kako komentira negativne reakcije američkog predsjednika Donalda Trumpa na mogućnost formiranja europske vojske, kazala je: "Trump je America first, mi smo Europe first i moramo voditi računa o našim interesima". Dodala je, međutim, da "naravno da moramo i dalje njegovati transatlantske odnose.
Za Jozu Radoša (ALDE) to je bio pozitivan govor, uravnotežen, oprezan, racionalan i pragmatičan, a posebno je zadovoljan što je kancelarka spomenula i europsku vojsku.
"EU mora zaštititi svoje interese, a to ne može bez zajedničke obrambene i sigurnosne poitike koja u konačnici završava izgradnjom zajedničke europske vojske", kazao je Radoš i dodao da potpuno podržava tu ideju.
Jakovčić: Govor je sjajan, proeuropski
Ivan Jakovčić, također iz redova liberala, je kazao da je govor "sjajan, proeuropski".
Posebice ističe dio koji se odnosi na europsku vojsku, jer, kako je ocijenio, "Amerika danas više ne može voditi svijet".
"Sada je potpuno jasno da vodeći europski političari, Merkel, Juncker i Macron znaju jako dobro da nam je u ovom svijetu, da bi Europa bila snažna i moćna, potrebna ne samo jaka ekonomija i politika već i vojna snaga", rekao je Jakovčić.
"To je zalog da rata u Europi više biti neće, ali i zalog europske snage na svjetskoj političkoj sceni", dodao je.
Komentirajući reakcije američkog predsjednika, kazao je da je "Trump jedan od razloga zašto trebamo osnovati europsku vojsku".
"Mi ne smijemo biti taoci američke politike. Amerika danas više ne može voditi svijet", zaključio je Jakovčić.
Tomašić ne vjeruje u europsku vojsku
Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), ne vjeruje u europsku vojsku.
"I u Jugoslaviji je bila zajednička vojska i vidjeli ste što se dogodilo. Ja se bojim zajedničkih vojski", kazala je Tomašić.
Vođa EPP-a u parlamentu Manfred Weber je kazao da se uspješna kampanja za Brexit pokazala vrlo privlačna "suverenistima" te da treba "izgraditi most" između ljudi i postupka donošenja odluka u europskom bloku.
Istaknuo je da Europa gospodarski dobro stoji, te da nam nije potrebna njemačko-francuska osovina već prava parlamentarna demokracija. Ako bude izabran za predsjednika EK-a, Weber će, kako je rekao, dati pravo parlamentu da inicira zakone, koje za sada predlaže samo Komisija.
I dok je Merkel u govoru citirala prvog predsjednika Komisije Waltera Hallsteina, koji je ujedinjenje Europe nazvao "nikada viđenom smjelošću", Weber se pozvao na Konrada Adenauera rekavši da je "Europa nada za sve, a neophodnost za sve nas".
Liberali: Važno je izbjeći podjelu između Istoka i Zapada
Ska Keller, (Zeleni/EFA), je kazala da Njemačka više mora pridonijeti europskoj politici obuzdavanja klimatskih promjena, dok je čelnica Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice Gabriele Zimmer pozvala Angela Merkel da "ne slijedi Macrona" i njegov prijedlog formiranja "vojne unije".
Čelnik liberala Guy Verhofstadt je kazao da će u EU biti vrlo važno izbjeći podjelu između Istoka i Zapada.
"Ta bi podjela mogla biti pogubnija od Brexita", upozorio je Verhofstadt.
Predsjednik kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Ryszard Legutko je kazao da je već naučen na "pontificiranje" njemačkih zastupnika s pozicije "moralnih šampiona teške kategorije", dok je za govor njemačker kancelarke kazao da je 95 posto toga mogao izreći i bivši socijalistički predsjednik EP-a Martin Schulz koji je sada "uvelike zaboravljen".
EU je opisao kao organizaciju koju je "zarobila ljevica" te da gotovo da nema razlike između desnog i lijevog centra.
Bivši čelnik UKIP-a Nigel Farage je kazao da bi htio zahvaliti Merkel jer "bez nje, nikada ne bi bilo Brexita". Njezinu migrantsku politiku je nazvao "najgorom odlukom u poslijeratnoj politici Europe" te predviđa rast euroskeptičnih stranaka. Po njemu, EU nastoji postati "carstvo" koje je upravo pokrenulo novi Hladni rat protiv SAD-a.
Socijalisti: Njemačka nema pravo podbaciti kad je u pitanju Europa
Vođa socijalista (S&D) Udo Bullman je kazao da "Njemačka, s obzirom na svoju povijest, nema pravo podbaciti kad je u pitanju Europa".
Po pitanju migracija obrušio se na austrijskog kancelara Sebastiana Kurza koji je najavio povlačenje iz UN-ovog pakta o migracijama o kojem se trenutno pregovara.
"Njegova odluka je skandalozna", kazao je Bullman.
Prije Merkel, nakon čijeg govora je u parlamentu održana žustra rasprava, govore u EP-u o budućnosti Europske unije je održalo 11 šefova vlada ili država.
0 ( + )
*
Zašto Kalifornija gori? Popričali smo s hrvatskim stručnjakom
Zašto Kalifornija gori? Popričali smo s hrvatskim stručnjakom
T.J.D.
Foto: EPA
KALIFORNIJOM hara najgori požar u povijesti, guta cijela naselja, kuće filmskih zvijezda i čini se kao da ga ništa ne može zaustaviti. Poginulo je preko 40 osoba, a preko 200 ih se smatra nestalima.
Požari su česta pojava u Kaliforniji, a nerijetko se pretvore u one katastrofalnih razmjera. Zašto se to događa?
Razgovarali smo s klimatologom Krešom Pandžićem, savjetnikom ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), i upitali ga zašto je Kalifornija često pod plamenom te čeka li Hrvatsku u budućnosti sličan scenarij.
Kalifornija ima visok indeks opasnosti od požara
"Kalifornija ima visok indeks opasnosti od požara koji se izračunava na temelju stanja atmosfere; prije svega na temelju temperature zraka, vlažnosti zraka, vrste vjetra, ali i stanja tla, tj. gorivog materijala", rekao je Krešo Pandžić.
"Mi u Hrvatskoj isto izračunavamo indeks opasnosti od požara i on je najveći tokom ljeta, za vrijeme najvećih vrućina i dugotrajnih suša. Situacija je gora ako se tome pridruži vjetar koji pospješuje širenje požara", objasnio je klimatolog.
"U Kaliforniji postoje kišna i sušna razdoblja. Sušna razdoblja znaju biti dugotrajna. Koliko sam upoznat, tako je bilo i ove godine, Kaliforniju je pogodilo duže sušno razdoblje. Tako su se složili povoljni uvjeti za nastanak jakih požara: suho tlo, suha vegetacija i vjetar koji nosi suh zrak", dodao je Krešo Pandžić.
Čeka li Hrvatsku sličan scenarij?
"Klimatske promjene utječu na sve češću pojavu ovako ekstremnih uvjeta za nastanak požara. Na globalnoj skali, oni su sve češći i izraženiji", upozorio je klimatolog Pandžić.
"Kod nas u Hrvatskoj sve su češća sušnija razdoblja kada se gleda prosjek padalina u zadnjih dvadeset, trideset godina. Tako nas češće zadese sušna razdoblja i pojave toplinskih valova", rekao je klimatolog.
Problem je u buri
"Sa Stjenjaka (Rocky Mountains) u Kaliforniju stiže suh i jak vjetar. Vjetrovi koji su silazni, koji se spuštaju s planina, imaju karakter da su suhi. Tako je i s našom burom. Tijekom bure, zrak se spušta prema obali i zagrijava, a time i isparava te postaje suh", objasnio je.
"S globalnim zatopljenjem kod nas ljeta postaju sve suša i toplija. Ako se vratimo samo malo unazad, primijetit ćemo povezanost između pojava požara i sušnog razdoblja. Prošlo ljeto je bilo iznimka jer je bilo razmjerno vlažno, kada se gleda taj aspekt požara, jer je bilo dosta oborina u početnom dijelu godine. A godinu prije bilo je jako puno šumskih požara jer je cijela godina bila jako suha i klimatski topla", dodao je klimatolog Pandžić.
"U Splitu su primjerice požare pospješili i jaki vjetrovi, jaka bura. Bura je jedan mahovit vjetar s jakom turbulencijom, ali je istovremeno i suh te pojačava suhoću goreće mase, za razliku od juga koji je relativno vlažniji vjetar i ima druge karakteristike", zaključio je Krešo Pandžić.
Zašto je Kalifornija često pod plamenom?
Analize The New York Timesa i The Guardiana govore o istim uzrocima koje spominje i hrvatski klimatolog Pandžić. Spominju nekoliko osnovnih razloga zašto se na području Kalifornije često javljaju požari razorne snage.
Klima i klimatske promjene
Najveći problem je kalifornijska klima.
"Proces razvoja vatre je vrlo jednostavan. Potrebni su samo suho tlo, suho bilje i iskra", rekao je klimatolog Park Williams sa Sveučilišta Columbia University.
Kalifornija ima najviše padalina tokom jeseni i zime. No, s porastom temperatura tokom proljeća i ljeta, bilje se sve više suši. U ljeto je vegetacija toliko suha da bi mogla služiti za potpalu drva.
Ipak, za požare ovakvih razmjera, smatra klimatolog Williams, odgovorne su klimatske promjene: "Da temperature nisu prosječno za 2 do 3 stupnja više nego prije, i da nema globalnog zatopljenja, ne bi bilo ni ovako katastrofalnih požara."
Nepažnja ljudi
Ponekad požar nastaje prirodnim putem, recimo zbog udara munje, no požare u Kaliforniji najčešće uzrokuju nepažljivi ljudi, piše The New York Times. Vrlo je malo potrebno da krene požar - opušak cigarete, neugašena logorska vatra i slično.
"Ljudi su odgovorni za većinu velikih požara koji su harali južnom Kalifornijom", rekla je klimatologinja Nina S. Oakley s instituta Desert Research Institute.
No, požare ne uzrokuje samo nemar stanovnika Kalifornije, već i njihove odluke gdje žele živjeti. Sve više ljudi naseljava se u blizini šuma jer žele uživati u prirodi, a to znači da vatra lakše dospijeva do naseljenih područja.
"U Nevadi, primjerice, isto ima čestih požara. No, tamo ne stradaju naseljena područja", objasnila je Nina S. Oakley.
Prevelika kontrola požara
Uspješna sprječavanja širenja požara dovela su do požara većih razmjera.
"Uspješno se borimo s požarima već čitavo stoljeće. No, svaki uspjeh zapravo je budući neuspjeh jer prilikom gašenja ostaje puno osušenog bilja koje bi inače izgorjelo, a sada samo čeka na idući požar", objasnio je klimatolog Williams.
Santa Ana vjetrovi
"Svake jeseni Kalifornijom pušu vjetrovi Santa Ana. To su vrući i suhi vjetrovi koji su idealni za širenje požara, a uzrokuju 'jesenske' požare", smatra geolog Fengpeng Sun sa Sveučilišta University of Missouri-Kansas City.
U svome istraživanju Fengpeng Sun navodi kako su sezonski požari koji se pojavljuju od listopada pa do travnja opasniji i razorniji. Šire se tri puta brže od ljetnih požara i češće prelaze na naseljena područja.
Šume i travnjaci Kalifornije
Kalifornija je američka savezna država koja je prepuna vegetacije. Šume i travnjaci prekrivaju skoro trećinu njene površine. Kalifornija ima više šuma od bilo koje države u SAD-u, osim Aljaske, piše The Guardian. Stoga nije ni čudno da se u toj državi tako često javljaju požari.
0 ( + )
*
EU i London usuglasili tekst razvoda. Nisu svi zadovoljni
EU i London usuglasili tekst razvoda. Nisu svi zadovoljni
HINA
Foto: 123rf
EUROPSKA unija i Velika Britanija usuglasile su nacrt sporazuma o Brexitu koji će premijerka Theresa May predstaviti u srijedu svojim ministrima, priopćila je britanska vlada nakon više od godinu dana mukotrpnih pregovora Londona i Bruxellesa.
Nejasno je hoće li premijerka May, koju je zapala zadaća da provede prvo povlačenje suverene države iz Europske unije, dobiti potporu zastupnika britanskog parlamenta s obzirom na to da je zagovornici tvrdog Brexita optužuju za popuštanje Bruxellesu, piše agencija Reuters.
"Ministri se sastaju sutra (srijeda) u 14 sati (mjesno vrijeme, GMT) kako bi razmotrili prijedlog sporazuma koji su pregovarači zaključili u Bruxellesu i odlučili o sljedećim etapama", objavila je vlada i pozvala ministre da "pročitaju nacrt sporazuma prije sastanka".
Sastati bi se u srijedu poslije podne u Bruxellesu trebali i veleposlanici 27 zemalja EU, prenosi agencija AFP pozivajući se na dva diplomatska izvora. Potvrdu o dogovoru dao je agenciji Reuters i visoki dužnosnik EU-a.
Granica s Irskom ključno pitanje
Ranije u utorak irska televizija RTE objavila je da su britanski i europski pregovarači usuglasili tekst o granici u Irskoj, ali da to ne znači da su pregovori o Brexitu do kraja zaključeni.
RTE je javila da sporazum uključuje takozvani "backstop", zaštitni mehanizam koji bi osigurao da granica na irskom otoku ostane otvorena nakon Brexita. Taj zaštitni mehanizam spriječio bi vraćanje fizičke granice između britanske pokrajine Sjeverne Irske i Republike Irske, države članice EU.
"Bio bi to carinski sporazum koji bi vrijedio za cijeli teritorij Ujedinjene Kraljevine (UK), a odredbe za Sjevernu Irsku bile bi "dublje" u smislu carina i propisa, napisao je na Twitteru novinar Tony Connelly.
Prema izvorima na koje se RTE pozvao, sporazum predviđa ostanak cijelog UK-a u carinskom sporazumu s EU, a ne samo Sjeverne Irske, kako je isprva predlagao Bruxelles.
May mora uvjeriti svoju stranku da prihvati sporazum
Premijerka May sada mora uvjeriti svoju podijeljenu konzervativnu stranku da prihvati sporazum dogovoren s Bruxellesom. Unutar torijevaca brexitovci strahuju da će takav dogovor prisiliti UK da godinama posluje prema trgovinskim propisima EU i spriječiti istinski prekid veza.
Partnerska stranka Therese May u parlamentu, mala sjevernoirska stranka DUP koja joj je neophodna za apsolutnu većinu, dugo se borila za to da Sjeverna Irska ne bude tretirana drugačije od ostatka UK-a.
Završetak pregovora mogao bi voditi sazivanju izvanrednog summita EU 25. studenoga na kojem bi sporazum bio potvrđen.
Vremena sve manje
Vrijeme pritišće i Bruxelles i London jer britanski parlament i parlamenti članica moraju potvrditi sporazum prije datuma Brexita, 29. ožujka 2019.
I London i Bruxelles trebaju sporazum koji će osigurati protok trgovine između najvećeg na svijetu trgovačkog bloka i UK-a u kojem se nalazi najveće međunarodno financijsko središte.
May se borila da razvrgne 46 godina članstva u EU bez štetnih posljedica za trgovinu, ali njezin kompromisni plan zabrinjava i zagovornike Brexita i proeuropljane i škotske nacionaliste, sjevernoirsku stranku koja joj održava vladu, a konačno zabrinuti su i ministri u Mayinoj vladi.
Njezin bivši ministar vanjskih poslova Boris Johnson, zagovornik Brexita, optužio je May da je prodala UK i najavio da će se protiv toga boriti.
"To je vazalski pakt", rekao je Johnson i najavio da će glasati protiv neprihvatljivog sporazuma te poručio: "Odbacite ga."
Čini se kao da će May sada morati savladati cijelu planinu, piše Reuters i dodaje da je nakon objave vijesti o tome da je usuglašen tekst sporazuma o Brexitu funta porasla.
0 ( + )
*
Liječnici u Londonu spasili bebu trudnice ubijene samostrijelom
Liječnici u Londonu spasili bebu trudnice ubijene samostrijelom
K.K.
Ilustracija: EPA
TIM liječnika spasio je život nerođenom djetetu čija majka je ubijena samostrijelom, javlja BBC.
Cijeli slučaj dogodio se u istočnom Londonu u kojemu je 50-godišnji Ramanodge Unmathallegadoo samostrijelom pogodio Sanu Muhammad.
Sana Muhammad je bila bivša žena Ramanodgea Unmathallegadooa, koji je sada optužen za njezino ubojstvo, saznaje CNN. Pogodio ju je samostrijelom u trbuh oko 7:40 sati po lokalnom vremenu. Sana je potom prevezena u bolnicu, gdje je obavljen hitni carski rez, a u 11 sati je proglašena njezina smrt.
Policija je dodala kako je beba u stabilnom stanju.
Strijela promašila dijete za nekoliko centimetara
Sana je bila u osmom mjesecu trudnoće, a strijela iz samostrijela je za nekoliko centimetara promašila bebu u njezinom trbuhu.
Muž žrtve, Imtiaz Muhammad, izjavio je za Evening Standard da se ubojica skrio u grmlje u njihovom dvorištu prije nego što je napao Sanu ispred njezine petoro djece.
"Ne mogu prestati misliti o tome da ju je pogodila strijela namijenjena meni. Možda je htio pogoditi mene. Sva djeca su bila tamo, bilo je strašno", izjavio je.
"Bila je divna majka i supruga. Bili smo skupa sedam godina. Srce mi je slomljeno, bili smo nerazdvojni", dodao je. Liječnici su porodili dijete koje je trebalo biti rođeno za četiri tjedna.
0 ( + )
*
Strašna priča iz El Salvadora: Silovao je očuh, rodila je, prijeti joj zatvor
Strašna priča iz El Salvadora: Silovao je očuh, rodila je, prijeti joj zatvor
Foto: EPA
ŽRTVA silovanja iz El Salvadora suočava se s 20-godišnjom kaznom zatvora nakon što je rodila dijete muškarca koji ju je silovao. Radi se o 20-godišnjakinji, Imeldi Cortez, koja je u travnju prošle godine rodila djevojčicu u kupaonici.
Nju je u kupaonici u bolovima i s teškim krvarenjem pronašla njezina majka. Odvela ju je u bolnicu, a tamošnji liječnici su posumnjali da je Imelda pokušala pobaciti dijete te su pozvali policiju, prenosi Guardian.
Rodila dijete 70-godišnjeg očuha koji ju je silovao godinama
Dijete je rođeno, živo i zdravo, a njezina majka je od tada u pritvoru. U međuvremenu je otkriveno kako je 20-godišnju Imeldu seksualno zlostavljao njezin 70-godišnji očuh otkako je imala 12 godina. Dijete koje je rodila je njegovo, a Imelda Cortez je u bolnici i na policiji rekla da nije ni znala da je trudna.
Dijete koje je rodila je preživjelo prijevremeni porod, ali je Imelda Cortez svejedno pritvorena i optužena za pokušaj ubojstva. Nije joj omogućena mogućnost izlaska iz zatvora uz jamčevinu.
"Ovo je najekstremnija, najskandaloznija nepravda prema nekoj ženi koju sam ikada vidjela", rekla je Bertha Maria Deleon, jedna od odvjetnica Imelde Cortez, za Guardian.
"Država je u više navrata prekršila Imeldina prava kao žrtve, ona je jako pogođena, ali joj je odbijena psihološka pomoć", dodala je odvjetnica.
Pobačaj je nezakonit u El Salvadoru
El Salvador je država u kojoj je pobačaj nezakonit u svim okolnostima. Upravo je ta apsolutna zabrana dovela do agresivnog procesuiranja žena. Poput Imelde Cortez, većina žena koje završavaju u zatvoru pod optužbama za pobačaj su siromašne žene iz ruralnih sredina. Sudovi ih osuđuju uz slabe dokaze, najčešće nakon što su doživjele komplikacije u trudnoći, poput pobačaja, ili nakon što su rodile mrtvo dijete.
Radi se i o ženama koje nisu znale da su trudne.
Ovakav način podizanja optužnica i osuđivanja žena sugerira na diskriminatornu državnu politiku u kojoj se krše brojna ljudska prava, poručila je Paula Avila-Guillen, direktorica Latinoameričkih inicijativa u New Yorku pri Centru za jednakost žena.
Imeldi Cortez sude zbog pobačaja, očuh još nije optužen za silovanje
Slučaj Imelde Cortez slikovito prikazuje kako zakon u El Salvadoru kriminalizira žrtve. Imelda Cortez je nakon porođaja bila u bolnici tjedan dana prije nego što je prebačena u zatvor. Tog tjedan ju je posjetio očuh koji joj je prijetio da će ubiti nju, njezinu majku te njezinu braću i sestre ako prijavi zlostavljanje.
Druga pacijentica je čula što joj je rekao te je sve ispričala sestri koja je pozvala policiju.
Potom su tužitelji optužili Imeldu Cortez da izmišlja zlostavljanje kako bi opravdala svoj zločin. No, tada je stigla analiza DNK koja je pokazala tko je otac djeteta, pa se pokazalo da Imelda Cortez ne izmišlja zlostavljanje.
Unatoč tome, njezin očuh, čovjek koji ju je silovao, i dalje nije optužen za seksualno zlostavljanje. Suđenje njoj počelo je jučer.
"Žene u El Salvadoru vežu lisicama za bolničke krevete i šalju ih u zatvore"
Očekuje se da će suci u slučaju Imelde Cortez donijeti presudu u toku od tjedan dana. Psihološka procjena pokazala je kognitivne i emocionalne deficite koji su u skladu s godinama zlostavljanja i traume, ali Imelda Cortez i dalje nije primila nikakvu psihološku pomoć. U zatvoru je već 18 mjeseci, a još uvijek nije uzela u ruke svoju kćer jer joj to ne dopuštaju vlasti.
"Kada pomislite da ništa okrutnije ne može postojati u El Salvadoru, vidite Imeldin slučaj koji pokazuje čvrstu odlučnost tužitelja da se okome na sirotu ženu bez obzira na okolnosti i dokaze. Poruka koju šalju dok žene lisicama vežu za bolničke krevete i šalju ih u zatvore je jaka: ako ste siromašne, nije sigurno tražiti liječničku pomoć", rekla je Paula Avila-Guillen.
Pobačaj je kazneno djelo u El Salvadoru već 21 godinu, a njegovu kriminalizaciju podržali su političari širokog spektra, piše Guardian. Ipak, rastu nade da će doći do smanjenja opsega zabrane te da će biti dopušteni pobačaji u slučajevima silovanja ili krijumčarenja ljudima, kada je trudnoća neodrživa ili kako bi se zaštitio život žene.
24 žene u El Salvadoru služe kazne zatvora od 15 do 30 godina zatvora
Zakon koji je predložen u parlamentu prije dvije godine i dalje je u pred parlamentarnim odborom, a više nema nade da će doći do glasanja o njemu budući da se stranke pripremaju za izbore koji će se održati sljedeće godine-
Ipak, aktivisti ne odustaju. Zbog kampanja koje su provele domaće i inozemne skupine za ljudska prava oslobođeno je pet žena koje su osuđene za ubojstvo djeteta, a koje su ili rodile mrtvorođenčad ili prošle kroz spontani pobačaj.
Teodora del Carmen Vásquez, Mayra Figueroa, Elsy Rivera, Katherine Mazariego i Maria Lopez su oslobođene, a aktivisti imaju podatke o slučajevima 24 žene koje služe kazne zatvora u trajanju od 15 do 30 godina.
Imelda Cortez jedna je od četiri žene koje očekuju suđenje ili koje, poput Evelyn Hernandez, čekaju na novu presudu. Evelyn Hernandez je 2017. godine proglašena krivom i osuđena na 30 godina zatvora. Imala je 19 godina kada je osuđena, a njezini odvjetnici su tvrdili da je doživjela spontani pobačaj.
0 ( + )
*
Trump smjenjuje ministricu domovinske sigurnosti
Trump smjenjuje ministricu domovinske sigurnosti
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump smijenit će ministricu domovinske sigurnosti Kirstjen Nielsen i predstojnika ureda Bijele kuće Johna Kellyja u još jednoj rekonstrukciji svoje administracije, izvijestili su američki mediji citirajući više neimenovanih izvora.
Trump je odlučio smijeniti Nielsen, Kellyjevu štićenicu koja je postala ministrica domovinske sigurnosti kada je on napustio tu dužnost kako bi postao predstojnik Trumpova ureda.
Ne govori se o kandidatu koji bi je mogao zamijeniti, piše Wall Street Journal, i dodaje kako nije jasno kada bi Nielsen trebala otići.
Umjesto Kellyja novi predstojnik Trumpova ureda mogao bi postati Nick Ayers, sadašnji predstojnik ureda američkog potpredsjednika Mike Pencea, doznaje ABC News.
Bijela kuća nije željela ništa komentirati
Bijela kuća zasad nije komentirala medijske najave.
Kelly, umirovljeni general marinaca, želio je unijeti više stabilnosti u rad Bijele kuće kojoj je na čelu nepredvidljivi Trump. Na toj dužnosti imao je s predsjednikom buran odnos, pokazala su razna izvješća, kao i uspješnica novinara Boba Woodwarda pod naslovom "Fear: Trump in the White House" (Strah: Trump u Bijeloj kući).
Trump teži zaoštriti politiku prema migrantima i nije zadovoljan rezultatima ministrice Nielsen na tom području, u zaštiti granice.
Predsjednik Trump je najavio da će srezati milijune dolara pomoći za središnju Ameriku zbog karavane migranata iz Hondurasa koji u bijegu od siromaštva žele useliti u SAD. Migrantsku karavanu, koja je sada u Meksiku, nazvao je nacionalnom katastrofom i "invazijom".
0 ( + )
*
Trump tvrdi da nije rasist, ekstremni desničari misle da jest
Trump tvrdi da nije rasist, ekstremni desničari misle da jest
T.J.D.
Foto: Epa
AMERIČKI bijeli supremacisti, tj. grupacija koja smatra da je bijela rasa superiornija drugim rasama, tvrde kako su oni pobjednici prošlotjednih američkih izbora, piše CNN.
Ohrabreni retorikom Donalda Trumpa i njegove administracije, koji često koriste termine poput 'nacionalizma' i 'invazije', rezultate izbora vide kao pobjedu bijele Amerike.
Ovo je rasni rat
Vjeruju kako politika Donalda Trumpa ide u pravom smjeru, koji odgovara i njihovim političkim uvjerenjima te podržavaju poteze kao što su izgradnja zida na granici s Meksikom, ukidanje DACA-e (programa koji štiti mlade imigrante od deportacije) i ukidanje prava na državljanstvo rođenjem.
„Sada je povijesni trenutak. Napokon je jasno s čime se suočavamo u našoj zemlji. Ovo je rasni rat. Točka“, napisao je Andrew Anglin, osnivač neonacističke stranice The Daily Stormer.
Trump skriva da je rasist
Ono što mnoge zabrinjava je pitanje hoće li desni ekstremisti prijeći s riječi na djelo i postati nasilni, poput Roberta Bowersa koji je ubio 11 židova prošli mjesec u sinagogi.
Mada se Trump u javnosti ogradio od rasističkih stavova, bijeli supremacisti i dalje vjeruju kako on dijeli njihova mišljenja.
„Kada čuju predsjednika kako govori da nije rasist, oni se međusobno pogledaju i nasmiju. Smatraju da on to javno izjavljuje iz praktično-političkih razloga, ali da zapravo tako ne misli“, rekao je Keegan Hankes, analitičar Intelligence Reporta.